11. SMOTRA OTOČNOG FOLKLORA DOBROPOLJANA 2012

Dobropoljana 2012.-smotra folklora
Foto: Adam VIDAS

U Dobropoljani na otoku Pašmanu u subotu je održana 11. Smotra otočnog folklora Dobropoljana 2012. na kojoj su, kao posebni gosti, nastupili folklorni ansambl Bokeljske mornarice 809 i mandolinski orkestar Hrvatskog građanskog društva „Tripo Tomas“.

Ovo je jedanaesta godina održavanja tradicionalne smotre folklora u Dobropoljani. Smotra se počela održavati s idejom očuvanja i njegovanja tradicije, a pravilo svakog okupljanja folklornih skupina je prezentacija izvornih plesova i prenošenje dijela tradicije svoga kraja gledateljima.

Voditeljica programa, Branka Pelicarić, ističe jedinstvenost smotre u Hrvatskoj, a možda čak i u Europi. S njenim se riječima složio i načelnik Općine Pašman, Nedjeljko Medić koji je otvorio ovogodišnju tradicionalnu smotru. Ovogodišnji žiri je brojao Danijela Šotu, voditelja Državne smotre folklora u Vinkovcima, profesora glazbe Jadranka Miloša te etnologe Draženka Samardžića i Jasenku Lulić Štorić.

Program su otvorili domaćini  i organizatori – KUD „Bokolje“ iz Dobropoljane. Zatim su se brojnoj publici predstavili: KUD „Kukoljica“ iz Kukoljice, KUD „Nevijana“ iz Neviđana, KUD „Vrgorska krajina“ iz Vrgorca, KUD „Sveti Luka“ iz Ždrelca, ansambl „Jedinstvo“ iz Splita, udruga „Điran“ sa otoka Ugljena, KUD „Lipa“ iz Lipovljana, KUD „Ivan Goran Kovačić“ iz Bibinja, KUD „Kolo“ iz Vukovara. Iznimno srdačnom dobrodošlicom dočekani, na kraju programa nastupili su folklorni ansambl Bokeljske mornarice 809 i Mandolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas“  sa izvedbom Dobrotskog i Škaljarskog kola.

Svim sudionicima dodijeljene su zahvalnice, a nakon programa upriličen je spektakularan vatromet i zajednička večera uz druženje.

Za posebne goste, pristigle iz daleka – Bokelje, Lipovljane i Vukovarce, u nedjelju je organiziran zajednički ručak na kojemu se pojelo, popilo i zapjevalo, a razmijenjeni su i prigodni pokloni.

Predivno druženje u malom živopisnom pašmanskom mjestu Dobropoljane, za domaćine i goste suviše je kratko trajalo, a rastanak je bio u znaku želje za što skorijim ponovnim susretom.

Dobropoljana 2012.-smotra folklora
Foto: Adam VIDAS

Dobropoljana 2012.-smotra folklora
Foto:Jevtovic Neđeljka Nina

Dobropoljana 2012.-smotra folklora
Foto:Jevtovic Neđeljka Nina

 

 

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

Postano u Mandolinski orkestar HGDCG "Tripo Tomas", Sudjelovanja HGD CG. Komentari isključeni za 11. SMOTRA OTOČNOG FOLKLORA DOBROPOLJANA 2012

Izaslanstvo HGD CG u Dubrovniku

Delegacija HGDCG -službeni posjet u Dubrovniku

Delegacija Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore boravila je 17. siječnja 2012. godine u službenom posjetu Dubrovniku.

Delegaciju su činili predsjednik Mirko Vičević, tajnica Danijela Vulović, Dario Musić, vanjski suradnik i počasni član Društva Igor Žuvela. Njih su u upravi grada primili gđa Olga Muratti, predsjednica Gradskog vijeća, te prof. Milan Perić, pročelnik Upravnog odjela za poduzetništvo i turizam. Cilj posjeta bio je predstavljanje novog rukovodstva Društva i dogovor o nastavku suradnje. U ime Društva predsjednik je zahvalilo domaćinima na dosadašnjoj uspješnoj suradnji i potpori koju Grad Dubrovnik pruža našem Društvu.

Na sastanku u Dubrovačko-neretvanskoj županiji delegaciju Društva primili su Nikola Dobroslavić, župan, te Marijeta Hladilo, pročelnica za kulturu DNŽ-a.

Tom prilikom gosp. Vičević zahvalio je županu na potpori i brizi za Hrvate u Boki kotorskoj te je predstavio projekte koje će HGD CG realizirati u ovoj godini.
Župan je istaknuo značaj Hrvata u Boki kotorskoj te je najavio kako će Županija i dalje podržavati rad i projekte ne samo HGD CG, već i ostalih društava i udruga Hrvata u Boki. Naime, Županija je, kako je podsjetio župan, i ove godine u proračunu osigurala sredstva za projekte Hrvata u Boki.

Boravak u Dubrovniku delegacija HGD CG iskoristila je za posjet novim uredima Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik. Delegaciju je primila Maja Mozara, predsjednica HMI-ja Dubrovnik, s kojom Društvo ostvaruje tradicionalno dobru suradnju.

U popodnevnim satima Kotorani su se susreli s osobama koje su od samog osnutka Društva dale izniman doprinos njegovu napretku i razvoju. To su gđa Mira Buconjić, gosp. Miše Galjuf, gosp. Želimir Čizmić, predsjednik Udruge dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice, Željko Filičić i Nila Milačić Vukosavić.

Postano u Aktivnosti HGD, Sudjelovanja HGD CG. Komentari isključeni za Izaslanstvo HGD CG u Dubrovniku

Okrugli stol lokalne uprave Kotor

Od 10. do 16. listopada 2011. godine, gradovi i mjesta 47 zemalja članica Savjeta Europe pozvani su da se pridruže europskoj sedmici lokalne demokracije na temu „Ljudska prava na lokalnom nivou“.

Lokalna samopurava Opštine Kotor u suradnji sa EKO CENTROM Delfin uzela je učešća u promociji ovog događaja, organizirajući dva okrugla stola. Prvi okrugli stol odnosio se na promociju suživota različitih nacija, religija i kultura na našem području, dok je tema drugog bila suradnja lokalne uprave i civilnog sektora.

