Posjeta Turističkoj zajednici grada Zagreba

Tripa Schuberta je primila nova direktorica TZ grada Zagreba Martina Bienenfeld. Razgovaralo se o dosadašnjoj suradnji i financijskoj podršci časopisu Hrvatski glasnik, u kojemu se oglašavaju marketinške poruke TZ.
Dogovoreno je potpisivanje Ugovora za 2016. godinu.
Schubert je direktorici Martini uručio zahvalnicu za dosadašnju suradnju i potporu Društvu.

Posjeta poglavarstvu grada Zagreba

Izaslanik HGD CG Tripo Schubert posjetio je poglavarstvo grada Zagreba, kojega je primila Vesna Kusin, zamjenica gradonačelnika Milana Bandića s stručnom suradnicom  Renatom Arar.
Schubert je zamjenici Kusin predao Zahvalnicu Milanu Bandiću za dugogodišnju uspješnu suradnju. Razgovaralo se o aktivnostima Društva u 2016. godini i mogućoj pomoći grada Zagreba u realizaciji nekih aktivnosti.

Bokeška večer u Zagrebu

U prepunoj dvorani hotela Sheraton, uz nazočnost velikog broja uzvanica, organizirana je završna manifestacija 92-ih po redu Tripundanskih svečanosti u organizaciji Hrvatske bratovštine „Bokeljska mornarica 809“ Zagreb, „Bokeška večer“.
Večer je otvorio Ivo Škanata, predsjednik Bratovštine. Svečanosti je u ime HGD CG prisustvovao Tripo Schubert. To je bila prilika susreti se s mnogim prijateljima- Bokeljima u Zagrebu, a posebno s dr. Josipom Gjurovićem, bivšim predsjednikom Bratovštine, s kojim je naše društvo godinama uspješno surađivalo.

Posjet Ministra vanjskih poslova Republike Hrvatske

Ministar vanjskih poslova i europskih integracija Hrvatske, Miro Kovač sastao se u Kotoru sa predstavnicima Hrvatskog građanskog društva, KUD „Napredak“ i Kotorskim biskupom mons. Ilijom Janjićem. Sastanku su prisustvovali predsjednik Hrvatskog građanskog društva Mario Brguljan, biskup Ilija Janjić, urednica „Hrvatskog Glasnika“ Tijana Petrović, prvi predsjednik HGD-a Tripo  Schubert, predsjednica KUD „Napredak“ Kristina Luković i član don Ivo Ćorić.

Predstavnici HGD CG istakli su probleme sa kojima se susreću, a to je prije svega prostor koji nije riješen od njihovog osnutka, kao i problem kontinuiranog financiranja časopisa „Hrvatski glasnik“, jedinog tiskanog medija na hrvatskom jeziku u Crnoj Gori.

„Naša ustavna obveza je skrbiti o Hrvatima izvan Republike Hrvatske. Osim obveze koja proističe iz Ustava mi to i želimo. Znam da je jako teško organizirati zatvoreni samoodrživi sistem sa našim institucijama. Morate biti aktivni, mi ćemo pomoći kroz naše institucije i kroz tvrtke. Što se tiče ove Vlade možete očekivati jedan odnos, svesrdan, bez kompleksa, da ćemo skrbiti o vama, mada i u Hrvatskoj financijska situacija nije baš najbolja. Moramo zajednički iskoristiti hrvatske tvrtke u Crnoj Gori, kao i donacije u onoj mjeri u kojoj je to moguće. Ovom prilikom obećavam da ćemo voditi računa o Vama i da su Hrvati Crne Gore naše bogatstvo. Naš moto će biti polako ali sigurno mijenjajmo stvari“ – kazao je ministar Kovač u razgovoru.

Ministar Kovač je obišao i budući Hrvatski kulturni centar „Hrvatsku kuću“, palaču u staroj jezgri grada Kotora, koja je trenutačno zatvorena i čeka renoviranja  i stavljanje u funkciju.

„Ova „Hrvatska kuća“ ne može profunkcionirati ako ne napravimo jednu objedinjenu akciju za financiranje njene rekonstrukcije, kao što su: Hrvatska gospodarska komora, Ministarstvo turizma, Ministarstvo gospodarstva, Hrvatske tvrtke u Crnoj Gori, znači sa više institucija pa ćemo imati napredak. Renovirati ćemo je. Mi ćemo to napraviti“ – zaključio je Kovač.

Novim suradnjama do novih mogućnosti

 

Tajnica Hrvatskog građanskog društva Vivijan Vuksanović nedavno je vodila razgovor sa predstavnicima organizacije Jobs 4 Hotels mreže koji su izrazili želju da se povežu sa Hrvatskim građanskim društvom Crne Gore, kako bi pružili neke nove mogućnosti članovima Društva, njihovim obiteljima i prijateljima.

Naime Jobs4Hotels mreža je dio međunarodne grupacije koja je fokusirana na međunarodnu suradnju i mobilnost u domenu hotelijerstva, ugostiteljstva i turizma u pogledu zapošljavanja.

Navedena organizacija je započela svoj rad na teritoriji Njemačke, a zatim Austrije, Švicarske, Hrvatske, Mađarske, Rumunije, Crne Gore, Srbije i Bosne i Hercegovine, i primarna joj je funkcija povezivanje poslodavaca i potencijalnih kadnidata za zaposlenje iz ovih oblasti.

Budući da u Hrvatskoj rade sa najvećim hotelskim kućama koje imaju veliku ponudu radnih mjesta, njihova ideja za suradnju je bila da te mogućnosti dostave na uvid, kao mogućnost, državljanima Hrvatske u Crnoj Gori, zainteresiranim ljudima ali i omladini/studentima koji bi željeli svoje slobodno vrijeme tokom ljeta provesti radeći na hrvatskom primorju u stjecanju novih znanja, vještina i usavršavanju jezika.