Na poziv gradonačelnice Kotora Marije Čatović, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore uzelo je učešća u radu drugog okruglog stola pod nazivom „Saradnja, potencijali i mogućnosti, Lokalna uprava Kotor – NVO“, koji je održan 14. listopada u palati Bizanti u Kotoru.

Prisutne je pozdravila gradonačelnica Marija Ćatović, a o suradnji Opštine i NVO sektora govorili su Sekretar za kulturne i društvene djelatnosti Nenad Radunović i glavni menadžer Opštine Kotor Đorđe Vukčević. Moderator je bila Ljilja Radunović predsjednica EKO CENTRA Delfin, a ispred HGD CG skupu je prisustvovala tajnica Danijela Vulović.

Medijski sponzor je Skala Radio.

Sastanak čelnika hrvatskih institucija u Konzulatu

22. 9. 2011.
Na poziv generalnog konzula Republike Hrvatske u Kotoru, gospodina Bože Vodopije, održan je radni sastanak na koji su pozvani: predsjednik HNV-a – gospodin Miroslav Franović, predsjednica HGI-a – gospođa Marija Vučinović, predsjednik HKZ-a Dux Croatorum – gospodin Zvonimir Deković, kao i novoizabrani predsjednik Hrvatskog građanskog društva iz Kotora – gospodin Mirko Vičević.
Otvarajući sastanak, generalni je konzul istaknuo uspjeh koji je hrvatska zajednica polučila u zadnjem desetljeću s naglaskom da su ti rezultati značajni kako na političkom tako i na kulturnom polju. Naglasio je značaj koji je HGI postigla ugradivši se u pravne temelje Crne Gore, jer smo u Ustavu ravnopravna nacionalna zajednica sa svima ostalima. Usvajanjem Izbornog zakona, hrvatskoj su  zajednici dati povoljniji uvjeti za dobivanje jednoga poslaničkog mandata u Parlamentu Crne Gore. Također, hrvatski je jezik prvi put kao ravnopravni nastavni jezik ušao u školske programe.
Naglašeno je da su svi ovi uspjesi postignuti usprkos nejedinstvu unutar hrvatske zajednice, te da bi ovaj sastanak trebao biti prekretnica u budućem radu.
Čestitajući na izboru novoizabranom predsjedniku Vičeviću, gospođa Vučinović je istaknula da je HGI apsolutno spremna dati puni doprinos jedinstvu, počevši od afirmacije kroz Hrvatski glasnik, ali isto tako i odnosom HGI-a prema HGD-u.
Gospodin Franović,ispred HNV-a,obećao je  podržati projekte HGD-a kroz HNV  u financiranju putem Fonda za manjine.
Gospodin Deković je izrazio potrebu za jedinstvenim nastupom i dogovorom pri prezentiranju projekata značajnih za hrvatsku zajednicu.
Zahvaljujući na čestitkama, gospodin Vičević je prihvatio sugestije prethodnih govornika i izrazio osobnu spremnost za zajednički rad u korist hrvatske zajednice.

Europska konvencija za manjinske jezike

Crna Gora je 2006. godine ratifikovala Europsku konvenciju za manjinske jezike Savjeta Europe. Sprovođenje ove Konvencije prati i ocijenjuje Komitet eksperata Konvencije i podnosi izvješće Savjetu Europe svake tri godine.
Predstavnici našeg Društva, Tijana Petrović, član UO časopisa Hrvatski Glasnik, i Dijana Milošević, član UO HGD CG, prisustvovali su razgovorima sa delegacijom Komiteta Europe i prenijeli naše stavove u svezi primjene Zakona o manjinskim pravima i slobodama u domenu jezika, informiranosti i financiranja aktivnosti vezanih za tu oblast.

Knjige HGDCG za IPA projekt

nakladništvo

Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Dubrovačka knjižnica, kao aplikanti sa partnerima: knjižara Karver iz Podgorice i Matica Hrvatska-ogranak Dubrovnik, realiziraju projekt: Dubrovnik i Kotor- Gradovi i knjige, u okviru IPA programa prekogranične suradnje. Veći dio naslova izdavačke djelatnosti HGD CG, u više primjeraka, isporučen je Dubrovačkoj knjižnici. Cilj ovog projekta je podizanje nivoa bibliotečke, kulturne i edukativne razmjene između građana i institucija u međugraničnoj regiji između Hrvatske i Crne Gore i da se kroz promicanje kulturnog naslijeđa Kotora i Dubrovnika, omogući razmjena i podizanje nivoa stručnih znanja.

Održana 7. konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa

Hrvatski svjetski kongres (HSK), krovna hrvatska iseljenička udruga, održala je od srijede do subote u Zagrebu svoju sedmu konvenciju na kojoj je izabrano novo vodstvo i predstavljeni su budući projekti u povezivanju domovinske i izvandomovinske Hrvatske. Izabrani su novi članovi izvršnog odbora HSK-a, a “posebice su nas ojačala trojica znanstvenika… koji su u biti veleposlanici Hrvatskog svjetskog kongresa: Stanimir Vuk Pavlović, Davor Pavuna i Mark Gjidara”, izjavio je u subotu na konferenciji za novinare glasnogovornik HSK-a Šimun Šito Ćorić. Također je kazao da je u upravu Kongresa ušlo desetak mladih ljudi koji su rođeni izvan Hrvatske i fakultetski su obrazovani.