Na taj način oni mogu povećati svoju konkurentnost na tržištu rada, a također to može biti i prvi korak ka međunarodnim karijerama budući da je za osobe sa hrvatskim državljanstvom jednostavnije ići za karijerom širom EU, a rad u hrvatskim lancima može biti prvi korak da se stekne neko osnovno iskustvo kao polazna točka.

U Republici Hrvatskoj Jobs 4 Hotels mreža je uspješno uspostavila suradnju sa grupacijama kao što su: Jadranski Luksuzni Hoteli, Hilton, Milenij, Solaris, Rixos, Radisson Blu, Importanne, Liburnia, Blue Waves i još mnogim drugim poznatim hotelskim objektima.

U Njemačkoj i Austriji surađuju i sa velikim brojem lanaca koji svoja vrata otvaraju kroz prakse, internship programe, poput Leonardo Hotela, Steigenberger grupe, Melia hotela, Ritz Carlton i drugih velikih svjetskih hotelskih lanaca.

“Perast-vapor s dušom” – poklon knjiga Hrvatskom građanskom društvu

“Perast – vapor s dušom” knjiga autora Silvija Marketa našla se i u uredu Hrvatskog građanskog društva Crne Gore posredstvom dopredsjednice Društva Dijane Milošević.

U znak suradnje i podrške radu HGD-a na poticanju domoljublja i jačanju identiteta Hrvata Boke Kotorske, Silvio Market, autor djela “Perast – vapor s dušom” poklonio je Društvu uz CD “Peraste moj” klape “Karaka” i nekoliko primjeraka svoje knjige.

Tako je opjevani i nezaboravljeni brod Perast uplovio i u zaljev iz kojega potiče njegovo ime.

Plovio je brod Perast pod okriljem imena Peraškoga grada, vođen svecima bokeškim i kapetanima dalmatinskim. Nosio je brod Perast ime našeg drevnog gradića Perasta, ponosno i dostojanstveno slaveći dušu vitešku ne dajući zlobnoj sjeni ratnih dana ime da mu skrnavi.

Kad vapori utihnu sjenama  zaborava, utapaju i dio nas… Nestao bi i brod Perast u toj izmaglici prekriven tminom teških 90-tih da nije bilo odanosti, čovječnosti  i domoljublja svih onih svjedoka ove bolne priče i strpljivog pera Silvija Marketa.

Zadrhtala je ruka Silvia Marketa pred nijemim pogledima svih onih vječnih putnika ovoga broda i umjesto tuge stvorila život i sjećanje.

Ovjekovječio je Silvio slavu broda Perast, očvrsnuo vječnu nit Boke i Dalmacije i predao jedan trenutak postojanja vječnosti.

“Perast – vapor s dušom”

Knjigom “Perast – vapor s dušom” ispričao je autor priču o bogatoj prošlosti broda “Perast”, o djelima i ljudima u teškim vremenima Domovinskog rata i ispraćaju broda “na poslednju plovidbu”.

U floti Jadrolinije ovaj je brod od 1962. svakodnevno plovio iz Dubrovnika prema Elafitima i Mljetu i obratno. Njime su na otoke dolazili i odlazili ljudi, pisma, namirnice i vijesti, na njemu su rođene mnoge ljubavi, nastale brojne uspomene.

Perast je porinut iz brodogradilišta na Malom Lošinju kao jedan od četiri broda blizanca savršenih karakteristika za plovidbu među jadranskim otocima. Porozina, Postira, Punat i Perast bili su ponos Jadrolinijine flote, dovoljno mali i okretni da mogu pristajati u male i uske lučice, a dovoljno veliki da mogu prevoziti  30 tona tereta i 450 putnika.

I krvario je brod Perast u slavi imena svog pronoseći slavu vitešku naroda hrvatskog i imena bokeškog pred sjenama preživjelih nižući  sve suze, riječi i sjećanja u veliku ispovijed sudbe.

Ova velika ispovijed isprepletenih sudbi ljudi i mora živi sada u djelu “Perast – vapor s dušom” prkoseći zaboravu i pozdravljajući daleke obale pasanih vremena.

Silvio Market-autor knjige “Perast-vapor s dušom”

„Perast ni tija u more oni dan, jer je bija ka’ čovik. Čovik koji triba nekoga da mu dušu olakša pri’ kraja. Pomolija san se zajedno s njin za nji’ trojicu mornara i tek tad je poša’“, kazao je autoru knjige Jure iz pločanskog brodogradilišta, koji je bijeli brod ispratio na posljednju plovidbu.

Poruka autora Hrvatskom građanskom društvu Crne Gore-Kotor:

Hvala Vam dragi Naši što šte na vječnoj straži Zaljeva hrvatskih svetaca

Vaš Silvio Market.

…Plovit će i dalje brod Perast  pod okriljem imena Peraškoga grada, vođen svecima bokeškim i kapetanima dalmatinskim…

Diana Milošević

Svjedodžba jednog vremena i povijesne istine, “Perast-vapor s dušom”, u Muzeju grada Kotora

 

Knjiga autora Silvija Marketa “Perast-vapor s dušom” pronašla je svoje mjesto i u drevnom pomorskom gradu Kotoru. Sjećanja na brod Perast opisana u knjizi ostati će zauvijek čuvana u Muzeju grada Kotora ovdašnjim i budućim generacijama, kao svjedodžba jednog prošlog vremena, velikih ljudi i ranjive pomorske duše jednog broda.

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore Kotor, kao posrednik, poklonilo je CD snimak pjesme “Peraste moj” klape “Karaka” i jedan primjerak knjige “Perast-vapor s dušom” Muzeju grada Kotora, instituciji sa kojom dugi niz godina uspješno surađuju prepoznavši je kao značajnu za očuvanje kulturnog bogatstva i tradicionalnih vrijednosti pomorske povijesti.