Predsjednik HSK-a Josip Ante Sovulj rekao je da su na konvenciji predstavljeni programi koji će biti temelj povezivanja domovinske i izvandomovinske Hrvatske. Naglasio je važnost Hrvatskih svjetskih igara, koje su se dosad održale dva puta: 2006. i 2010. godine, i koje su imale otprilike 800 sudionika i više tisuća onih koji su došli u pratnji.
“To je program kroz koji dovodimo u Hrvatsku potomke Hrvata iz svijeta, mlađe hvatske naraštaje, a među njima je barem jedna trećina onih koji nikada nisu bili u Hrvatskoj”, kazao je Sovulj. Iduće igre održat će se 2013. i to najvjerojatnije u Splitu.
Po njegovim riječima, HSK želi razgovarati s Hrvatskom gospodarskom komorom i ministarstvom gospodarstva o mogućnosti redovitog održavanja gospodarskih konvencija na temu mogućnosti ulaganja i poslovanja u Hrvatskoj na koje bi došli zainteresirani Hrvati koji žive izvan domovine.
Od velike je važnosti i program nazvan “virtualno mentorstvo”, istaknuo je Sovulj, kroz koji se želi povezati studente završnih godina i postdiplomce s hrvatskim intelektualcima i gospodarstvenicima.
Govoreći o predloženoj Strategiji odnosa RH s Hrvatima izvan domovine, Ćorić je rekao da je odluka da se pristupi izradi Strategije jednoglasno bila izglasana u Saboru. “Dakle, i oporba i vladajući su bili za to da konačno nakon 20 godina imamo nešto na papiru. Međutim, nije sve u strategiji. Kada se ona prihvati sljedeći je korak da se pretoči u zakon”, istaknuo je.
Vlada RH je u travnju prošle godine osnovala povjerenstvo za izradu strategije koje blisko surađuje s hrvatskim iseljeničkim udrugama. Po izjavi ministra vanjskih poslova i europskih integracija Gordana Jandrokovića iz prosinca, konačni prijedlog Strategije će uskoro biti upućen na čitanje u Sabor gdje će biti pretočen u zakon.
Na konvenciji se također raspravljalo o glasovanju Hrvata izvan domovine na hrvatskim izborima te o teškom položaju Hrvata u BiH, rekao je Ćorić.
Najavio je da se punom parom radi na osnivanju “hrvatskog CNN-a” kako bi Hrvati u svijetu mogli imati i radijski i televizijski program 24 sata dnevno.
Međutim, primijetio je kako su Hrvati koji žive u inozemstvu informirani o svojoj domovini, ali da se o “hrvatskom izvandomovinstvu ne zna ni toliko koliko se u Hrvatskoj zna o jednoj županiji, a mi bismo htjeli makar toliko”. Kao zanimljivost je spomenuo da je pronađen originalni rukopis knjige iz 1891. koju je napisao jedan hrvatski novinar o Hrvatima u Americi, te da će on uskoro biti tiskan.
Hrvatski svjetski kongres je osnovan 1993. godine u Zagrebu, a kao krovna hrvatska iseljenička udruga objedinjuje 30 nacionalnih kongresa iz 30 država svijeta u kojima hrvatski iseljenici žive u imalo većem broju. HSK je neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija koja okuplja i povezuje hrvatske iseljeničke udruge i ustanove izvan domovine. Kongres je član ECOSOC-a Vijeća Ujedinjenih naroda sa savjetodavnim statusom.

(Hina)

 

7. konvencija HSK

Obzirom da je HGDCG, kao predstavnik Zajednice Hrvata iz Crne Gore, član Hrvatskog svjetskog kongresa, pozvani smo sudjelovati na 7. Konvenciji HSK, koja se održala u Zagrebu 10-12. 03. u prostorijama Hrvatske matice iseljenika. Na Konvenciju su pozvani svi dužnosnici HSK-a na svjetskoj razini, članovi Izvršnog odbora, Središnjeg odbora, predsjedatelji Radnih odbora i ostali dužnosnici, kao i članovi i predstavnici HSK-a iz svijeta, iz 31 države sa svih kontinenata, te ugledni pojedinci i javni djelatnici iz javnog i političkog života Hrvatske i Hrvata iz svijeta. U ime našeg Društva, kao delegati su prisustvovali Josip i Jasminka Usmiani.

Sastanak predstavnika hrvatskih udruga i HGI povodom popisa stanovništva u CG

U organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća održan je sastanak predstavnika hrvatskih udruga i Hrvatske građanske inicijative povodom Popisa stanovništva u Crnoj Gori koji će sprovesti od 1. do 15. travnja. Sastanku su ispred HGD CG nazočili predsjednik prim.dr Ivan Ilić i predsjednica Podružnice HGDCG Tivat Ljerka Sindik. Ilić je u diskusiji ukazao na činjenicu da je Društvo dalo veliki doprinos očuvanju identiteta Hrvata u Crnoj Gori kroz svoj desetogodišnji uspješan rad. Ukazao je na značaj naše bogate izdavačke djelatnosti, posebno časopisa Hrvatski glasnik, koji su vjerojatno i onaj dio hrvatske populacije koji su se izjašnjavali kao Bokelji ili Jugoslaveni ili bili neopredijeljeni, ohrabrili u budućem izjašnjavanju na popisu. Na sastanku je istaknuta važnost da u lokalnim samoupravama naši predstavnici budu članovi popisnih komisija zbog objektivnosti izjašnjavanja. Sastanku su nazočili Generalni konzul Republike Hrvatske Božo Vodopija, savjetnik hrvatskog veleposlanika Nebojša Kirigin, kotorski biskup mons. Ilija Janjić, dopredsjednik Općine Tivat Ilija Janović, predsjednica HGI-a Marija Vučinović, predsjednik Hrvatske krovne zajednice Zvonimir Deković.

Prekogranični program Hrvatska-Crna Gora

U hotelu Queen of Montenegro u Bečićima održana je Svečana konferencija u povodu dodjele bespovratnih sredstava izabranim projektnim prijedlozima koji su podnijeti u okviru prvog Javnog poziva u okviru IPA prekograničnog programa Hrvatska –Crna Gora 2007-2013. Na poziv Ministarstva za europske integracije Crne Gore i Ministarstva regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske nazočan je bio predstavnik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Tripo Schubert. Naš projekt je bio u konkurenciji 9 visokorangiranih projekata. Krajem siječnja 2011. godine će se objaviti drugi javni Poziv, kada ćemo ponovo aplicirati sa partnerima iz Dubrovačko- neretvanske županije.