U ime autora knjige Silvija Marketa, 11. januara 2016. godine, predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore-Kotor Mario Brguljan, dopredsjednica Diana Milošević i nekadašnji predsjednik Društva Tripo Schubert uručili su direktorici Pomorskog muzeja Crne Gore Kotor Milevi Pejaković Vujošević poklon knjigu i CD.

Knjiga “Vapor s Dušom” koja govori o bogatoj povijesnoj prošlosti broda “Perast”, o djelima i ljudima u teškim vremenima Domovinskog rata i ispraćaju broda “na poslednju plovidbu”, postala je ovom prigodom dio bogate riznice povijesnog blaga Boke Kotorske.

Tugu, nostalgiju, suze, sjećanja na one kojih više nema, riznicu pomorske duše broda Perast, bolne rane prošlosti, sve ono što je autor Silvio Market satkao u jedinstveno djelo sjećanja i vječnog spomena na brod Perast pronijeti će njegovo djelo i Zaljevom hrvatskih svetaca.

Glazba Ston održala adventski koncert u Boki kotorskoj

Stonska glazba koja djeluje u okviru Kulturno umjetničkog društva Stoviš, treću nedjelju došašća posjetila je Boku kotorsku. Domaćini, Tripo Schubert tajnik Hrvatsko građanskog društva Crne gore iz Kotora i Ivica Biskupović voditelj Glazbe Kotor,članovima stonske glazbe uz srdačnu dobrodošlicu pokazali su kulturne znamenitosti zaljeva hrvatskih svetaca. Uz razgledanje Kotora posjetili su i otočić Gospe od Škrpjela.

Susreli su se s članovima glazbe Kotor u njihovim prostorima u staroj gradskoj jezgri  te razmijenili iskustva i dogovorili uzvratni nastup u Stonu sljedeće godine. Stonski glazbenici su bili na misi u katedrali sv. Tripuna koju je nadahnuto predvodio don Tonći Belan, a nakon mise održali su koncert ispred katedrale na kojem su izvodili adventske pjesme i koračnice pod palicom dirigenta Dražena Laskača.

Antun Vukas, tajnik stonskog KUD-a  kazao je kako povijesni gradovi Ston i Kotor imaju glazbe s dugom tradicijom te kao se unatoč velikim naporima sve više i više maldih ljudi okuplja privučeni zajedništvom i druženjem.

Ni domaćini ni gosti nisu krili radostu prigodi ovog susreta koji je organizirala Hrvatska matica iseljenika iz Dubrovnika.

Autor: D.V.

Izvor: Dubrovački vijesnik

http://dubrovacki.hr/

Predstavnici HGDCG pozvani na svečani prijem u Plavom dvorcu povodom Dana državnosti

U Crnoj Gori, 13. srpnja, obilježen je Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. srpnja 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. godine kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.

Povodom obilježavanja Dana državnosti predsjednik države Filip Vujanović priredio je 12. srpnja svečani prijem u Plavom dvorcu na Cetinju.

Na sve­ča­ni pri­jem po­zva­ni su pred­stav­ni­ci po­li­tič­kog, na­uč­nog, kul­tur­nog, pri­vred­nog i sport­skog ži­vo­ta Cr­ne Go­re, na­rod­ni he­ro­ji i ra­ni­ji naj­vi­ši dr­žav­ni funk­ci­o­ne­ri, kao i pred­stav­ni­ci di­plo­mat­skog ko­ra i vi­so­ki zva­nič­ni­ci me­đu­na­rod­nih or­ga­ni­za­ci­ja i in­sti­tu­ci­ja.
Među pozvanim zvanicama prijemu su nazočili i predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Tripo Schubert i Tijana Petrović.

Predsjednik Vujanović pozdravio je prisutne i pozdravnim govorom čestitao Dan državnosti:

”Sva naša vjekovna dostignuća, sve velike datume naše istorije nadvisio je veličanstveni 13. jul – Dan državnosti Crne Gore. Dan koji je sjedinio dva 13-ta jula – onaj iz 1878 kada je Crna Gora postala međunarodno priznata država i iz 1941. godine kada je opštenarodnim antifašističkim ustankom postala grandiozni primjer slobodarstva na koji ćemo zauvijek biti ponosni. Veličina 13. jula nas obavezuje na trajno poštovanje ali i na posvećenost, na njegovim temeljima, razvoju Crne Gore”, kazao je predsjednik Vujanović i naglasio da to dugujemo velikanima četiri crnogorske dinastije i svima onima koji su kroz brojna iskušenja – u gotovo milenijumu borbe za slobodu i državu – utkali sebe u najplemenitija ostvarenja.

 

Predstavnici HGDCG prisustvovali otvaranju 66-tih Dubrovačkih ljetnih igara

10. srpnja podizanjem dubrovačkog barjaka Libertas uz izvedbu Gundulićeve Himne slobode otvorene su 66. Dubrovačke ljetne igre. Svečanost otvaranja odvijala se po scenariju Mani Gotovac i u režiji Ivana Miladinova, a sudjelovali su Festivalski dramski ansambl, Slovenska filharmonija, Zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor, Akademski zbor Pro musica uz nastupe opernih solista, tenora Domagoja Dorotića i sopranistice Sare Žuvela, pod ravnanjem intendanta Igara, maestra Mladena Tarbuka.
Ceremonijal je započeo poznatijom arijom  ‘Nessun dorma’ koju je izveo mladi tenor Domagoj Dorotić. Potom su uslijedili stihovi monologa Shakespeare-ova Hamleta “Biti ili ne biti”.
U glazbenom dijelu programa izvedena su djela Giacoma Puccinija, Ludwiga van Beethovena, Jakova Gotovca, Frana Đurovića, Blagoja Berse i Gustava Mahlera.
Posebnost ovogodišnjeg otvaranja bile su živopisne projekcije na pročelju Crkve svetog Vlaha, palače Sponza te zvonika.
Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić u svom je pozdravnom govoru naročito istaknuo slobodu:
“Umjetnost je najljepši prostor za slobodu, umjetnici tu slobodu koriste riječima, glazbom i glumom. Dubrovnik je grad koji 15 stoljeća živi slobodu, on je grad sklada i talenta. On je naša kamena škatula za sne. Toliko puta smo morali braniti tu slobodu, pa evo i sada smo se opet našli pred istim izazovom. Marin Držić nije bio dobrodošao u Dubrovačkoj Republici, ali je tadašnja vlast poštovala njegova djela. Sloboda se ne da ograničiti ni rešetkama, ni granicama, ni zabranama”.
Nakon svečanog otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, brojni uzvanici iz kulturnog, javnog i političkog života okupili su se na svečanom domjenku na taraci Umjetničke galerije.