Na konferenciji su govorili ministar za europske integracije Crne Gore prof. dr Gordana Đurović, šef delegacije EU u Crnoj Gori Leopold Maurer, šef Uprave za integrirani regionalni razvoj u Ministarstvu regionalnog razvoja, šumarstva i vodnoga gospodarstva Republike Hrvatske Ivo Žinić i sekretar Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske Stella Arneri. Sudjelovao je i Dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić, ravnateljica Regionalne razvojne agencije DUNEA Melanija Milić i generalni konzul RH u Kotoru Božo Vodopija.
U svom obraćanju, ministarka Đurović je istakla zadovoljstvo dosadašnjom suradnjom u okviru Prekograničnog programa Hrvatska – Crna Gora, ukazavši na važnost odobrenih projekata iz oblasti: turizma, prostornog i kulturnog nasljeđa, zaštite životne sredine, kao i malih projekata koji podstiču socijalnu koheziju u pograničnim područjima.
Predstavnici Zajedničkog tehničkog sekretarijata (ZTS) su prezentovali rezultate evaluacije i predstavili osnovne karakteristike projekata izabranih za finansiranje u okviru prvog Poziva za dostavljanje prijedloga projekata u okviru IPA Prekograničnog programa Hrvatska – Crna Gora. Izabrani projekti će biti financirani iz sredstava Europske unije. Ukupna raspoloživa sredstva u okviru ovog Poziva su iznosila 1.620.000 eura, od čega 720.000 eura za Hrvatsku i 900.000 eura za Crnu Goru.
U okviru prvog Poziva podnijeta su ukupno 24 projektna prijedloga od čega će 5 biti finansirani i to:  “Zajednička promocija i povećanje nivoa sigurnosti u nautičkom turizmu u Dubrovačko-neretvanskoj županiji i na crnogorskoj obali”, “Poslovna suradnja i usavršavanje vještina u službi razvoja avanturističkog turizma”, “Tradicionalno maslinarstvo kao dio prekogranične ponude”, “Dubrovnik i Kotor – gradovi i knjige” te “Priroda za budućnost”. U prvom projektu s hrvatske strane sudjeluju Hrvatski hidrografski institut i Pomorski odjel Sveučilišta u Dubrovniku, u drugom Hrvatska gorska služba spašavanja i Udruga za prirodu i okoliš i održivi razvoj “Sunce”, u trećem Udruga maslinara Dubrovačko-neretvanske županije i Hrvatski centar za poljoprivredu, hranu i selo, u četvrtom dubrovačka Gradska knjižnica i u petom projektu Javna ustanova za upravljanje zaštićenom prirodnom baštinom Dubrovačko-neretvanske županije.

16. Forum Hrvatskih manjina

16. FORUM HMI SL1

Hrvatska matica iseljenika organizirala je 26. studenog u Zagrebu 16. Forum hrvatskih manjina na temu “Mediji hrvatskih manjinskih zajednica i mogućnosti otvaranja novih komunikacijskih kanala”. Sudjelovali su predstavnici hrvatskih manjina i glavni urednici službenih manjinskih glasila iz Austrije, Crne Gore, Češke, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovačke, Slovenije i Srbije.

Delegaciju iz Crne Gore činili su: predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Miroslav Franović, urednik Radio DUX-a Miroslav Marušić i urednica Hrvatskog glasnika Tamara Popović.
U radu skupa sudjelovali su pomoćnik savjetnika Predsjednika za unutarnju politiku dr. sc. Vladimir Lončarevic, načelnik Samostalne službe za Hrvate u inozemstvu i kulturu MVPEI Petar Barišić, diplomatski predstavnici te urednici i publicisti hrvatskih javnih medija HRT, HINE, IKA-e, Agencije za elektroničke medije i dnevnih listova.
16. FORUM HMI. SL2
Moderator skupa bila je prof. Vesna Kukavica, rukovoditeljica Odjela za nakladništvo, u suradnji s rukovoditeljicom Odsjeka za hrvatske nacionalne manjine Marijom Hećimović.
Ravnateljica HMI Katarina Fuček kazala je kako je Strategija o odnosima RH s Hrvatima izvan Hrvatske u završnoj fazi. Forum je zaključen usvajanjem zaključaka u kojima se daje potpora Prijedlogu strategije. Sudionici Foruma podržavaju otvaranja novih komunikacijskih kanala te razvijanje korištenja svih oblika medijskog komuniciranja, što će posebice biti olakšano skorim pristupanjem Republike Hrvatske u Europsku uniju.
VIDEO: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore

Snimanje filma o Igoru Žuveli

HRT snima film Junaci domovinskog rata o počasnom članu našeg društva, predsjedniku Udruge dragovoljaca domovinskog rata Grada Dubrovnika Igoru Žuveli. Ekipa Hrvatske televizije je prikazala njegove aktivnosti u sklopu članstva u HGDCG, te su snimljeni susreti nakon mise u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru , a izjave su dali predsjednik i članovi našega društva.

Igor Žuvela je poznat u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao jedan od najuvaženijih pripadnika dragovoljačke i braniteljske populacije koji se u Domovinskom ratu istakao junaštvom, ali prije svega plemenitošću spram suboraca i pozitivnim uticajem na njih, što su osobine lidera.Nakon rata nesebično se stavio na raspolaganje svima kojima je bila potrebna pomoć, zalažući se za prava branitelja, invalida, ali i ostalih stradalnika rata, pomažući savjetom i djelom u kriznim prilikama. U tome je koristio svoju harizmu među dragovoljcima, braniteljima i stradalnicima Domovinskoga rata, ali i svoj osobni, kao i ugled svoje u Dubrovniku cijenjene obitelji.
Prije nekoliko godina, točnije 2003., upoznao se s čelnicima Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore (HGDCG). U razgovorima s njima osjetio je u kojoj je mjeri ta zajednica prepuštena sama sebi, uprkos ustavnoj proklamaciji za brigu o Hrvatima diljem svijeta. Sporadična spominjanja u medijima i pojedinačni prigodni susreti nisu mogli skriti osjećaj zapuštenosti. Tad im odlučuje na svaki način pomoći u borbi za identitet, prepoznavanje i prihvaćanje, kako u Crnoj Gori, tako i u matičnoj im domovini Republici Hrvatskoj. Za mnoge je to bio teško shvatljiv paradoks, ali ne i za njega. Kao predsjednik samostojne Udruge hrvatskih dragovoljaca domovinskoga rata (UHDDR) Grada Dubrovnika, potpredsjednik Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Republike Hrvatske, čovjek koga je 1999. godine predsjednik Franjo Tuđman odlikovao Redom hrvatskog trolista, okuplja oko sebe viđenije dragovoljce, intelektualce, ali i političare, voljne da saslušaju, razumiju i sagledaju problem hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Shvatajući delikatnost njihova položaja zbog političkih prilika s obje strane granice, bio je svjestan njihova mogućeg nestanka kroz iseljavanja i asimilaciju, koji se ne mogu potpuno zaustaviti, ali se mogu usporiti i smanjiti. Zbog toga je stalno isticao da su Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik, a posebno dragovoljci i branitelji, pozvani rješavati odnose između do jučer zaraćenih strana da se prošlost nikad više ne ponovi, da se izvuku pouke, te da ljudi sarađuju i žive u međusobnom poštovanju i uvažavanju.
Ostala je zapamćena njegova izjava koja je široko odjeknula: Zalažem svoje rane da naša djeca više nikad ne ratuju.Ta izjava data je brojnim hrvatskim i crnogorskim medijima uz nastup Bokeljske mornarice s crnogorskim barjakom na Stradunu u sklopu prezentacije ‘Bokeljske priče’, upriličene od strane HGDCG da uveliča Dan Dubrovačko-neretvanske županije u maju 2007. Tad su ga pitali kako gleda na činjenicu da se nije dogodio nikakav incident i da je sve išlo uz pokroviteljstvo hrvatskih dragovoljaca Domovinskoga rata. Njegova izjava se danima mogla čuti na mnogim stranim postajama, te se često spominjala u Zagrebu i Podgorici. To je predstavilo Hrvatsku kao zrelu demokratiju koja zna poštovati drugoga i drugačijeg, ali i koja zna što su pravila političkoga vladanja, pa se taj čin s uvažavanjem opetovano isticao u mnogim prilikama.Ta i druge akcije privukle su veliku pažnju u Crnoj Gori, te značajno usmjerile politiku tamošnje Vlade i drugih nadležnih prema hrvatskoj zajednici i prema Hrvatskoj, napose prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Crnogorska politika shvata da je to značajno relaksiralo političku klimu i odnose, da je Hrvatska vrijedan i snažan partner spreman na oprost, ali ne i na zaborav, te da je spremna na gradnju novih odnosa. Također se shvata i prihvaća važnost hrvatske manjine i njezina opstanka, i priznaje ogroman udio hrvatske baštine i kulture u cjelokupnoj kulturi Crne Gore.
Krenule su mnoge vrijedne akcije sa širokim odjecima u Crnoj Gori, Hrvatskoj i susjednim zemljama, ali i u Europskoj uniji. Najagilnija udruga Hrvata, HGDCG, uz svesrdnu potporu Igora Žuvele i UHDDR Grada Dubrovnika, sudjeluje u proslavi 500. obljetnice rođenja Marina Držića, ukazujući na bokeljske korijene njegove obitelji, ali i na svoje postojanje kao i svoj velik doprinos ukupnoj hrvatskoj memoriji. U Kotoru je organizirana i predstava ‘Dundo Maroje’ HNK iz Zagreba, koja je polučila izniman uspjeh i zanimanje, te su dugo spominjani Hrvati Crne Gore, ali i dragovoljci te njihov predsjednik Igor Žuvela, koji unatoč svojem invaliditetu sudjeluje u organiziranju i poticanju tih događanja.
Kulminacija je bio dolazak hrvatske djece iz Crne Gore u Dubrovnik. Oni su doveli i svoje crnogorske prijatelje, želeći ih upoznati s najpoznatijim hrvatskim gradom i stvoriti veze prijateljstva sa svojim vršnjacima bez opterećenja, kako to i dolikuje djeci. Tu hvalevrijednu i visoko ocijenjenu akciju osmislili su i ostvarili zajednički HGDCG, Dubrovačko-neretvanska županija i dragovoljci predvođeni Igorom Žuvelom. Nakon sadržajnoga programa održana je tiskovna konferencija na kojoj je sudjelovalo preko 30 novinara iz Crne Gore i drugih susjednih zemalja. Na toj konferenciji su dominirali Igor Žuvela, koji je još jednom ponovio svoju poruku i hrabro uputio niz novih, te Branislav Mićunović, ministar kulture, sporta i medija Crne Gore, ugledni reditelj i osvjedočeni prijatelj Hrvatske, njezine kulture, hrvatske manjine i Dubrovnika, čovjek koji je i za vrijeme rata ostao uspravan i po cijenu osobnoga stradanja.
Od tada se u Crnoj Gori dodatno s uvažavanjem spominju Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Republika Hrvatska, kako u političkim krugovima, tako i među inozemnim diplomatima, a sve više među tzv. običnim pukom, što je i najvažnije. Biti hrvatski dragovoljac, branitelj, postala je nezaobilazna činjenica među pripadnicima hrvatske manjinske zajednice, ali i među ostalima. Kod mnogih u Crnoj Gori je postalo čast sresti se s hrvatskim dragovoljcem, rukovati se i izraziti poštovanje i to se ne krije, nego se bez ustezanja i javno priznaje. Svijest o prošlom ratu i posljedicama je sve više nazočna na pravi način, kao i osjećaj koji potiče odlučnost da se prošlost ne ponovi i da se izgrade kvalitetni odnosi, što opet pozitivno djeluje na prepoznavanju i priznavanju hrvatske manjine i izgradnju novih, prijateljskih odnosa Crne Gore i Hrvatske.