Uz gradonačelnika Vlahušića, otvaranju je prisustvovala predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović koju je na svoje mjesto u gledalištu doveo “knez” Dubrovačke Republike. Bio je to glumac Maro Martinović koji je svojom personifikacijom kneza oživio dašak slavne Republike.

Uz predsjednicu, otvorenju 66. festivalske sezone prisustvovala je i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, saborski zastupnik Nenad Stazić, te ministri, drugi saborski zastupnici i diplomatski zbor koji je sudjelovao na dubrovačkom Croatia Forumu. Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković također su bili među uzvanicima.

Mario Brguljan, predsjednik HGD CG, Krunoslav Težak, povjerenik HGD CG za Republiku Hrvatsku, Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu i bivša gradonačelnica Dubrovnika

U ime Hrvatskog građanskog društva Crne Gore otvaranju 66-tih Dubrovačkih ljetnih igara je prisustvovao predsjednik HGDCG Mario Brguljan i Krunoslav Težak, povjerenik HGD CG za Republiku Hrvatsku,

Foto: Aida Čakić

Foto: www.dubrovnik-festival.hr/multimedia/gallery

Ivo Škanata u posjetu Hrvatskom građanskom društvu

Prilikom posjeta Iva Škanate Hrvatskom građanskom društvu Crne Gore, 26. lipnja u Kotoru u razgovoru s Škanatom, novim predsjednikom Bratovštine Bokeljske mornarice 809- Zagreb, sudjelovali su Marijo Brguljan, predsjednik, Dijana Milošević, dopredsjednica i Tripo Schubert, savjetnik HGDCG.

Započevši razgovor o cilju svog posjeta Škanata je u kratkom osvrtu naveo nekoliko podataka o sebi i svom radu.
Ivo Škanata je rođen u Tivtu, pohađao je gimnaziju u Kotoru, a završio pravni fakultet  u Zagrebu. Od 1971. godine je član Bokeljske mornarice Zagreb. Jedno vrijeme je bio tajnik, a 90-tih godina se povukao, jer se nije slagao sa promjenom naziva Bokeljske mornarice u “Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809”. Smatrao je to potpuno pogrešnim nazivom koji ne odgovara profilu Bokeljske mornarice, a hrvatski pridjev preuranjen, ne zato što nije smatrao da je Bokeljska mornarica dio hrvatskog nacionalnog identiteta, nego je naprosto smatrao da prije nego se taj krupan povijesni iskorak naprijed uradi, treba obaviti razgovor s Bokeljskom mornaricom 809 Kotor.

U uvodnoj riječi Schubert je podsjetio Škanatu kako je suradnja HGD CG s Bokeljskom mornaricom 809  Zagreb započeta odmah nakon osnutka Društva 2001. godine i kako su u proteklom periodu realizirani brojni projekti, koji garantiraju plodnu suradnju i u budućnosti.

Škanata se zahvalio na prijemu i objasnio povod njegovog dolaska.

„Ono zbog čega sam najviše inzistirao na ovom razgovoru to je da vas naprosto upoznam sa onim što mi trenutno radimo, što je naša preokupacija, koji su naši ciljevi i na što smo usmjerili naše aktivnosti. Prije nekoliko godina ponovno sam se aktivirao, ocijenio situaciju, vidio što se događa. Smatrao sam za sve ovo vrijeme, za koje se zaista vrijedno radilo na prezentaciji kulturne baštine hrvatskoj javnosti, po mojoj procjeni je bila zapostavljena veza sa Bokeljskom mornaricom Kotor. Onog trenutka kada smo se mi nazvali Hrvatskom bratovštinom Bokeljska mornarica 809 prestala je svaka službena komunikacija sa Bokeljskom mornaricom u Kotoru i Bokeljskom mornaricom u Hrvatskoj. To nije moglo biti održivo, jer mi imamo i potomaka ljudi koji su stvarali tu povijest, a naročito ističem utjecaj Zagreba na događaje u Bokeljskoj mornarici koji je često bio presudan za Bokeljsku mornaricu.

Općenito od 90-ih, pa nadalje smo strahovito puno radili na promociji i afirmaciji Bokeljske mornarice i bilo je neprirodno da mi ne komuniciramo. Naravno postavilo se pitanje kako to ostvariti. Čelnici Bokeljske mornarice iz Kotora su tražili da se izbriše riječ “hrvatska” iz naziva, a mi smo tu poziciju branili. Postavili smo sebi cilj da dobijemo jedan dokument koji će priznati Hrvatska i Crna Gora, a čiji će smisao biti da su baštinici Bokeljske mornarice hrvatski narod i crnogorska država. Mislim da to nije neostvarivo, ali je trebalo definirati kako ostvariti ovaj cilj. Prvo i osnovno je bilo homogenizirati Bratovštine u Hrvatskoj, što smo i uspjeli. Danas u ovom trenutku sve Bratovštine Bokeljske mornarice u Hrvatskoj su u svom programu prihvatile naš cilj, odnosno cilj koji je potekao od Bokeljske mornarice 809 Zagreb. Naime, prihvaćen je i način na koji ćemo se odnositi prema Bokeljskoj mornarici u Kotoru. Ako smo uvjereni, a jesmo, da je Bokeljska mornarica dio hrvatskog nacionalnog identiteta, onda smatramo da treba za ovaj prijedlog tražiti mišljenje i od hrvatske Zajednice u Boki Kotorskoj. Dobili smo podršku od Hrvatskog nacionalnog Vijeća Crne Gore. HNV je tražio da se pitanje Bokeljske mornarice riješi na temelju zaštite kao kulturne nematerijalne baštine hrvatske manjine u Crnoj Gori.