XI. Humski dani poezije u Mostaru

Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne organiziralo je od 25. do 29. listopada XI. Humske dane poezije u Mostaru, s nastupima pjesnika iz zemlje i inozemstva.
Na poziv organizatora, predsjednice Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Marine Kljajo-Radić, kao posebni gosti na završnoj sveknjiževnoj večeri u Domu Herceg Stjepan Kosača, koja je okupila više od trideset pjesnika, govorili su predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora. Boško Grgurević govorio je o djelovanju društva, prezentirali smo aktivnosti časopisa Hrvatski glasnik, a svoje stihove je govorio mladi pjesnik Tripo Grgurević.
Prvi dio programa bio je posvećen pokojnom pjesniku Ferdi Kovaču o kojem je govorio književnik Ivan Sivrić. Uslijedilo je obraćanje Marine Kljajo-Radić koja je nazočne podsjetila na veličinu i značaj nedavno preminule Vesne Parun, koja je bila i članica DHK HB. U trećem dijelu večeri nastupili su afirmirani pjesnici, članovi DHK HB i DHK iz Hrvatske: Marina Kljajo-Radić, Pero Pavlović, Ljubo Krmek, Mijo Tokić, Fabijan Lovrić, Ivan Šarolić, Srećko Marijanović, Dragan Marijanović, Mile Pešorda, Petar Vulić, Slavica Lončarić, Radica Leko, Ivan Baković, Vera Stanić, Dubravka Bandić… Kraj sveknjiževne večeri bio je u znaku članova Književnog kluba Mostar, pjesnika gostiju i mladih pjesnika. Marina Kljajo-Radić izjavila je kako je iznimno zadovoljna nastupom velikog broja pjesnika, ali i odličnim odzivom publike tijekom manifestacije. “Prezadovoljna sam što su posjetitelji prepoznali vrijednost Humskih dana poezije i što kultura u ovom gradu živi unatoč okružju koje i nije baš optimistično i što mi koji se zalažemo za kulturu uspijevamo privući publiku i ponuditi joj nešto više od svakodnevnog sivila, nesigurnosti, neizvjesnosti, besparice… Svi dani programa koji smo pripremali bili su unaprijed osmišljeni i sve je išlo po predviđenom planu – posjet školama, predstavljanje knjiga „S neba cvjetovi“ i „Knjiga od sna i ljubavi“, Ikavski skup”…

Subotnje jutro u društvu naših domaćina Marine i Mire Jezerčić, tajnice društva, iskoristili smo za obilazak Mostara i čuvenog Starog mosta koji dijeli grad na zapadnu stranu, na kojoj žive Hrvati, i istočnu na kojoj dominiraju bosanskohercegovačka i turska obilježja.
Da je Mostar podijeljen grad vidljivo je na svakom koraku. U posljednja tri mjeseca zabilježeno je 10-ak incidenata u kojima su huligani napali i pretukli više osoba. Četvorica hrvatskih maturanata pretučena su nekoliko dana prije našeg dolaska u dvorištu mostarske Gimnazije, a pet do šest napadača pobjeglo je na istočnu stranu grada. Očevici incidenta kažu da su učenici za vrijeme velikog odmora sjedili na klupama u dvorištu kada ih je napala grupa huligana i počela da ih tuče palicama, bokserima, šakama i kamenjem. Prizor je, kažu, bio stravičan. Mostarska Gimnazija nalazi se na Španjolskom trgu, nekadašnjoj liniji razgraničenja, a funkcionira na principu jedne škole u kojoj se nastava pohađa po hrvatskom i bošnjačkom planu i programu. Hrvati idu u jednu, a Bošnjaci u drugu smjenu.
Stariji su svjesni kako moraju živjeti jedni pokraj drugih i da ih sukobi i inat neće nikamo odvesti do u izolaciju i stagnaciju grada.
Ne zna se pouzdano koliko Hrvata živi u Mostaru i okolici, jer popis nije rađen od 1991.
” Položaj Hrvata u Mostaru od Domovinskog rata je sve teži i teži”, kazala nam je Marina Kljajo- Radić. “Slobodan je prolaz sa zapadne na istočnu stranu, ali smo ipak ograničeni svojom stranom. Prelazimo samo kad posao zahtijeva.
Stvaranjem Hrvatske države Hrvati u Bosni i Hercegovini ponadali su se da će imati konačno slobodu govora i pisane riječi, kulture – jednom riječju nacionalnog identiteta. Poslije rata, u toj euforiji to se nekako i ostvarivalo. Međutim, što je vrijeme odmicalo, politički pritisci sa svih strana su to postupno smanjivali i na neki način onemogućavali Hrvate da djeluju u svom nacionalnom duhu, uvažavajući ostale narode s kojima žive oduvijek. Razočaravajuće je to što hrvatske institucije u Mostaru nemaju potporu političkih institucija u Bosni i Hercegovini kao ni ostalih kulturnih institucija koje bi trebale skrbiti za kulturu u Mostaru. Društvo Hrvatskih književnika Herceg Bosne oformljeno je 1993. a djeluje i radi zahvaljujući malom broju entuzijasta i sponzora koji imaju osjećaja za kulturu i riječ, raznolikost života na ovom prostoru. Od institucija koje se bave zaštitom identiteta Hrvata postoji Hrvatsko sveučilište, koje također doživljava povremene pritiske, radio Herceg Bosne koji se teško bori za opstanak – malo radi malo ne radi, a Hrvatska televizija Mostar je potpuno ugašena, trenutno u štrajku, i njezina budućnost je neizvjesna. Ipak sam optimist, jer nam ponekad takve situacije jačaju snagu i otpor i djelujemo bolje i efikasnije nego u nekim vremenima kada su nas podržavali i tapšali po ramenima”, ocijenila je Marina Kljajo-Radić.
Mostar i njegova okolica su prepuni kulturno povijesnog blaga koje se u posljednje vrijeme afirmira i za turiste i posjetitelje. Naši su nam domaćini preporučili posjet Mogorjevu – starom rimskom gradu u Čapljini, stećcima – izvorištu hrvatske pisane riječi u Stolcu, Muzej na Humcu koji drže fratri i gdje se nalazi Humska ploča, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača sa knjižnicama, galerijama, Veliku suvremenu knjižnicu u Franjevačkoj crkvi… Odlučili smo se za posjet Počitelju. Umjesto naših dojmova, prenosimo dio Dnevnika u Hrvatskom slovu, pod nazivom Hrvatska riječ od Humske zemlje i Kotora do Vrhbosne, u kojem Marina Kljajo Radić poetski prenosi:

“U tom srednjovjekovnom gradu hercega Stjepana Kosače dočekao nas je Ljubo Krmek. Gostima je predočio sudbinu tog nekada znamenitog hrvatskoga grada. Počitelj je posljednji pao u turske ruke i postupno je dobivao orijentalni izgled svojih stanovnika. Osim povijesti, na repertoaru su se našle i umjetnost, politika, arheologija, a na kraju pjesme. Svaki je pjesnik trebao recitirati po jednu svoju pjesmu, a Ljubo Krmek, inače poznat po govorenju stihova napamet, prvi se put zbunio, što su ostali pjesnici jedva dočekali jer su sad mogli zbijati šalu na njegov račun. Jedan od književnika, koji nije bio dovoljno upoznat s brojem i položajem Hrvata u Kotoru, reče: “Je li tako da je vas tamo vrlo malo?” Mladi pjesnik Tripun mu odgovori: “Jest, malo nas je!” Kako je atmosfera već bila vesela, da okrene stvar na šalu, Krmek doda: “Što vas briga, zato vas nitko ništa i ne pita.” A mudri Tripun odgovori: “I kad nas pitaju, mi šutimo.”
Ispratili smo goste istinski osvježeni posjetom naše braće Hrvata iz Kotora, ali i s tugom zbog spoznaje da ih je sve manje i manje”.

VII susreti književnika u Rovinju

------ 2 st boja

——
2 st boja

U Rovinju su 14, 15 i 16. listopada održani VII. susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj. I ove godine organizatori su bili Hrvatsko kulturno društvo “Franjo Glavinić”, rovinjski odbor Matice hrvatske, pulska podružnica Hrvatske matice iseljenika; uz materijalnu potporu Hrvatske matice iseljenika, Ministarstva kulture RH i Grada Rovinja. Predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore na ovogodišnjim susretima bili su Andrija Petković iz Tivta i Tripun Grgurević iz Kotora.

600. obljetnica posvete župne crkve Rođenja Bl. Djevice Marije

U Gornjoj Lastvi, starom naselju smještenom u podbrdskom predjelu iznad Tivta, 9. listopada je proslavljena 600. obljetnica posvete župne crkve Rođenja Bl. Djevice Marije. Nakon jednogodišnje pripreme i niza prigodnih događanja u Donjoj i Gornjoj Lastvi ova je proslava koju je predslavio preuzvišeni nadbiskup Alessandro D’Errico, apostolski nuncij za Crnu Goru, uz koncelebraciju biskupa kotorskog, mons. Ilije Janjića, nadbiskupa barskog, mons. Zefa Gašija i dvadeset i dva svećenika održana na najsvečaniji mogući način. Crkva je bila pretijesna da primi nekoliko stotina vjernika iz Crne Gore, Hrvatske, Italije i Kanade koji su se okupili u Gornjoj Lastvi da bi obilježili taj jubilej.
Svečanost je počela na platou pred prekrasnom baroknom crkvom gdje je kraći koncert održalo Glazbeno-prosvjetno društvo „Tivat“, a pripadnici su odreda Tivatskog zbora Bokeljske mornarice nakon svečanog pozdrava uz pratnju Tivatske gradske glazbe odigrali tradicionalno kolo sv. Tripuna. Na početku svete mise pozdravnim se govorom uzvanicima i prisutnima obratio domaći biskup, Ilija Janjić. Prenoseći okupljenima blagoslov pape Benedikta XVI, mons. D`Errico kazao je da ga fascinira sa koliko se masovnosti, svečane atmosfere i dobre organizacije slavi 600. godišnjica posvete župne crkve u Gornjoj Lastvi, iako to mjesto danas ima samo par stalnih stanovnika. „To svjedoči da su vaši preci ovdje posijali dobro sjeme vjere, te ste vi Gornjolastovljani, iako možda poradi životnih okolnosti rasijani izvan svoga Zavičaja u drugim naseljima Boke ili svijeta, sačuvali ogromnu ljubav za svoju Crkvu, koja vam je dala vjeru i za ovaj župni hram u kojem su vaši preci stotinama godina ispovijedali i živjeli tu vjeru“, kazao je monsinjor D`Errico. Nakon podijeljenog Apostolskog blagoslova nuncij je, između ostaloga, osobitu radost iskazao na završenoj pripremi teksta Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Crne Gore.
“Crkva koju su sagradili predci ovih dičnih muževa i žena što su danas okupljeni u ovome svetome domu, podignuta je ne samo u srcu mjesta, već i u srcu svakog njegovog stanovnika. Naš vjernički hrvatski puk, kojega je veliki Papa Ivan Pavao II. nazvao «narodom nade», živi stoljećima u ovom prelijepom Zaljevu svetaca, vjeran Bogu, Petrovu nasljedniku, svojoj katoličkoj Crkvi i svome narodu, živi u miru s drugima, poštujući svakoga čovjeka dobre volje u nadi uskrsnuća na život vječni“, kazao je, zahvaljujući se apostolskom nunciju i biskupima, don Dejan Turza, upravitelj župe u Lastvi, koji je monsinjora D`Errica darivao knjigama poznatog lastovskog povjesničara i svećenika don Iva Stjepčevića i ručnim radom jedne mještanke – figuricama u bokeljskoj muškoj i ženskoj narodnoj nošnji.
Kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić podsjetio je na brojne generacije žitelja Gornje Lastve koji su stoljećima prilazili oltaru tamošnje crkve i zahvalio svima koji su svojim prilozima doprinijeli obnovi krova crkve i obližnjeg objekta župnog doma. On je nuncija D`Errica, prvog izaslanika Svetog oca koji dolazi u Gornju Lastvu, zamolio da papi Benediktu XVI. prenese poziv da posjeti Kotorsku biskupiju.
Nakon mise i tradicionalne procesije, svečanost u Gornjoj Lastvi nastavljena je koncertom klape „Pasika“ iz Kostanja kraj Omiša. U tamborju crkve Rođenje Blažene Djevice Marije priređena je izložba fotografija čiji su autori Anđelko Stjepčević i Anton Marković iz lastovskog Foto-kino kluba „Mladost“, a koje su tematski vezane za gornjolastovsku crkvu. U pripremi je također i najavljeno izdanje Zbornika radova o povijesti naselja Gornja Lastva.
Prigodom obilježavanja šest stoljeća crkve župnik Dejan Turza i predsjednik udruge Napredak iz Gornje Lastve Zoran Nikolić organizirali su i prvu fazu obnove ovog vrijednog sakralnog objekta u čemu im je financijsku potporu dala i Dubrovačko-neretvanska županija. Nikolić je župana Nikolu Dobroslavića upoznao s poviješću Gornje Lastve i njenog stanovništva, pa mu je tako pokazao i muzejsku zbirku smještenu u jednoj od lastovskih kuća.
U povodu obljetnice u Gornjoj Lastvi održana je i književna večer „Hrvatski književnici svojim sunarodnjacima u Boki Kotorskoj.” Đuro Vidmarović, predsjednik Odbora za književne veze i član upravnog odbora Društva književnika Hrvatske, otvorio je večer poezije: „Ovdje smo kako bismo zajedno s vašim kolegama iz Boke Kotorske, pjesničkom riječju uveličali vašu proslavu 600 – te obljetnice župne crkve Blažene Djevice Marije, ovdje u Gornjoj Lastvi. Istinski pjesnici nikada nisu sijali mržnju već su gajili ljubav.”  Svoje stihove kazivali su pjesnici Đuro Vidmarović, Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra, Drago Čondrić iz Zagreba, dr. sci. Igor Šipić iz Splita i Arsen Mužić iz Splita. Nazočili su nakladnik Zoran Bošković, vlasnik nakladne kuće „Naklada Bošković” iz Splita , kao i Sebastijan Koceić, glazbenik iz Splita, koji je obogatio večer svojom glazbom. Goste iz Hrvatske pozdravila je pjesnikinja Desanka Matijević iz Kotora, a u ime inicijativnog odbora Udruge hrvatskih pjesnika, književnika, pisaca i novinara. Osim gostiju svoje stihove su kazivali i pjesnici iz Boke, članovi Udruge hrvatskih pjesnika Miroslav Sindik i Desanka Matijević, kao i pjesnici članovi Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Tripo Grgurević i Andrija Petković.