Želio sam u kontaktu sa Vama vidjeti u kojoj mjeri Hrvatsko građansko društvo Crne Gore može prihvatiti navedene naše stavove i ciljeve.

Za razliku od dosadašnje prakse smatramo da je potpuno pogrešno što je pitanje nacionalnog identiteta usmjereno prema povijesničarima. Pitanje nacionalnog identiteta i naziva Bratovštine nije pitanje za povijesničare, nego je to prvenstveno političko pitanje, kako ga mi ocjenjujemo. Ono što ide u prilog ovome je sadašnji nacionalni sustav Bokeljske mornarice, koji datira još od polovice 19. stoljeća, a vjerojatno i ranije. Sva dešavanja od tog perioda pa do danas daju nam za pravo da smatramo da je veliki utjecaj hrvatskog naroda na očuvanje Bokeljske mornarice.

Pokušati ćemo zainteresirati za ovaj problem i hrvatske vlasti, jer ako je to političko pitanje, onda to politika mora riješit. Naveli smo da se pitanje tog identiteta treba  tretirati kao pitanje jedne uže male zajednice Hrvata koja asimiliranjem nestaje, te da se to pitanje postavi kao pitanje od državne važnosti za državu Hrvatsku i za hrvatski narod i da se to rješava u pregovorima između Republike Hrvatske i Crne Gore. Naša procjena je i da se crnogorski dio populacije u Crnoj Gori ne bi trebao suprostavljati ovoj promjeni naziva, obzirom na nacionalni sastav Bokeljske mornarice, kojega čine uglavnom Hrvati. Dakle to je ono čemu smo u ovom trenutku posvećeni“, završio je svoje izlaganje Škanata.

Predsjednik Brguljan je konstatirao da je to krupno pitanje, na koje nije moguće u ovom momentu odgovoriti, ali da će to biti predmet rasprave na Upravnom odboru Društva. U svakom slučaju ovo pitanje se ne može u ovom momentu raspravljati s čelnicima Bokeljske mornarice u Kotoru, obzirom na trenutne unutrašnje probleme u njihovoj organizaciji. Po nama je prvo potrebno konsolidirati njihove redove, kako u organizacionome pitanju, tako i u statutarnim rješenjima, kazao je Brguljan.

Izaslanstvo HGDCG u Omišu

BOGAT PROGRAM PROSLAVE DANA GRADA OMIŠA
 Grad Omiš 16. svibnja, na blagdan svog zaštitnika Svetog Ivana Nepomuka slavi i Dan grada Omiša. Tim povodom se u Omišu odvija bogati program koji započinje 2. svibnja s nizom društvenih, kulturnih, zabavnih, vjerskih i sportskih događanja i traje do 23. svibnja.

Na poziv gradonačelnika grada Omiša Ivana Kovačića, svečanoj proslavi Dana Omiša nazočilo je i izaslanstvo Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, Dijana Milošević i Marin Čaveliš.

Program središnje proslave započeo je polaganjem vijenaca na gradskom groblju Vrisovci. Domaćini i gosti položili su vijence i odali počast svim poginulima za Domovinu, na središnjem križu gradskoga groblja Vrisovci, a zatim na obali u parku Hrvatskih branitelja odali počast poginulim braniteljima Domovinskog rata.

        

Nakon odavanja počasti poginulim hrvatskim braniteljima uz pozdrav gradu Gradske glazbe Omiš, program je nastavljen svečanom sjednicom Gradskoga Vijeća Grada Omiša u kongresnom centru hotela Plaža u 9:00 sati. Na svečanoj sjednici Gradskoga Vijeća dodijeljena su javna priznanja istaknutim pojedincima i udrugama, najavljeni mnogi projekti uz detaljan osvrt na postignute rezultate u proteklom periodu.

      

Slaveći zajedništvo u duhu i molitvi  Svetom Ivanu Nepomuku, zaštitniku Grada, program je nastavljen velikom procesijom s kipom sv. Ivana Nepomuka ulicama grada uz svečanu zvonjavu zvona. Procesiju je predvodio kotorski biskup Ilija Janjić s omiškim župnikom i dekanom don Ljubom Bodrožićem, sužupnikom don Ivanom Banićem, petnaestak svećenika Omiškoga i Poljičkoga dekanata te franjevcima iz omiškoga samostana. U ophodu su sudjelovali i predstavnici svjetovnih te crkvenih udruga, predstavnici vatrogasaca, policije, hrvatske vojske, izviđači, mladići i djevojke u starim poljičkim nošnjama, mnoštvo vjernika, vijorile su se župne i stare bratimske zastave.
Svečano koncelebrirano euharistijsko slavlje je nastavljeno povratkom u župnu crkvu sv.Mihovila  i svečanom misom koju je predvodio kotorski biskup mons. Ilija Janjić.

  
U 12.30 sati upriličen je domjenak u restoranu »Kaštil slanica«.

SUSRETLJIVOST I OTVORENA SRCA DOMAĆINA
Kao i svake godine i ovoga puta predstavnici HGDCG dočekani su u blagdanskom raspoloženju, otvorenog srca sa već poznatom omiškom toplinom i ljubaznošću domaćina.
Iznimna pozornost i zahvala za nazočnost predstavnika HGDCG ovom velikom prazniku bila je prisutna u svim pozdravnim govorima. Predstavnicima HGDCG stručna suradnica u Uredu  gradonačelnika Ivanka Galić organizirala je smještaj i kompletan boravak, a domaćini su im, tijekom programa koji se odvijao na različitim odrednicama, obezbijedili počasna mjesta. Veliku počast su im ukazali i gradonačelnik Grada Omiša dr. sc. Ivan Kovačić i predsjednik Gradskog Vijeća dr. med. Zvonko Močić.

OBOGAĆENA SURADNJA NOVIM KONTAKTIMA I IDEJAMA

Tijekom ovog kratkog posjeta uspostavljeni su novi kontakti sa predstavnicima mnogih udruga Grada Omiša i razgovarano je o raznim vidovima suradnje na kulturnom planu. Godinama razvijana suradnja HGDCG i Grada Omiša, nakon ovogodišnjeg susreta, nastavit će se sa već znanim i novo uspostavljenim kontaktima kao što su novoizabrani gradonačelnik Grada Omiša dr. sc. Ivan Kovačić, predsjednik Gradskog Vijeća dr. med. Zvonko Močić, ravnateljica Narodne knjižnice Svjetlana Buljević, voditelj amaterskog gradskog kazališta mladih “Mali Princ” Petar Buljević, moto klub “Omiški gusar”, predsjednica Udruge roditelja hrvatskih branitelja poginulih u domovinskom ratu, gradski mješoviti zbor i druga nova poznanstva.

Tijekom razgovora sudionici su iskazali  izuzetno interesovanje za rad HGDCG uz želju provedbe zajedničkih projekata i posjeta uredu HGDCG u Kotoru i Boki Kotorskoj.

Voditelj amaterskog gradskog kazališta mladih “Mali Princ” Petar Buljević iskazao je interesovanje za rad amaterskog kazališta HGDCG “Petar Tomas” i njegovanje bokeškog govora. Nakon razgovora sa voditeljicom amaterskog kazališta HGDCG “Petar Tomas” Dijanom Milošević dogovorena je suradnja na razini razmjene tekstova i drugih materijala, uzajamnih posjeta i sudjelovanja glumaca Omiškog kazališta u dječijem mjuziklu amaterskog kazališta HGDCG “Ribarsko jutro”.

Najavljen je i posjet izaslanstva grada Omiša HGDCG i Boki Kotorskoj.

Uz razmjenu poklona i zahvala za promicanje duha međudržavnog zajedništva, sloge i ustrajnosti u razvijanju dobrih odnosa Crne Gore i Republike Hrvatske učvršćen je još jednom, već konstruirani, most suradnje i prijateljstva.

  

Arian Leka i Jovan Nikolaidis-suradnički posjet HGD-u

Arian Leka i Jovan Nikolaidis u posjeti HGD-u

Poznati i veoma priznati albanski pjesnik i prozni pisac iz Tirane Arian Leka, urednik književnog časopisa Poeteka i pokretač istoimenog pjesničkog festivala u Draču i Jovan Nikolaidis pisac grčkog porijekla, rođen u Ulcinju, urednik časopisa za kniževnost i kulturu, PLIMAplus što okuplja oko sebe kvalitetne majstore pera iz bivše Jugoslavije i izlazi već četrnaest godina u okviru izdavačke kuće PLIMA posjetili su 15. svibnja 2015. g. Ured Hrvatskog građanskog društva u cilju promicanja albanske književnosti i kulturne suradnje sa Društvom.
Kako je od svih književnosti jugoistočne Europe, albanska književnost u Hrvatskoj i Crnoj Gori veoma malo promovirana i poznata razgovor je vodio ka prezentiranju albanske književnosti, književnog časopisa Poeteka i hrvatske književnosti prevedene na albanskom jeziku.
“Poeteka” kao najveći međunarodni književni festival na kojemu sudjeluje veliki broj pisaca, urednika i mnogih drugih književnih stvaratelja održava se svake godine u Tirani. 2005. godine, odnosno prve godine kad je utemeljen festival Poeteka najači simbol Albanije koji je Poeteka izabrala kao simbol, prsten iz kojeg izlazi balčak Skender-bega, dobila je Sibila Petlevska poznata novelistica, pjesnikinja i dramatičarka, performerica i autorica knjiga s područja teatrologije, redovita profesorica na Akademiji dramske umjetnosti Sveučilišta u Zagrebu, prevoditeljica i urednica.
Od 34 izdanja Poeteke u 24 broja predstavljena su djela hrvatskih pisaca, a tiskani su i romani nekoliko hrvatskih autora od kojih Arian ističe Dašu Drndić kao veoma značajnu sponu između albanske i hrvatske književnosti, jer dok se nije na književnoj sceni pojavila Daša Drndić kao prevoditelj hrvatsku književnost su dobijali u vidu italijanskih prijevoda.
Na inicijativu grada Rijeke odabrano je da Antologijske vrijednosti albanske poezije budu u Rijeci prevedene na hrvatski jezik, a Arian Leka izražava posebno zadovoljstvo što je jedan od autora te Antologije u kojoj je predstavljeno 12 mladih albanskih pjesnika.
Arian također naglašava da je ovaj cjelokupan rad samo početak a urađeno je ono što je bilo moguće u okviru kapaciteta kojima raspolažu.

Tripo Schubert; Arian Leka i Jovan Nikolaidis-Kotor, 2015.g.

Tripo Schubert se obratio gostima i iskazao zadovoljstvo prvenstveno zbog samog posjeta i prepoznavanja ovog  Društva kao poveznice svih kultura i nacija ističući da prevodilački rad Društvo nema u svojoj djelatnosti ali  možemo pronaći zajednički vid suradnje kroz književne manifestacije.
Fasciniran radnim ambijentom i velikim brojem priznanja koje je dobilo Društvo Arian Leka je izrazio želju da se  među priznanjima na zidu Ureda nađe i slika simbola Poeteke koju će poslati Društvu, a sve knjige hrvatskih  pisaca koje su oni preveli donirat će biblioteci Drušva.
Dogovoreno je da se suradnja odvija u okviru onih djelatnosti koje su specifične za HGD kao što su kazalište, glazba, promotivni skupovi i slično.
Nakon razmjene kontakt podataka podpredsjednica Društva Dijana Milošević predstavila je moguće puteve daljne suradnje koja će u prepoznatljivu i bogatu kulturnu djelatnost Društva unijeti i albansko poetsko stvaralaštvo.
Za Društvo i sve ljubitelje književne riječi ovo predstavlja priliku upoznavanja sa književnim stvaralaštvom mnogih afirmiranih albanskih pisaca čiji radovi nisu objavljeni u Crnoj Gori i mogućnost prezentiranja i prevođenja književnih djela hrvatskih pisaca jer bogatstvo književne riječi što većeg broja književnika treba naći put do čitatelja.

Dollap-Arian Leka

Predstavnici HGDCG na proslavi Dana Dubrovačko-neretvanske županije

Odavanje počasti poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskoga rata

Proslava Dana Dubrovačko-neretvanske županije počela je jutros, 12. svibnja, na datum rođenja sv. Leopolda Mandića zaštitnika Dubrovačko-neretvanske županije, odavanjem počasti poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskoga rata na spomen križu groblja na Boninovu.

Povodom obilježavanja proslave Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana njezina zaštitnika Sv. Leopolda Bogdana Mandića, predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore nazočili su programu proslave.

Predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Mario Brguljan, Tripo Schubert i povjerenik za RH Krunoslav Težak

U 8:00 h predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Mario Brguljan i Tripo Schubert, kao i Krunoslav Težak položili su vijenac i odali počast poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskoga rata kod Spomen križa na groblju Boninovo.

Nakon Svete mise, u crkvi Gospe od Milosrđa, ispred crkve sv. Vlaha održan je kulturno-umjetnički program: Linđo i gosti.

Sveta misa u crkvi Gospe od Milosrđa

Predstavnici Društva nazočili su i proglašenju najuspješnijih sportaša Dubrovačko-neretvanske županije u 2014.godini, a zatim svečanoj sjednici Županijske skupštine u kazalištu Marina Držića. Na svečanoj sjednici župan DNŽ Nikola Dobroslavić održao je svečani govor u povodu obilježavanja proslave.

Župan DNŽ Nikola Dobroslavić na svečanoj sjednici -Foto: dubrovacki.hr

Nazočne su govorima pozdravili i zamjenica gradonačelnika Tatjana Šimac Bonačić, Tomislav Tolušić, predsjednik Hrvatske zajednice županija, Branko Bačić kao izaslanik predsjednice Kolinde Grabar Kitarović, te potpredsjednik Sabora Nenad Stazić.
Ministar uprave Arsen Bauk istaknuo je kako vlada skrbi o svim županijama u Hrvatskoj, a posebno o Dubrovačko-neretvanskoj županiji, nabrojivši potom Vladine projekte na jugu Hrvatske.

Ovom prigodom dodijeljene su i nagrade dobitnicima županijskih priznanja. Niko Kapetanić, predsjednik Matice Hrvatske Konavle te tajnik Društva prijatelja dubrovačke starine dobitnik je nagrade za životno djelo. Uz ovu nagradu, vijećnici su odlučili Nagradu za iznimna dostignuća u 2014. godini dodijeliti predsjednici Matice umirovljenika Dubrovnik Luci Gvozden te Društvu žrtava azbesta Ploče.

Nagrade za doprinos ugledu i promociji Dubrovačko-neretvanske županije u zemlji i svijetu primili su predsjednik udruge Hrvatski domobran Željko Kulišić i Dubrovački simfonijski orkestar, dok je FA Linđo dobio izvanrednu nagradu.

Program “Linđo i gosti”-Foto: dubrovacki.hr

Govor župana Nikole Dobroslavića povodom Dana Dubrovačko-neretvanske županije i blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića možete pročitati ovdje:

Govor župana DNŽ Nikole Dobroslavića

Posjet delegacije Međuvladinoga mješovitog odbora

Članovi hrvatskoga dijela Međuvladinoga mješovitog odbora za manjine između Republike Hrvatske i Crne Gore: Daria Krstičević, predstojnica Državnoga ureda za Hrvate izvan R. Hrvatske, Milan Bošnjak, načelnik Sektora za provedbu projekata, Vesna Jurić Bulatović, pomoćnica u Ministarstvu kulture RH, Staša Skenžić, pomoćnik ministra u Ministarstvu znanosti, Slavica Vuković, nadzornica za unutarnje poslove u Ministarstvu unutarnjih poslova, Barhija Sejfić, pomoćnica ravnatelja Ureda za ljudska i manjinska prava, posjetili su Ured HGD CG i u razgovoru s Mirkom Vičevićem, predsjednikom, Tripom Schubertom, članom UO, Mariom Brguljanom, novoizabranim članom UO te Tijanom Petrović, urednicom časopisa Hrvatski glasnik, razgovarali su o aktualnoj problematici vezano uz neriješeno pitanje prostora za rad i odnosima s lokalnom samoupravom.

Sastanak predstavnika HGD-a sa predsjednikom Hrvatskog nacionalnog vijeća

20. listopada 2013. godine održan je sastanak predsjednika Hrvatskoga nacionalnog vijeća, Zvonimira Dekovića,  s Tripom Schubertom, članom Upravnog odbora  Hrvatskoga građanskog društva- Kotor, i Tijanom Petrović, glavnom urednicom ” Hrvatskoga glasnika” u prostorijama Tajništva Vijeća u Domu kulture ” Josip Marković” u Donjoj Lastvi. Predmet sastanka je bio nastavak suradnje u svim domenima rada HNV-a i HGD-a, posebice zajedničke aktivnosti u nadolazećim sportskim i kulturnim manifestacijama.

JOSIPOVIĆ: HRVATSKA ZAJEDNICA U CRNOJ GORI MOST PRIJATELJSTVA IZMEĐU DVIJE ZEMLJE

Donja Lastva 4. rujna 2013. (Radio Dux)– – U društvu predsjednika Crne Gore Filipa Vujanovića, gradonačelnika Tivta Miodraga Dragana Kankaraša i predsjednice Hrvatske građanske inicijative Marije Vučinović, hrvatski predsjednik Ivo Josipović danas se u Donjoj Lastvi susreo sa predstavnicima brojnih hrvatskih nevladinih udruga, koja baštine tradiciju, povijest i kulturu Hrvata u Boki Kotorskoj.

U ime domaćina goste i zvanice pozdravio je predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća CG Zvonimir Deković.

“Hrvatska zajednica je veoma aktivna kroz nevladin sektor, nacionalno vijeće i političku stranku. Hrvatska gradjanska inicijativa kao prva i jedina stranka Hrvata u CG osnovana 2003., danas ima u tivatskom parlamentu 4 odbornika, u kotorskom jednog, kroz vladajuću koaliciju na državnom nivou mjesto pomoćnika ministra za nacionalne manjine, imaju zastupnika u parlamentu Crne Gore, a od prošle godine i ministricu bez portfelja u Vladi CG.

No, prostora za unaprjedjenje kulturnog djelovanja uvijek ima” – kazao je Deković.

Predsjednik Hrvatske Ivo Josipović je ocjenio da je hrvatska zajednica u Crnoj Gori most prijateljstva izmedju dvije zemlje, kao sto je to crnogorska u Hrvatskoj.

“Sa zadovoljstvom mogu reći da su Hrvati u Crnoj Gori zadovoljni svojim položajem, da je on sve bolji i da hrvatska zajednica ovdje živi zadaće i vrijednosti koje svi zagovaramo, a to su poštivanje manjinskih nacionlnih zajednica i njihova uloga u povezivanju dviju država. Zaista, i hrvatska zajednica u Crnoj Gori i crnogorska u Hrvatskoj su veliki i važan most između naše dvije države. Siguran sam da će Republika Hrvatska nastaviti svoju politiku brige o Hrvatima izvan Hrvatske i to ćemo činiti u suradnji sa Crnom Gorom, jer se ta suradnja pokazala vrlo dobrom” -kazao je Josipović.

Odgovarajući na novinarska pitanja, predsjednik Josipović je iskazao posebno zadovoljstvo što su na posljednjim izborima Hrvati samostalnim nastupom ušli u parlament Crne Gore.

“Sa zahvalnošću moram reći da je Crna Gora na određeni način modificirala svoj izborni sustav, da bi olakšala ulazak Hrvata u parlament” – kazao je Josipović.

Predsjednik Filip Vujanović u svom obraćanju istakao je da djelovanje hrvatske zajednice ima podršku države Crne Gore, a povodom zahtjeva koje je iznio Deković, očekuje dobijanje frekfencije za prvi hrvatski radio, te ubrzanje procesa restitucije u Crnoj Gori.

Predsjednik Vujanović je rekao da se u Crnoj Gori donose novi propisi vezani za povrat oduzete imovine. Ja se nadam se da će Hrvati pod potpuno jednakim uvjetima sudjelovati u postupku povrata imovine – prokomentirao je Josipović probleme oko povrata zemlje, aktualizovane nedavnim protestom vlasnika zemlje, mahom Hrvata, u Mrčevom polju, gdje se gradi golf teren.

U obraćanju novinarima predsjednik Crne Gore, Filip Vujanović je kazao da je susret s Josipovićem bio prilika da mu se zahvali na brizi Hrvatske o nacionalnoj zajednici Crnogoraca u Hrvatskoj.

„Osvjedočio sam se tokom moje zvanične posjete i u kontaktima koje sam imao sa njima da je to briga, koja zavrjeđuje svaku pažnju i poštovanje i uvjeren sam da ćemo gajeći takav odnos prema nacionalnim zajednicama manjina u svojim državama dalje jačati naš, inače blizak odnos i kvalitetnu i prijateljsku saradnju” – kazao je Vujanović, naglasivši da je interes naše države da hrvatska nacionalna zajednica osjeća punoću svog življenja u Crnoj Gori, da osjeća pripadanje Crnoj Gori, ali i Hrvatskoj.

Predsjednica HGI-a i ministrica u Vladi CG Marija Vučinović, istakla je kako stranka radi na povraćaju zemlje vlasnicima zemlje u Mrčevcu, i s velikim isčekivanjima očekujemo presudu po tom pitanju u ponedjeljak 9.rujna. Osim toga zalažemo se da konzulat RH u Kotoru ostane i dalje otvoren kao predstavništvo naše matične države. Borit ćemo se za naša prava kroz institucije sistema države- kazala je Vučinović.

Miodrag Kankaraš gradonačelnik Tivta izrazio je zadovoljstvo da je Dom kulture konačno vraćen u funkciju i dobio dobrog domaćina, te da će se osobno založiti da nacionalna zajednica Hrvata Dom kulture dobije u zakup na duži vremenski period.

Tijekom boravka dva predsjednika u Donjoj Lastvi, van protokola se predsjedniku Josipoviću obratio Tivćanin Mato Marović, zastupnik bivših vlasnika zemlje u Mrčevcu, istaknuvši da imovina nije vraćena samo Hrvatima.

Nakon susreta u Donjoj Lastvi predsjednici Josipović i Vujanović su s kolegama obišli  Gospu od Škrpjela i Perast.

Fotografije susreta pogledajte u Foto galeriji Radio Dux-a

Audio: Filip Vujanovic

Audio: Ivo Josipovic

Audio: Zvonko Dekovic

Audio: Marija Vučinović

Audio: Miodrag Kankaraš