Ljetna škola liberalne demokracije

škola demokracije,2010.g.korcula

COK je održao prvu ljetnu školu “Temelji liberalne demokracije”, u Korčuli u trajanju od 1. – 6. kolovoza 2010.
Delegacija Hrvatskog građanskog društva Crne Gore sudjelovala je na poziv Centra za obnovu kulture Ljetnjoj školi Temelji liberalne demokracije na Korčuli. Školu koju je pohađalo 80-ak mladih iz Hrvatske, BiH, Srbije i Crne Gore otvorili su župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić, predsjednik COK-a Stjepo Bartulica i gradonačelnik Korčule Mirko Duhović. U svom obraćanju župan Dobroslavić je naglasio značaj demokracije za društvo te ukazao na neprestanu potrebu za preispitivanjem i unaprijeđivanjem demokracije. Direktor Škole Žarko Kovačić naveo je kako je ona osmišljena s ciljem da se studentima i mladima koje zanimaju ove teme od strane nekoliko vrlo uglednih predavača iz Hrvatske i svijeta predstave razmišljanja o temi demokracije i slobode i da stoga žele raditi s mladima kako bi im omogućili dodatnu kvalitetu koju ne mogu steći redovnim obrazovanjem na sveučilištima te ponuditi jednu cijelovitu viziju o tome kako treba izgledati zdrava demokracija.

Hrvatske svjetske igre-Zadar, 2010.

2.hr.igre

Na Drugim Hrvatskim svjetskim igrama u Zadru 18 – 23.7. 2010. natjecatelji iz Crne Gore postigli su izniman uspjeh: nogometaši i vaterpolisti osvojili su zlatne medalje u ekipnim natjecanjima, tenisači Zvonko Usanović i Klaudio Katelan osvojili su zlato u dublu, pojedinačno srebro i broncu u kategoriji veterana. Brončanu medalju u plivanju 50 m slobodno osvojio je Marin Restović, a broncom se okitio i boćar Mato Krstović. Delegacija od 26 sportaša vratila se sa ukupno 26 medalja, a uspjeh je time veći što su se prvi puta pojavili na natjecanju koje se organizira u 12 sportskih disciplina i na kojem sudjeluje više od 750 natjecatelja s pet kontinenata: iz Argentine, Australije, Austrije, Belgije, BiH, Brazila, Čilea, Danske, Francuske, Hrvatske, Italije, Južnoafričke Republike, Kanade, Makedonije, Nizozemske, Njemačke, Rumunjske, SAD, Slovačke, Srbije, Švedske, Švicarske i Venezuele.
Odlazak delegacije organiziralo je Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, koje je član Hrvatskog svjetskog kongresa. „Kao član Svjetskog komiteta prošle godine smo dobili poziv od predsjednika kongresa Josipa Sovulja i ravnatelja HSI Jura Strike, da predstavljamo Crnu Goru na Hrvatskim svjetskim igrama 2010. U suradnji s potpredsjednikom općine Tivat Ilijom Janovićem koji je organizirao ekipu nogometaša i boćara, formirana je naša sportska delegacija koja je postigla izniman rezultat“, izjavio je tajnik HGDCG Tripo Schubert. „Mini olimpijadu“ svečano su otvorili ministar vanjskih poslova Republike Hrvatske Gordan Jandroković i kanadska ministrica hrvatskih korijena Lynne Yelich. Veleposlanik Igara iz Crne Gore bio je proslavljeni vaterpolista Mirko Vičević.

Peti sajam knjiga u Podgorici

5 sajam knjiga
U okviru Petog međunarodnog podgoričkog sajma knjiga koji je održan od 7. do 13. juna 2010. u Podgorici pod sloganom Knjige su u garaži, predstavljena su najnovija izdanja iz oblasti geopolitke, marketinga, menadžmenta, umetnosti…
Centralni događaj sajma bila je promocija knjige Ideologija, politika i nasilje autora Dušana Janjića u izdanju HESPERIEedu.
Na petom međunarodnom sajmu knjiga u Podgorici sudjelovalo je i Hrvatsko građansko društvo predstavivši u organizaciji Centra za kulturu manjina svoju izdavačku djelatnost. Organizatori sajma su izdavačko preduzeće Nova knjiga i Asocijacija izdavača i knjižara Crne Gore, a pokrovitelji Ministarstvo kulture i Glavni grad.
Peti podgorički sajam knjiga je završen dodelom nagrada najuspešnijim autorima, izdavačima i izlagačima. Direktor sajma Predrag Uljarević uručio je posebno priznanje i Zorici Satblović Bulajić, direktorki HESPERIEedu, za unapređenje regionalnog dijaloga.
%d blogeri kao ovaj: