Predstavnica HGD-a na okruglom stolu „Sistem obezbjeđenja kvaliteta u radu nevladinih organizacija u Crnoj Gori“

U skladu sa Akcionim planom Strategije razvoja nevladinih organizacija u Crnoj Gori 2014.-2016. godine, održana su tri okrugla stola na temu „Sistem obezbjeđenja kvaliteta u radu nevladinih organizacija u Crnoj Gori”, i to u Budvi, u Bijelom Polju i u Podgorici.

Na poziv organizatora, skupu održanom 2. februara u Budvi prisustvovala je predstavnica Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Dijana Milošević.

Organizatori skupova, kojima je cilj bio promoviranje sistema upravljanja kvalitetom u radu NVO, bili su Kancelarija za saradnju s nevladinim organizacijama, TACSO Kancelarija u Crnoj Gori (organizaciona i finansijska podrška) i CRNVO – Resursni centar za nevladine organizacije u Crnoj Gori.

U uvodnim obraćanjima govorili su Goran Đurović, predstavnik TACSO Kancelarije u Crnoj Gori, Danka Latković, šefica Kancelarije za suradnju s nevladinim organizacijama i Ana Novaković, izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO).

Danka Latković, šefica Kancelarije za saradnju s NVO,  je naglasila da je cilj ovog skupa povećanje informiranosti o standardizaciji i sertifikaciji kao važnoj i kompleksnoj temi kojom će se doprinijeti da se shvati osobna odgovornost organizacija za svoj razvoj, te da uvođenje međunarodno priznatih standarda, predstavlja jedan od mogućih načina na koji organizacija može postati konkurentnija na tržištu pružanja usluga, ali i pokazati svoju spremnost da radi u najboljem interesu zaposlenih i ciljnih grupa.

Goran Đurović, predstavnik TACSO Kancelarije u Crnoj Gori, istakao je rad TACSO Kancelarije koja je promoviranje ove teme započela još 2011. godine, održavanjem konferencije o sistemu obezbjeđenja kvalitete, što je bilo motivirano potrebom usmjeravanja nevladinog sektora na razmišljanje o kvalitetu usluga koje pruža u cilju kontinuiranog razvoja organizacija i poboljšanja svoga cjelokupnog rada. „Ova tema prvenstveno je usmjerena na organizacije koje pružaju usluge, uz paralelu da i javna uprava treba da se pozabavi pitanjem uvođenja sistema kvaliteta u svoj rad.“ – istakao je Đurović.

Ana Novaković, izvršna direktorica Centra za razvoj nevladinih organizacija (CRNVO), je navela da se CRNVO posljednjih 16 godina intenzivno bavi izgradnjom kapaciteta organizacija civilnog društva, te da je nedavno postao Resursni centar nevladinih organizacija u Crnoj Gori.
Ona ističe da su NVO spremne za sistemske promjene, odnosno da je došlo vrijeme da unaprijede svoj rad i isti usklade sa međunarodnim standardima, dokazivanjem kvalitete svog djelovanja putem dobijanja sertifikata od strane nezavisnog nadležnog tijela.
Također sudionici su upoznati i sa informacijom da je CRNVO u procesu konstituiranja četiri „regionalna“ resursna centra za nevladine organizacije, i to u Herceg Novom (NVO Nada), Ulcinju (NVO Novi horizonti), Bijelom Polju (NVO Bjelopoljski demokratski centar) i Pljevljima (NVO Bonum), radi stvaranja uslova za adekvatniju podršku izgradnji kapaciteta lokalnih organizacija, obuke zaposlenih, olakšavanja funkcioniranja i slično. Navedeni centri će biti dodatno edukovani i za uvođenje standarda kvaliteta u rad NVO.

Pojam standarda, procesa sertifikacije, te važnosti sistema upravljanja kvalitetom za civilni sektor, predstavili su kroz prezentacije predstavnici Instituta za standardizaciju Crne Gore prof. dr. Milan Perović (predsjednik Upravnog odbora Instituta), mr. Miodrag Perović (direktor Instituta) i Danka Tiodorović (stručna saradnica za kvalitet i sertifikaciju).

Miodrag Perović, direktor Instituta za standardizaciju Crne Gore, je u svom izlaganju naveo da u Crnoj Gori postoji potrebna legislativna i institucionalna infrastruktura-usklađena sa međunarodnim i evropskim standardima i propisima (2007. godine donijet Zakon o standardizaciji i osnovan Institut, 2011. osnovano Crnogorsko sertifikaciono tijelo (SeTi.ME), te da je Institut nadležan za donošenje crnogorskih standarda (14.300 standarda od osnivanja), a Sertifikaciono tijelo za pružanje informacionih i konsultantskih usluga, proces sertifikacije (ocjenjivanje usaglašenosti sa konkretnim standardom) i izdavanje sertifikata. Također je istakao činjenicu da je Institut prepoznao značaj nevladinih organizacija u sistemu standardizacije, pa je u rad osam, od 16 tehničkih komiteta za utvrđivanje standarda, uključio predstavnike NVO.

Danka Tiodorović, stručna saradnica za kvalitet i sertifikaciju, je predstavila ISO 9001, najviše korišteni međunarodni standard u svijetu (preko milion kompanija i organizacija u 170 zemalja svijeta je sertifikovano za ISO 9001), kojim se definira kvaliteta upravljanja, a koji je primjenljiv na sve organizacije bez obzira na vrstu, veličinu i djelatnost.

TACSO kancelarija je u sklopu ovog skupa angažirala i Tinu Divjak iz CNVOSa iz Slovenije, koja je autorka komparativne analize razlicitih modela i načina uvođenja sistema kvalitete u rad organizacija civilnog društva, a koja treba predstavljati osnovu za razmjenu mišljenja i eventualne ocjene moguće upotrebljivosti nekog od modela za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori.

Autorka Tina Divjak, iz CNVOS – a iz Slovenije, je kroz prezentaciju svog rada „Sistem obezbjeđenja kvaliteta za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori – Komparativna analiza sa preporukama“ predstavila sudionicima četiri osnovna modela sistema obezbjeđenja kvaliteta za NVO, a posebno slovenački, koji bi mogao biti primjenljiv i na NVO u CG. Ovaj model je baziran na ISO 9001, ali prilagođen za NVO i lokalne uslove, i predstavlja nacionalni standard-ne međunarodni.

Nakon izlaganja predavača uslijedila je diskusija i pitanja sudionika.

U diskusiju su se uključili prof dr Milan Perovic, predsjednik Upravnog odbora Instituta, mr Miodrag Perovic – direktor Instituta i gospođa Danka Tiodorovic – stručna saradnica za kvalitet i sertifikaciju odgovarajući na pitanja sudionika.

Većina učesnika je bila zainteresirana za način na koji NVO koje nemaju izgrađene financijske i kadrovske kapacitete mogu dobiti sertifikate, zatim koliko košta postupak dobijanja sertifikata, koji su benefiti, da li će se sistem evalucije upravljanja kvalitetom primjenjivati i u javnom sektoru. Bili su zadovoljni predstavljenim informacijama koje su ocijenili korisnim i suglasili se da standardizacija može pospješiti kvalitetu djelovanja organizacija.

Sudionici skupa su dobili tiskane publikacije „Godišnji finansijski izvještaj organizacija civilnog društva u Crnoj Gori-2014.“, „Ostvarenja organizacija civilnog društva u Crnoj Gori u 2013. i 2014. godini“ i „Sistem obezbjeđenja kvaliteta za organizacije civilnog društva u Crnoj Gori – Komparativna analiza sa preporukama“.

Dogovoreno je da nakon sastanka Upravni odbori nevladinih organizacija nakon  upoznavanja sa sadržajem komparativne analize i ponuđenim modelima, svoje prijedloge i sugestije vezane za odabir modela koji smatraju najpogodnijim za NVO u Crnoj Gori pošalju na e-mail info.me@tacso.org

Kao zaključak ovog skupa možemo izdvojiti najbitnije stavke koje se odnose na sertifikaciju NVO:

• “Sertifikat predstavlja dokaz o ispunjenosti zahtjeva određenog standarda, koji se dobija od strane nadležnog tijela, nakon sprovedenog postupka sertifikacije. Međutim, sertifikacija nije obavezna, već se standard može koristiti samostalno radi poboljšanja načina rada, bez formalne sertifikacije. Dakle, odluka zavisi od menadžmenta organizacije, ali treba imati u vidu i to da neki donatori mogu zahtijevati posjedovanje odgovarajućeg sertifikata prlikom apliciranja.“ – Danka Tiodorović, stručna saradnica za kvalitet i sertifikaciju
• „Nužna je edukacija NVO o značaju instrumenata samoregulacije (kodeksi, standardi kvaliteta i slično), u cilju promocije dobrog upravljanja, podizanja transparentnosti i kvaliteta rada i usluga NVO, što, u konačnom, utiče na jačanje povjerenja i pozitivnu percepciju građana o radu NVO sektora.
• uvođenje međunarodno priznatih standarda, predstavlja jedan od mogućih načina na koji organizacija može postati konkurentnija na tržištu pružanja usluga ali i pokazati svoju spremnost da radi u najboljem interesu zaposlenih i ciljnih grupa.
• neophodno je: organizovati promotivne skupove kao što je ovaj; ne forsirati NVO previše i doprinijeti da one same  razumiju i shvate da su odgovorne za svoj razvoj, ne neko drugi; imati u vidu i činjenicu da mnoge NVO ne mogu  priuštiti npr. 500€ za sertifikat, te ukoliko se obezbijede tzv. operativni grantovi, sistem obezbjeđenja kvaliteta bi najvjerovatnije bio bolje prihvaćen od strane organizacija civilnog društva.“ – Danka Latković, šefica Kancelarije za saradnju s NVO.

MARVUČIĆ: HRVATI NEKAD PROGANJANI, A DANAS U VLASTI

Završna promocija projekta „Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine – časopis Hrvatski glasnik” održana je u ponedjeljak 11.januara s početkom u 12 sati u palati Bizanti.
Na promociji su govorili: Vladimir Marvučić – o sadašnjem položaju hrvatske manjine, Tijana Petrović – o Hrvatskom glasniku, Mirko Vičević – o projektu Savjeta Evrope koji realizuje Opština Kotor u saradnji sa Hrvatskim građanskim društvom, i Tripo Šubert – o aktivnostima društva tokom trajanja ovog projekta.

Radio Kotor: „Ogromna je razlika u položaju hrvatske nacionalne manjine u odnosu na period prije 20-25 godina kada su Hrvati bili proganjani. Agresijom na Dubrovnik uselio se nespokoj među mnoge od nas, a danas Hrvati kao ravnopravni građani participiciraju na svim nivoima vlasti” – rekao je Radio Kotoru Vladimir Marvučić, predstavnik Hrvatskog nacionalnog vijeća u bilateralnoj komisiji mješovitog odbora vlada Crne Gore i Hrvatske u kome su predstavnici i crnogorskih i hrvatskih ministarstava. Kako je kazao, Hrvati sada imaju svoju zastupnicu u Skupštini Crne Gore kao vrhovnom zakonodavnom organu naše države, potom ministarku u Vladi koja je predstavnica Hrvatske građanske incijative, u parlamentima Tivta i Kotora hrvatske odbornike kako kroz HGI tako i kroz građanske stranke (DPS, SDP i druge). Na pitanje da li je urađeno sve što se moglo uraditi da se Hrvati ohrabre na aktivno učešće u društvenom životu zemlje, Marvučić je kazao da je učinjeno gotovo sve. „Na sastancima mješovitog odbora vlada Crne Gore i Hrvatske je dogovoreno dalje sprovođenje onoga što je potpisano međudržavnim sporazumom o zaštiti hrvatske manjine u Crnoj Gori i crnogorske u Hrvatskoj, a to se prvenstveno odnosi na zastupljenost kako u zakonodavnim tako i u izvršnim ogranima vlasti i na pitanje restitucije koje još nije riješeno, ali to tišti sve države regije.

 

Održana promocija projekta Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine „Časopis Hrvatski glasnik“ u Kotoru

U palači Bizanti u Kotoru jučer je održana promocija projekta Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine „Časopis Hrvatski glasnik“, koji realizira Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti Općine Kotor u suradnji s NVO Hrvatsko građansko društvo.

Na promociji su govorili potpredsjednik Općine Kotor Tvrtko Crepulja, kao i predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Zvonimir  Deković.

Gospodin Crepulja govorio je o osnovnim ciljevima i ideji Hrvatskog građanskog društva: “Osnovni cilj ovog projekta je da se otrgnu od zaborava mnogi značajni događaji i ličnosti, kao i da se prezentuju čitalačkoj publici aktuelna događanja u Crnoj Gori i Hrvatskoj, koja imaju značaj za hrvatsku populaciju, tako i za širu javnost u Crnoj Gori; da se temama koje se obrađuju prikaže način življenja, običaj, kultura i uopšte život građana Boke kotorskei šire, kroz vjekove, da se informiše javnost o širokom aspektu aktivnosti Hrvatskog građanskog društva, koje djeluje kao podružnica u Podgorici, Baru, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom”.

Hrvatski glasnik je jedini časopis ovakve vrste u Crnoj Gori, pa samim tim i u opštini Kotor. Nekada je u Kotoru izlazio list Boka, ali su njegovim gašenjem  građani ostali uskraćeni za pisane informacije, posebno iz oblasti kulturnog nasljeđa i bogate istorije grada Kotora i šire. Kvalitet Hrvatskog glasnika leži u tome što nije politički obojen, što objektivno prezentuje aktuelna događanja iz kulture, prosvjete, sporta i prati sve značajne događaje u obje države. U njemus e obrađuju teme kojima se promoviše bogato kulturno nasljeđe i prezentuju kulturno istorijske posebnosti hrvatskog identiteta u Crnoj Gori. Specifičnost mu je u tome što su članci i prilozi originalni, napisani od strane saradnika, dopisnika iz Boke kotorske, Crne Gore i okruženja. Tekstovi se lektorišu na književni hrvatski jezik u cilju očuvanja jezičkog identiteta, a jedan broj serijala je pisan na lokalnom, bokeljskom dijalektu. Projektom je predviđeno da se godišnje štampa šest brojeva Hrvatskog glasnika. Ukupan budžet projekta je 19.800 eura, Savjet Evrope je finansirao navedeni projekat sa 18.000 eura, dok je participacija Opštine Kotor u ovom projektu 1.800 eura”, rekao je, o časopisu “Hrvatski glasnik”, Tvrtko Crepulja.

Nakon gospodina Crepulje, nazočnima se obratio predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Zvonimir Deković, koji se osvrnuo na uspjehe hrvatske zajednice u Crnoj Gori: U dva mandata naši predstavnici u Parlamentu Crne Gore predložili su, a Skupština usvojila, desetke amandmana koji su se odnosili upravo na životne probleme koje su postavljali Hrvati ispred naše političke stranke. Crnogorska neovisnost 2006. godine ostvarena je i glasovima Hrvata koji su, možemo slobodno reći, aklamativno glasovali za neovisnost. Moram ovom prigodom posebno istaknuti da je Hrvatska građanska inicijativa u svome programu, napisanom 2002. godine, imala kao programski cilj neovisnost Crne Gore. Zbog toga, ali i iz niza drugih razloga, hrvatski zastupnik u Parlamentu Crne Gore bio je član Ustavotvornoga odbora i kao takav sudjelovao u pisanju prvoga Ustava neovisne i suverene države Crne Gore. Iz ovih činjenica je vrlo vidljiv značaj parlamentarnog zastupnika ispred nacionalne političke stranke koja je kao manjina pozicionirana u drugoj državi, pa makar se radilo, kao u ovome slučaju, o autohtonoj zajednici. Ovakav politički rad doveo je do toga das mo kao politička stranka Hrvata u Crnoj gori dobili nakon drugih parlamentarnih izbora ponudu od vladajuće koalicije da budemo zastupljeni i u Vladi Crne Gore s jednim ministarskim mjestom. To smo prihvatili i uz parlamentarnu zastupnicu imamo i ministricu u Vladi Crne Gore, a tu dužnost obnaša predsjednica HGI-ja. Također, kao dio vladajuće koalicije, Hrvatskoj građanskoj inicijativi je pripalo i mjesto pomoćnika ministra za ljudska i manjinska prava. Kao stranka zastupljeni smo kroz općinske vijećnike u Tivtu s četiri i u Kotoru s jednim vijećnikom”.

Izvor: Radio Dux

Završena smotra mladosti, ljepote i kulturne baštine

Upravni odbor Hrvatskog građanskog drustva Crne Gore odabralo je Teu Grgurović, učenicu devetog razreda osnovne škole iz Kotora, za predstavnicu na izboru za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske. Ovo je druga po redu Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske u organizaciji Udruge za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini „Stećak“ i Hrvatske matice iseljenika. Natjecanje je održano u periodu  od 23. do 28. lipnja ove godine u Tomislavgradu i na Buškom Blatu.

Podsjetimo se, proslogodišnja naša predstavnica na natjecanju je bila mlada Peraštanka, profesorica glazbene kulture, Antonija Ulčar. Antonija je sudjelovala u natjecanju u dobrotskoj nošnji, dok je ovogodišnja predstavnica Tea Grgurović predstavila žensku narodnju nošnju Donje Lastve.

Od 29 djevojaka iz 21 države, prema izboru stručnog žirija, laskavu titulu najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske odnijela je Nikoleta Mariana Vlasić iz Rumunjske, a priznanje, uz repliku ogrlice iz okolice Čapljine i repliku naušnica iz Mandina sela, uručio joj je član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Za prvu pratilju izabrana je Franka Ivković iz Švicarske, a priznanje u obliku replike tradicijskog nakita iz Sasine u okolici Sanskog Mosta uručila joj je prva zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma PS BiH Borjana Krišto.
Po izboru žirija, za drugu pratilju proglašena je Klaudija Baturić iz Novog Zelanda, a priznanje sa replikom tradicijskog nakita narukvice i naušnice iz Hercegovine uručila joj je predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH Darija Krstičević.
Prema internetskom glasovanju, za miss fotogeničnosti izabrana je Mirjana Jakšić iz Mađarske, a nagradu sa replikom naušnica iz okolice Livna uručio joj je načelnik Općine Tomislavgrad Ivan Vukadin.

DOJMOVI NAKON POVRATKA -TEA GRGUROVIĆ

Mnogo je razloga bilo za sretan Tein osmjeh i izraze zadovoljstva koje je uprkos blagom umoru došla podijeliti sa članovima Hrvatskog građanskog društva nakon povratka u Kotor.

HG: Tea, sa kakvim očekivanjima si otišla na ovo revijalno natjecanje, koje je za tebe kao i za mnoge sudionike predstavljalo “put u nepoznato”?

Tea: Mada je ovo za mene novo iskustvo i prvo natjecanje ovakve vrste ipak nisam otišla nepripremljena. Obavila sam nekoliko razgovora sa Tripom Schubertom, Dijanom Milosević, a naročito mi je pomoglo i iskustvo prošlogodišnje sudionice  Antonije Ulčar koja me uputila u sve detalje natjecanja. Otišla sam s osjećajem ponosa i sa željom da opravdam riječi sa kojima su me ispratili Tripo Schubert i Dijana Milosević: “Šaljemo lijepu mladu osobu koja će svojom bogatom ličnošcu dostojno prezentirati našu Udrugu i naš hrvatski narod sa prostora Crne Gore”. Mislim da sam to i uspjela. Uspješno sam se predstavila, uspostavila mnoga nova poznanstva i vratila se sa prekrasnim dojmovima i bogatim iskustvom.

HG: Vidjeli smo na fotografijama sa koliko ponosa si nosila našu narodnu nošnju Donje Lastve. Kakav je osjećaj biti predstavnik svoje tradicije među toliko raznovrsnim i bogatim kulturama.

Tea: Na izboru za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske nosila sam žensku narodnu nošnju Donje Lastve. Željela bih ovom prigodom zahvaliti Hrvatskom nacionalnom vijeću na pozajmljenoj nošnji. Oduševljena raznolikošću i tolikim brojem prekrasnih nošnji Hrvata iz cijelog svijeta bila sam ponosna što sam i ja dio ovoga.

HG: Kako su proticali sati i dani tijekom samog natjecanja?

Tea: Srdačni domaćini, odlična organizacija i veselo raspoloženje pratilo nas je svih tih dana natjecanja. Pored mnogo fotografisanja i raznih intervjua imalo smo i raznolik program posjeta. Istakla bih prijem kod gradonačelnika Tomislavgrada, ljepotu i raskoš Etno sela, posjet Sarajevu, Kninu i Kninskoj tvrđavi.

HG: Kako je proteklo samo natjecanje u finalnoj večeri?

Tea: Tijekom boravka razvilo se veliko prijateljstvo među svim sudionicima natjecanja, tako da smo se svi skupa radovali pobjednici iz Rumunjske. Ovo lijepo druženje, osjećaj zajedništva, nova poznanstva, moje uspješno predstavljanje zemlje iz koje dolazim, mnogo emocija i susretljivi domaćini predstavljaju ono najvrijednije na ovim susretima. Ništa ne može zamijeniti ovaj susret i druženje sa djevojkama iz toliko različitih zemalja svijeta. Sve smo mi bile različite, ali imale smo nešto što nas spaja-naša domovina Hrvatska.

Aktualnosti sa natjecanja: Tea Grgurović na izboru za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske

Tea Grgurović na izboru za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske

U organizaciji HGDCG Tea Grgurović je ovogodišnja sudionica natjecanja na izboru za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske. Čestitke našoj Tei na dosadašnjem uspješnom predstavljanju i sretno u daljnim aktivnostima žele joj svi članovi HGDCG, svi Kotorani i ostali koji su uz nju tijekom ovog natjecanja.

Prenosimo aktualnosti i najnovija dešavanja sa Facebook stranice Udruge Stećak:

Posjet Sarajevu

Sudionice 2. Revije tradicijske odjeće i izbora za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske posjetile su Sarajevo i u posjetu su ih primili dr. Dragan Čović, član Predsjedništva Bosne i Hercegovine iz reda hrvatskog naroda i uzoriti Vinko kardinal Puljić, vrhbosanski nadbiskup. U ime Udruge Stećak skupinu je predvodio Frano Mamić, voditelj ovogodišnjeg projekta, Ivan Vukadin, načelnik općine Tomislavgrad, i Robert Bagarić, predsjednik Skupštine Hercegbosanske županije.
Tijekom prijema kod dr. Čovića djevojke su zapjevale pjesmu Dobro večer, dobri ljudi i uručili mu darove. U svom pozdravnom govoru Frano Mamić, zahvalio je predsjedniku Čoviću što je primio sudionice ovogodišnje revije i istaknuo kako Udruga “Stećak” želi kroz svoj angažman u očuvanju i promicanju tradicijske kulture povezivati Hrvate iz cijeloga svijeta i kroz ovakve projekte prezentirati i kulturu Hrvata i cijele Bosne i Hercegovine. U svom pozdravnom govoru i Ivan Vukadin, načelnik općine Tomislavgrad, zahvalio je dr. Čoviću na potpori ovom projektu i izrazio zadovoljstvo što se ovaj projekt, već drugu godinu za redom, događa u Tomislavgradu.
U svom govoru predsjednik Čović pozdravio je djevojke i rekao da ih prima u istoj dvorani u kojoj je papa Franjo bio gost tijekom svoga pohoda Bosni i Hercegovini i iskazao je potporu djelovanju Udruge „Stećak“, te naglasio značaj očuvanja i promicanja kulturne baštine naroda Bosne i Hercegovine, te svih projekata koji se provode u svrhu podizanja kulturne svijesti građana.
Središtem Sarajeva, od zgrade Predsjedništva Bosne i Hercegovine do zgrade Vrhbosanske nadbiskupije, djevojke su prošetale u nošnjama pjevajući. U nadbiskupiji ih je primio uzoriti Vinko kardinal Puljić i izrazio radost što je mogao vidjeti toliku raskoš hrvatske tradicijske odjeće i poticao mlade da čuvaju sjećanje na svoje korijene. Također, kardinal Puljić u razgovoru s djevojkama prenio je dojmove o pohodu pape Franje i odgovarajući na njihova pitanja o glavnoj papinoj poruci rekao je da su to dijalog i pomirenje.
Poslije službenog dijela djevojke su se vratile u zgradu Vrhbosanske bogoslovije, gdje su presvukle narodne nošnje, razgledale Sarajevo.
Udruga “Stećak” zahvaljuje svima koji su pomogli oko ovoga posjeta i posebno upravi Bogoslovije.

Posjet Kninu

Sudionice Druge revije tradicijske odjeće i izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH posjetile su grad Knin, gdje ih je na staroj gradskoj tvrđavi dočekala gradonačelnica Knina Josipa Rimac, sa svojim zamjenicima, Slavenom Ivićem i Nikolom Blaževićem.
Nakon obilaska tvrđave i obveznog fotografiranja pod deset metara dugim stijegom, na onome istome mjestu na kojem je, nakon oslobođenja Knina u vojnoredarstvenoj akciji „Oluja“ hrvatski barjak razvio prvi predsjednik RH dr. Franjo Tuđman, 6. kolovoza 1995. godine, djevojkama i njihovim pratiljama, riječi dobrodošlice izrekla je gradonačelnica Rimac. Upoznala ih je s projektom povezivanja pet hrvatskih kraljevskih gradova, u kojem su, uz Knin, i Biograd na moru, Nin, Solin i Tomislavgrad, kao i najvažnijim projektima koje provodi ovaj grad.
Potom je uslijedio pozdravni govor i zahvala za lijep doček Frane Mamića, predstavnika Udruge za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u BiH „Stećak“, organizatora čitave ove lijepe manifestacije te na samome kraju uručenje poklona.
Općinski načelnik Ivan Vukadin, zajedno s predsjednikom Skupštine HBŽ Robertom Bagarićem uručio je gradonačelnici Rimac monografiju „Prirodoslovno-povijesna baština općine Tomislavgrad“ te kupinovo vino, uzgojeno na Duvanjskom polju, a grad Knin je svim djevojkama i njihovima pratnjama uručio majice izrađene u prigodi skore proslave 20. obljetnice VRO „Oluja“. Posebno iznenađenje za sve djevojke bio je dolazak popularnoga hrvatskog pjevača Marka Perkovića Thompsona nakon čega je ponovno uslijedilo zajedničko fotografiranje.

Posjet Franjevačkom muzeju u Tomislavgradu

Djevojke su 26.lipnja posjetile spomen-baziliku u Tomislavgradu te Franjevački muzej a u Gradskoj športskoj dvorani, s početkom u 19 sati, započela je završna večer.

Izabrana najljepša izvandomovinska Hrvatica u nošnji

Titulu najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH odnijela je Nikoleta Mariana Vlasić iz Rumunjske, za prvu pratilju izabrana je Franka Ivković iz Švicarske a za drugu Klaudija Baturić iz Novog Zelanda
Od 31 djevojke iz 21 države, prema izboru stručnog žirija, laskavu titulu najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske odnijela je Nikoleta Mariana Vlasić iz Rumunjske, a priznanje, uz repliku ogrlice iz okolice Čapljine i repliku naušnica iz Mandina sela, uručio joj je član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Za prvu pratilju izabrana je Franka Ivković iz Švicarske, a priznanje u obliku replike tradicijskog nakita iz Sasine u okolici Sanskog Mosta uručila joj je prva zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma PSBiH Borjana Krišto.
Po izboru žirija, za drugu pratilju proglašena je Klaudija Baturić iz Novog Zelanda, a priznanje sa replikom tradicijskog nakita narukvice i naušnice iz Hercegovine uručila joj je predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH Darija Krstičević.
Prema internetskom glasovanju, za miss fotogeničnosti izabrana je Mirjana Jakšić iz Mađarske, a nagradu sa replikom naušnica iz okolice Livna uručio joj je načelnik Općine Tomislavgrad Ivan Vukadin. 

Pogledajte fotogaleriju (https://hr-hr.facebook.com/udruga.stecak)

ZAPOČEO IZBOR ZA NAJLJEPŠU HRVATICU U NARODNOJ NOŠNJI IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Započela je velika tradicionalna manifestacija Izbor za najljepšu hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske. Naša predstavnica Tea Grgurović otputovala je sinoć nakon završetka programa proslave HGDCG i premijernog predstavljanja dokumentarnog filma Blažena Ozana u kojemu je Tea imala ulogu Blaženice. Sretno našoj predstavnici!

Detalji o reviji preuzeti sa web portala Hrvatske matice iseljenika:

U Reviji i natjecanju sudjeluje 31 djevojka iz 21 zemlje, a u prigodnom programu finalne večeri nastupit će klapa Delminium iz Tomislavgrada i pučki pjevači iz različitih krajeva BiH. Voditelj programa na završnoj večeri je Frano Ridjan
Udruga za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u BiH „Stećak“ organizira u suradnji s Hrvatskom maticom iseljenika, od 23. do 28. lipnja, drugu Reviju tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske. Projekt se održava pod pokroviteljstvom dr. Dragana Čovića, hrvatskoga člana Predsjedništva BiH, Državnog ureda za Hrvate izvan RH, Vlade Hercegbosanske županije i Općine Tomislavgrad. Medijski pokrovitelji su Večernji list za BiH i Radio Tomislavgrad.
U Reviji i natjecanju sudjeluje 31 djevojka iz 21 zemlje: Argentine, Australije, Austrije, Bosne i Hercegovine, Bolivije, Brazila, Bugarske, Crne Gore, Češke Republike, Čilea, Mađarske, Novoga Zelanda, Njemačke, Rumunjske, Sjedinjenih Američkih Država, Slovenije, Srbije (Vojvodine), Švedske, Švicarske i Venezuele.
Cilj ovoga programa je susret i povezivanje Hrvata iz cijeloga svijeta u svrhu promicanja naše zajedničke tradicijske kulture, upoznavanje i pružanje potpore Hrvatima u BiH posebice u jačanju i očuvanju nacionalnog i kulturnog identiteta.
Uoči početka programa održat će se i svojevrsno prednatjecanje, glasovanje za najfotogeničniju djevojku u hrvatskoj narodnoj nošnji. Udruga „Stećak“ će na svojoj Facebook stranici objaviti fotografije svih djevojaka koje su se prijavile za natjecanje. Glasovanje započinje u subotu, 30. svibnja u 12.00 sati.
Finalna večer je u subotu 27. lipnja s početkom u 19.00 sati u Gradskoj sportskoj dvorani u Tomislavgradu.
U prigodnom programu u finalnoj večeri nastupit će klapa Delminium iz Tomislavgrada i pučki pjevači iz različitih krajeva BiH. Voditelj programa na završnoj večeri je Frano Ridjan. Voditelj ovogodišnjeg cijeloga projekta 2. Revije tradicijske odjeće i izbora najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan RH je Frano Mamić.
Medijski pokrovitelji su Večernji list za BiH i Radio Tomislavgrad.

Kako saznajemo Prvi dan velikog projekta Izbor za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan RH započeo radno. Od ranog jutra profesionalno fotografiranje te prvi susreti s lokalnim medijima!

Karmel Svetog Ilije u Buskom Jezeru domaćin je djevojkama iz cijeloga svijeta.

Gostovanja mandolinskog orkestra HGDCG “Tripo Tomas” na hrvatskom primorju

Najava gostovanja mandolinskog orkestra HGDCG “Tripo Tomas”

U periodu od 11. lipnja do 15. lipnja 2015. godine mandolinski orkestar HGDCG “Tripo Tomas” gostovao je u Križišću, Novom Vinodolskom i Rijeci.

Nastup u Križišću

Na poziv KUD-a “Eugen Kumičić” iz Križišća članovi mandolinskog orkestra HGDCG “Tripo Tomas” sa voditeljem Ivom Brajakom, spoljnim suradnicima Grgom Petrovićem i Draganom Becagol i dopredsjednicom Društva Dijanom Milošević boravili su u Križišću od 11. lipnja do 15. lipnja. Tokom četverodnevnog posjeta smještaj je organiziran kod domaćina u Križišću uz bogat program posjeta okolnih gradova i nastupa.

O Križišću i KUD-u Eugen Kumičić

Križišće, maleno naselje općine Kraljevice, smješteno je na ulazu u Vinodolsku kotlinu. Prvi povijesni tragovi ovog područja pripadaju vremenu Rimskog Carstva. U ovom mirnom domaćinskom  naselju nalazi se župna crkva Presvetog Srca Isusova koja potiče iz 19. stoljeća.
U Križišću više od 30 godina Antica Rempešić, podrijetlom iz Boke, vodi KUD Eugen Kumičić u cilju očuvanja tradicionalne glazbe ovog područja.
Za svoj dugogodišnji rad na njegovanju tradicije svog kraja Antica Rempešić je dobila i Nagradu Grada Kraljevice za životno djelo.
Zvuci tamburice u Križišću se njeguju već 130 godina, a posljednjih 30 zahvaljujući prije svega trudu i entuzijazmu predsjednice Antice Rempešić, kao i svih mještana koji doprinose da i danas tamburice u Križišću sviraju u ritmu ljubavi i mladosti. Mladi virtuozi na braču, basu, bisernici, tamburici, bugariji, čelu i čeloviću uspješno uče i njeguju tradicijske vrijednosti ovoga kraja.

Križišće- doček u prostorijama KUD-u Eugen Kumičić

Prvog dana boravka, nakon srdačnog susreta i smještaja kod ljubaznih domaćina koji su otvorili vrata svojih domova za goste iz Kotora, organiziran je zajednički ručak u staroj školi čije prostorije KUD “Eugen Kumičić” koristi za prijeme, sastanke i probe. Upoznavanje sa domaćinima uz riječi srdačne dobrodošlice popraćeno je i emocijama i nostalgičnim tonom, organizatorice i predsjednice KUD-a  “Eugen Kumičić”, Antice Rampašić koja je rodom iz Boke. Predsjednica KUD-a oživjela je sjećanja iz djetinjstva na voljenu rodnu Boku iskazujući gostima iznimnu zahvalnost na njihovu dolasku.

Nakon obilaska malenog mirnog naselja Križišća uslijedila je priprema za nastup u okviru programa koji se svake godine održava u Križišću u povodu proslave blagdana Presvetog Srca Isusova.

Program je organiziran uz potporu Ministarstva kulture, Grada Kraljevice i Turističke zajednice Grada Kraljevice, a manifestacija je započela u jutarnjim satima svetom misom i svečanom svetom misom, koju je predvodio zbor župe Marije pomoćnice, u popodnevnim satima.

Blagdan Srca Isusova

Pobožnost Presvetom Srcu Isusovu istaknuto je obilježje suvremenog katoličanstva. Srce je postalo simbolom uzvišene Kristove ljubavi uglavnom u europskoj civilizaciji.
Poticaj za uvođenje blagdana Srca Isusova, došao je iz francuskog grada Paray le Moniala prigodom ukazanja Srca Isusova, sv. Mariji Margareti Alacoque 1675. g. Ali tek je 1765. g. papa Klement XIII. dopustio slaviti blagdan Srca Isusova i to samo za one koji su izričito tražili. Bili su to poljski biskupi onoga vremena i rimska Nadbratovština Srca Isusova. Ubrzo su blagdan prihvatili redovnice Reda Pohođenja kojemu je pripadala sv. Margareta, cijeli Rim, potom biskupi i kraljica francuskog naroda, poglavari i članovi Družbe Isusove i tako se za kratko proširio gotovo u cijeloj Crkvi.
Nakon što se blagdan Srca Isusova tako brzo proširio po mnogim biskupijama svijeta i vidjevši velike duhovne koristi od njegovog slavljenja, papa Pio IX. je 1856. g. posebnim dekretom odredio da se blagdan službeno slavi u cijeloj Katoličkoj Crkvi osobito s obzirom na potrebu zadovoljštine za grijehe. Misa i oficij odobreni su 1765. a općevažeći postali su 1856..
Blagdan Presvetog Srca Isusovog slavi se u petak nakon blagdana Tijelova i stoga je lipanj mjesec Presvetog Srca Isusova.

Nastup mandolinskog orkestra HGDCG “Tripo Tomas” u Križišću

Kulturno umjetnički program je započeo u 19:00 sati uz nastupe Mirjane Bobuš, Ženske klape Hreljin, Mandolinskog orkestra HGDCG “Tripo Tomas”  iz Kotora, KUD-a Ilija Dorčić iz Novog Vinodolskog, Narodne čitaonice Šmrika i KUD-a Eugen Kumičić iz Križišća.

Odličan nastup mandolinskog orkestra HGDCG “Tripo Tomas” izazvao je oduševljenje prisutnih, a naročito izvedba skladbe “Bokeljska noć” koju su popratili pjesmom i velikim pljeskom.

Posjet Opatiji i Bokeljskoj mornarici 809 u Rijeci

U subotu, 13. lipnja izaslanstvo HGDCG i članovi mandolinskog orkestra HGDCG “Tripo Tomas” bili su gosti Tomislava Brguljana i članova Bokeljske mornarice 809 iz Rijeke. I još jednom nostalgija i emocionalni susreti sa članovima Bokeške mornarice obilježili su zajedničke trenutke sa izaslanstvom HGDCG i mandolinskim orkestrom.

U prostorijama Bokeljske mornarice 809 u Rijeci

Bokeljska mornarica 809

Bokeljska mornarica 809 se održala u svojem postojanju od 809 godine, upravo od donošenja relikvija (moći) Svetog Tripuna u Kotor.
Tada, pa sve do danas Bokeljska mornarica 809 u svojem radu nosi ove vrijednosti. Bokeljska mornarica 809 upravo je i danas čuvar relikvija, štovatelj djela i značaja stradanja SvetogTripuna kako u Kotoru u Katedrali Svetog Tripuna, tako i u Hrvatskoj u kojoj Odredi Bokeljske mornarice djeluju u Zagreb (od 1920), u Rijeci (1960), u Puli, Splitu i Dubrovniku.
Relikvije (moći) Svetog Tripuna su u Kotor donesene 809 godine, brod s relikvijama je uplovio u Boku Kotorsku na putu prema Veneziji, a kad god je brod trebao krenuti na daljnji put prema odredištu, oluja i nevera bi se digla nad zaljevom da brod nije mogao isploviti. To se ponovilio u više navrata tijekom više dana, što je bio znak da relikvije trebaju zauvjek ostati u Kotoru, kako je konačno i bilo.
U čast Svetom Tripunu 1166  godine izgrađena od strane Andrea Saracenis prvo crkva, a kasnije na njezinim temeljima i današnja Katedrala Svetog Tripuna, najstarija katedrala na istočnoj strani Jadrana.

Marija Šenk i Bokeljska mornarica 809 Rijeka

Ugodno druženje i razmjenu poklona obogatio je i susret s pjesnikinjom Marijom Šenk koja je Hrvatskom građanskom društvu darivala svoju poslednju zbirku poezije “Lanterna” u kojoj je u pojedinim pjesmama opjevana i Boka.

Marija Šenk

Marija Šenk, umirovljenica, rodom iz Slovenije, rodbinski povezana i s Bokom kotorskom u Crnoj gori, u Rijeci živi više od pedeset godina. Većinu svojeg radnog vijeka provela je u računovodstvu nekadašnje tvornice “Rikard Benčić”, bila je aktivna darivateljica krvi i volonterka Gradske organizacije Crvenog križa Rijeka, a sada svoje umirovljeničke dane ispunjava između ostalog i pisanjem pjesama, koje su odraz njezina života, svega što ju okružuje i mnogobrojnih ljudi koje poznaje, uz veliku dozu optimizma, ali i kritičkog stava.
Pjesme su njezin smisao života, kako pjesnikinja voli da kaže, a poezijom se bavi od mladosti. Napisala je 320 pjesama, posvećenih trenutku života, pa je prijatelji zovu “pjesnikinjom trenutka”.

Uz razgledanje kulturnih znamenitosti grada Rijeke, zajedničkog ručka i posjete Opatiji, iznimno zadovoljstvo za članove mandolinskog orkestra je pričinio posjet sportskom kompleksu bazena Kantrida uz osvježavajuće popodnevno kupanje.

Nastup u Novom Vinodolskom

Grad Novi Vinodolski u okviru Susreta hrvatskih puhačkih orkestara tradicionalno okuplja najuspješnije puhačke orkestre iz cijele Hrvatske.

Nastup u Novom Vinodolskom

Bogati koncertni program ovogodišnjeg 29. Susreta hrvatskih puhačkih orkestara odvijao se tijekom 13. i 14. lipnja u Domu kulture u Novom Vinodolskom, a osim nastupa u natjecateljskom dijelu programa, orkestri su prenosili dio atmosfere i izvan Doma kulture revijalnim nastupima.
Na ovoj je manifestaciji od nacionalnog značenja nastupilo više od 700 glazbenika iz 17 orkestara u bogatom koncertnom programu natjecateljskog i revijalnog karaktera. Prvog dana Susreta, 13. lipnja predstavili su se najbolji hrvatski puhački orkestri A kategorije koncertnog programa koji dolaze iz Belice, Požege, Dubravice, Mrzlog Polja i Varaždina i gosti iz Slovenije – Kulturno društvo Godba Zgornje Savinjske doline dok je u nedjeljnom programu,  14. lipnja nastupilo je 11 orkestara unutar C kategorije koncertnog programa koji dolaze iz Brezničkog Huma, Ogulina, Kašine, Vrbovskog, Slavonskog Broda, Goričana, Daruvarskog Brestovca i Končanice, Đurđevca, Vrbovca, Sinja i Špičkovine.
U specijalnom dijelu programa nastupio je Mandolinski orkestar HGDCG „Tripo Tomas“ sa kompozicijama „Šjora Mare“, „Tarantela“ i „Bokeljska noć“.

Posjet Crikvenicama

Nakon nastupa i zajedničkog ručka sa domaćinom Mariom Butorcem članovi orkestra i njihovi pratioci posjetili su Akvarij u Crikvenicama.
U ugodnom ambijentu akvarijuma od oko 200 m² gdje je smješteno 30 bazena obitava više od stotinu vrsta riba iz Jadranskoga mora (murina, morska mačka, škarpina, kirnja i dr.), pedesetak primjeraka riba iz tropskih mora (škorpija, anđeo, klaun, kugla, paleta, zebra i dr.) te slatkovodne ribe, od kojih su najzanimljivije pirane i neonke. U sklopu Aquariuma se nalazi i suvenirnica s bogatom i zanimljivom ponudom.

Zajednička večer sa domaćinima i članovima KUD-a

U večernjim satima u Križišću domaćini su priredili oproštajnu zajedničku večeru uz druženje i pjesmu. U srdačnoj domaćinskoj atmosferi dogovorena je daljna suradnja i razmjenjeni kontakt podaci. Razgovaralo se i o uspjesima i teškoćama u radu orkestara, o planovima i zadacima u narednom periodu, kao i o prekrasnim dojmovima tijekom ove kratke posjete.

Oproštajna večer sa domaćinima-Križišće

Uz zvuke mandolina i gitara neumornih članova mandolinskog orkestra vesela i raspjevana atmosfera obilježila je ovu zajedničku večer.

Vesela atmosfera domaćina i gostiju

Probuđena nostalgija za rodnim krajem i specijalna poklon pjesma Bokeljska noć, koju je odsvirao mandolinski orkestar, dirnula je neugaslu bokeljsku dušu drage organizatorke Antice Rempešić. Uz riječi zahvale razmijenjeni su prigodni pokloni i upućeni srdačni pozdravi.

Zajednička večer sa članovima KUD-a “Eugen Kumičić”

Nastup na brodu Marina

Izaslanstvo HGDCG i članovi mandolinskog orkestra prisustvovali su proslavi blagdana Svetog Vida zaštitnika Riječke nadbiskupije koja ove godine obilježava 15. godišnjicu osnutka, a time i 15. obljetnicu imenovanja mons. dr. Ivana Devčića za riječkog nadbiskupa.

Svečana procesija

Svečanu procesiju koja je krenula iz katedrale duž najpoznatije riječke šetnice Korza do Trga Riječke revolucije, na kojemu se nalazi najstariji kip sv. Vida, predvodio je vrhbosanski nadbiskup kardinal Vinko Puljić u zajedništvu s riječkim nadbiskupom i metropolitom Ivanom Devčićem, biskupima Riječke metropolije, pomoćnim zagrebačkim biskupom i izaslanikom kardinala Josipa Bozanića mons. Mijom Gorskim, izaslanikom zadarskoga nadbiskupa don Igorom Ikićem te brojnim svećenicima.

Bokeljska mornarica Rijeka u čast zaštitnika Grada Rijeke sv. Vida

U sklopu proslave Dana sv. Vida Bokeljska mornarica Rijeka uz pratnju Gradske glazbe Trsat otplesala je na Korzu tradicionalni ples Kola Bokeljske Mornarice. Ove godine je Bokeljska mornarica Rijeka nastupila u čast zaštitnika Grada Rijeke sv. Vida, uz pratnju Gradske glazbe Trsat.

Nastup mandolinskog orkestra HGDCG “Tripo Tomas” na brodu Marina

U večernjim satima održan je svečani program i tradicionalni koncert Riječkog tamburaškog orkestra povodom blagdana Sv. Vida na brodu Marina, sa gostima: Mandolinski orkestar Hrvatskog građanskog društva Tripo Tomas iz Kotora, Harmonikaški orkestar Zdrmuša Gospić, Ženska klapa Hreljin, te violinistica Vedrana Veljačić.

Nastup mandolinskog orkestra HGDCG “Tripo Tomas” na brodu Marina

Nakon uspješnog nastupa Mandolinskog orkestra HGDCG “Tripo Tomas”, koji je izazvao veliku pozornost prisutnih, razmjenom poklona uz zahvalu na gostoprimstvu, organizatoru i dirigentu Riječkog tamburaškog orkestra, Milanu Alavanji uslijedio je povratak u Kotor sa ispunjenim srcem i prekrasnim dojmovima, koji će pratiti domaćine i goste do brzog povratnog susreta u Kotoru.

Raspjevana atmosfera u autobusu

Predstavljeni časopisi “Nova misao” i “Hrvatski glasnik”

U Galeriji ljetnjikovca „Buća” čitalačkoj publici u Tivtu sinoć su predstavljeni „Nova misao”, časopis za suvremenu kulturu Vojvodine i „Hrvatski glasnik”. Otvorena je zanimljiva izložba naslovnih stranica “Nove misli”. Na prezentaciji su govorili glavni i odgovorni urednik „Nove misli” Mirko Sebić, član Upravnog odbora HGD i uredništva „Hrvatskoga glasnika” Tripo Schubert i član Savjeta agencije za elektonske medije CG Budimir Damjanović. U ime organizatora brojne goste pozdravio je Zvonimir Deković predsjednik HNV CG. “Moto ove promocije je granica identiteta ili identitet granica. Želimo večeras prikazati kao identitet kulture ili kulturu identiteta koju možemo promatrati kao prizmu duge i njenih boja. Naime, razlikujemo svaku boju posebno, ali ne možemo odrediti granice tih boja koje se utapaju jedna u drugu. Mislim da je upravo taj dio kulture koji ne može biti omeđan regionalnim, pa ni državnim granicama, onaj dio koji je opće dobro i predstavlja jedan od najljepših unIverzalnih vrednota. Večeras ćemo govoriti o mjestima koja su paradigme mješanja tih kultura i identiteta, koja svaka ponaosob ima problem granice dakle, mislimo na Vojvodinu, Istru i Boku kotorsku. I ovom večerašnjom promocijom ovog nadasve vrijednog časopisa, ali i časopisa “Hrvatski glasnik” želimo pokazati da tematika kojom se časopisi bave nadilazi regionalne i političke granice Vojvodine, Srbije i Crne Gore” – kazao je Deković otvarajući večer. O Hravtskom glasniku govorio je Tripo Schubert član Upravnog odbora HGD i uredništva. “Prvi broj tada jedinog glasila Hrvata u Crnoj Gori, i to na književnom hrvatskom jeziku, pod nazivom “Hrvatski glasnik” izašao je iz tiska u siječnju 2003. godine, i upravo promoviran u Tivtu. Uredništvo časopisa je uređivačku politiku koncipiralo poštujući načela nacionalne, kulturne, duhovne i vjerske snošljivosti, nastojeći da Glasilo bude informativno, koje će unaprijeđivati odnose među narodima i narodnostima u Crnoj Gori, i raditi na jačanju veza između Crne Gore i Republike Hrvatske. Ono je trebalo postati informator hrvatskoj zajednici i ostalim subjektima u Crnoj Gori, Republici Hrvatskoj i drugim državama, o događajima u Crnoj Gori, a posebno koji se odnose na život Hrvata. U časopisu se posebno obrađuju teme koje prezentiraju i promoviraju bogatu povijesnu kulturnu baštinu Boke kotorske. Zato je postavljen da se na poseban način prilozima i serijalima otrgnu od zaborava sve poznate ličnosti iz oblasti pomorstva, umjetnosti, nauke, književnosti, sporta, medicinskih nauka. U domenu vjerske prošlosti Hrvata obrađene su sve kapitalne sakralne građevine Kotorske biskupije. Objavljivani su prilozi o veoma uglednim Hrvatima, poznatim znanstvenicima, publicistima, kulturnim i javnim radnicima, afirmirajući znanstveno stvaralaštvo u raznim područjima. Posebno se vodilo računa da se časopis tehnički kvalitetno opremi, suvremeno uveže i tekstove poprati kvalitetnim fotografijama, što mu daje jedan poseban revijalni karakter – kazao je Tripo Schubert predstavljajući Hrvatski galsnik. Kulturni identitet je proces u kojem se direktno sučeljavaju potrebe za univerizacijom pojedinih kultura i neminovnost poštovanja svih posebnosti. Traženje kulturnog identiteta postaje funkcija kulture, pri čemu potvrđivanje ličnog identiteta zahtijeva međusobnu komunikaciju. Ljudi jednostavno osjećaju potrebu za identitetom koji će ih razlikovati od drugih. U nastojanju i strahu da ne izgube identitet, oni sami izgrađuju razlike. Bez razlika nema identiteta. Jer, razlike uz jednakost konstinuišu identitet. Nije ni malo slučajno što je naš večerašnji gost izabrao baš ovu sredinu da bi afirmisao one vrijednosti kroz časopis “Nova misao”, i ta integrativna komponenta koja potiče iz Novog Sada preko Istre, večeras se ovdje udomila kod nas u Tivtu – kazao je budimir Damjanović. “Logično je pitanje zašto časopis koji se bavi kulturom u Vojvodini večeras sebe predstavlja u Tivtu, a zapravo ga nema ovdje u prodaji? Upravo zato jer iza časopisa “Nova misao” stoji ideja da kultura nema granica i da je kultura jedno istinsko upućivanje u komunikaciju i doticanje drugog koji sjedi ispred vas. Kad smo napravili ovaj projekat, pre nekih tri, četiri godine, on je bio pomognut od pokrajinskog izvršnog veća, odnosno sekretarijata za kulturu sa intencijom da se napravi časopis, platforma medijska koja će imati časopisno-revijalni karakter i formu da bi zaokružio regionalni kulturni prostor Vojvodine, da bi učinio vidljivijim određene pojave u toj kulturi, da bi istakao neke karakteristike te kulture, i na kraju krajeva, da bi bi pomogao da se fokusira i proizvede nekakva kulturna politka. Mi smo shvatili da, zapravo, treba otvoriti, a ne zatvoriti komunikaciju, da moramo otvoriti komunikaciju prema onim delovima i prema onim kulturnim toponimima i mestima koji su osnovno bliski onome što se događa u Vojvodini. Započeli smo nešto što smo mi nazvali projektom “naša mesta”, tražeći u regionu kulturne toponime koji odgovaraju, na neki način koji komuniciraju sa ovim što mi radimo. Spomenuta je Istra, evo sad dolazimo u ovaj region Boke, jedan po mnogo čemu zanimljiv, meni barem, intrigantno mističan teren (kad kažem mističan mislim na neku vrstu kulturalne mističnosti), zagonetan, ali koji, takođe, na neki čudan način, komunicira sa onim što se događa u toj ravnici. Ja sam potpuno uvjeren da onog trenutka kad ne budu postojale knjižnice ili biblioteke, ili u kućama neke male niše sa knjigama i časopisima, tad sigurno neće postojati čovjek kao čovjek. Postojaće neki oblici koji liče na čovjeka, ali on to neće biti” ” – kazao je Mirko Sebić urednik časopisa Nova misao. Među brojnim zvanicama i posjetiocima predstavljanu časopisa prisustvovali su konzul RH Hrvoje Vuković, direktor Fonda za zaštitu i očuvanje manjina CG Safet Kurtagić. Organizator večeri bilo je Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore, uz pokroviteljstvo Centra za kulturu Tivat. U glazbenom dijelu programa nastupila je mješovita klapa „Veterani vazda mladi”.

• Audio: Mirko Sebić – Nova Misao
• Audio: Budimir Damijanović – AEM
• Audio: Tripo Schubert – Hrvatski Glasnik
• Audio: Zvonko Deković – HNV CG Izvor: Radio Dux

Prekogranični program Hrvatska-Crna Gora-informativna sesija

Dijana Milošević članica Upravnog odbora HGD CG prisustvovala je 27. rujna 2013. Informativnoj sesiji u Budvi povodom objavljivanja Trećeg Poziva za dostavljanje prijedloga projekata u okviru Prekograničnog programa Hrvatska-Crna Gora, 2007-2013, financiranog iz Instrumenta za predpristupnu podršku (IPA) Europske unije. Informativna sesija održava se u organizaciji Zajedničkog tehničkog sekretarijata (ZTS) ovoga Programa, uz podršku Ministarstva regionalnoga razvoja i fondova Europske unije,  Agencije za regionalni razvoj Republike Hrvatske, te Ministarstva vanjskih poslova i europskih integracija Crne Gore i Delegacije Europske unije u Crnoj Gori . Prekogranični program Hrvatska-Crna Gora financira se iz komponente II Instrumenta za pretpristupnu podršku (IPA) i usmjeren je ka unaprijeđenju prekogranične suradnje između dvije države korisnice. Na Informativnoj sesiji sudionicima je predstavljen Aplikacioni paket Trećeg poziva za dostavljanje prijedloga projekata, a detaljnije objašnjeno Uputstvo za aplikante, kao i pružene sve neophodne instrukcije za popunjavanje Aplikacione forme, Budžeta i Logičke matrice.

Sportaši iz Kotora i Tivta na hrvatskim svjetskim igrama

HGD CG na hrvatskim svjetskim igrama, Zadar 2010.

Ravnatelj HSI Željko Batarilo i predsjednik HSK Mijo Marić, uputili su članovima Izvršnih odbora nacionalnih Kongresa obavijest o održavanju HSI od 21 do 26. srpnja 2014. godine u Zagrebu. Crnu Goru zastupa HGD CG, kao punopravni član HSK.  Hrvatske svjetske igre su amatersko sportsko natjecanje na kojima sudjeluju Hrvati i njihovi potomci iz cijeloga svijeta, predstavljajući državu  u kojoj žive ili borave. Glavni je cilj Igara povezivanje hrvatske mladeži iz cijeloga svijeta kroz druženje u Domovinu i predstavljaju most koji trajno po vezuje hrvatsku mladost iz Domovine i svijeta. Na HSI u Zagrebu takmičenje će se odvijati u slijedećim disciplinama: atletika, boćanje, judo, karate, košarka, odbojka, odbojka na pijesku, plivanje, ragbi, stolni tenis, taekwondo, tenis i vaterpolo.

Na  drugim HSI u Zadru 2010. godine sudjelovali smo u vaterpolu i osvojili zlatnu medalju, u malom nogometu i također osvojili zlatnu medalju, u tenisu za veterane i osvojili zlatnu i srebrnu medalju, a u plivanju i boćanju brončanu medalju.

HSI će se održati pod pokroviteljstvom predsjednika RH i uz potporu Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske. Organizator je Hrvatski svjetski kongres, a potporu projektu dali su Grad Zagreb, Hrvatska matica iseljenika, Hrvatski olimpijski odbor i Hrvatski nogometni savez.

Predstavnici HGD CG sudionici projekta “Za hrvatsku darovitost”

Predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Stefan Bogdanović i Antonio Perugini, učenici 2. razreda Gimnazije Kotor, otputovali su danas na otok Silbu kao sudionici projekta “Za hrvatsku darovitost”. Temeljenjem suradnje i ranijih kontakata koordinatora za nove projekte našega Društva Tripa Schuberta i Dijane Milošević sa tajnikom Zagrebačkog računalnog saveza Zdravkom Škokićem, po prvi puta ove godine, omogućeno je izravno uključivanje naših mladih informatičara u radionice programiranja i natjecanja u području informatike i računalstva.

Naši sudionici će se nakon prvih priprema u ljetnom kampu uključiti u jesenska natjecanja Zagrebačke informatijade  “Božo Težak”.

“Na Silbi će sudionike dočekati u znak dobrodošlice programsko pedagoška ekipa, na čelu s Gordanom Jurkovićem, šefom kampova te suorganizatorima, Kristijanom Burnikom tajnikom udruge informatičara Božo Težak, kao i iznimno darovitim učenicima, sudionicima oba termina. Radionice počinju nakon smještaja i večere u svim učionicama.

Karte su osigurane i za Hrvate iz Kotora, za dva nova programerska zanesenjaka, mladu gospodu Bogdanovića i Peruginija, čijem se dolasku posebno radujemo”-kažu iz Ureda Zagrebačkog računalnog saveza (ZRS).

  

Seminar Stvaranje kazališta

 

U organizaciji Hrvatske matice iseljenika, od 13. do 21. srpnja 2013. godine na otoku Galevcu održan je seminar za voditelje kazališnih (dramskih) grupa koji djeluju izvan Hrvatske. Cilj seminara je tijekom osmodnevnog učenja, stvaranja i druženja educirati sudionike koji žele proširiti i obogatiti svoje znanje, kao i za one koji tek žele osnovati kazališnu grupu.

“Stvaranje kazališta od osobite je koristi voditeljima iseljeničkih kazališnih grupa koje djeluju u bilingvalnomu jezičnom okružju i multikulturnim sredinama. Seminar je namijenjen ljubiteljima kazališne umjetnosti koji kazališnim izričajem žele obrađivati elemente hrvatskog kulturnog identiteta i razvijati kulturu izgovora hrvatskoga standardnog jezika i govora kojima se služe naše autohtone manjinske zajednice u europskim zemljama. Snaga tog Matičinog projekta je u kazalištu kao mediju, jer je ono sinteza mnogih umjetnosti i nudi različite oblike kulturnog djelovanja. Ovim projektom HMI također pomaže profesionalnomu hrvatskom glumištu, pobuđujući interes za kazališnu umjetnost u iseljeništvu i za reprezentativne uzorke naše kazališne umjetnosti. Seminar će, kao i proteklih deset godina, voditi redateljica iz Zagreba Nina Kleflin. Kao iskusni redatelj, koji iza sebe ima stotinjak režija, ali i kao prokušani pedagog i predavač (predavala je glumu i režiju i na sveučilištu Carrnegie Mellon u SAD), ona će polaznike, predavanjima i pokusima, provesti kroz sve faze nastanka jedne kazališne predstave.”- navodi se u tekstu Hrvatske matice iseljenika.

       

Sudionici seminara su stigli iz različitih zemalja, sa svih krajeva svijeta Italije, BiH, Francuske, Crne Gore, Švicarske, Srbije/Vojvodine, Australije, Hrvatske, Kanade i Argentine. Svi sudionici seminara „Stvaranje kazališta” imaju hrvatske korijene, hrvatski jezik im je poznat i blizak. Hrvatsku zajednicu iz Crne Gore predstavljala je Dijana Milošević, članica Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, koja je ujedno i voditeljica kazališne skupine Kluba mladih HGD CG.

    

Seminar “Stvaranje kazališta”, u trajanju od 8 dana, započeo je u subotu, 13. srpnja na otoku Galovec u blizini Zadra. Nakon dolaska sudionika održan je prvi uvodni sastanak u cilju međusobnog upoznavanja sudionika, razmjene osobnih iskustava u sferi amaterskih kazališnih djelatnosti i predstavljanja programa rada seminara.

Teoretski blok predavanja

U prijepodnevnim blokovima predavanja voditeljica seminara Nina Kleflin, redateljica iz Zagreba, prezentirala je teme koje su obuhvaćale osnovna povijesna razdoblja u nastanku i razvoju kazališta, osnovne zakonitosti nastanka jedne kazališne predstave, ulogu redatelja, osnovne probleme režije dramskog dijela u kazalištu, međusobnu suradnju redatelja, glumaca i ostalih suradnika, značaj dramaturške analize djela i preciziranje ideje teksta i predstave, formiranje scenskog prostora i prilagodbu scene za amaterske potrebe.

Gost predavač seminara poznata hrvatska kostimografkinja Marija Šarić Ban prikazala je osnovne djelatnosti kostimografa kroz načine odabira kostima i primjere izrade kostimografskih skica.

Rukovoditeljica Odjela nakladništva Hrvatske matice iseljenika, profesorica Vesna Kukavica, u svom izlaganju “Kazalište kao medij razvitka hrvatskog kulturnog identiteta” osvrnula se i na postojeće web resurse i značaj digitalizacije hrvatskoga jezika, razne hrvatske književnike koji rade i stvaraju u inozemstvu kao i na značaj kazališta u očuvanju hrvatskoga kulturnoga identiteta.

   Voditeljica seminara Nina Kleflin, redateljica iz Zagreba, tijekom svojih predavanja govorila je i o poznatim dramskim autorima i novom naraštaju hrvatskih dramatičara. Prikazan je i niz vježbi nužnih za glumačko-pedagoški rad u amaterskim ramskim grupama.

Praktični blok predavanja

Nakon svakog teoretskog dijela predavanja uslijedio je drugi blog praktičnoga rada i primjene naučenog. Redateljica Nina Kleflin, u uvodnoj pripremi primjene stečenih znanja, vodila je sudionike kroz čitaće probe i detaljne analize tekstova i karaktera ka uvježbavanju određenih uloga.

Tijekom praktičnog dijela polaznici su u prostoru imaginarne scene uvježbavali osnovne pokrete i putanje scenskih likova. Sudionici su svakodnevnim vježbama povezivanja djelova scena, vođeni voditeljicom u ulozi redatelja, svladavali djelove zahtjevne scenske radnje povezujući ih u jednu cjelinu. U završnom dijelu praktičnog bloka predavanja izvršen je odabir kostima, scene i odgovarajuće prateće glazbe.

Izvedba programa

Demonstriranje svog rada na seminaru glumačka grupa sudionika upriličila je u subotu navečer pred mnogim zvanicama i mještanima u vidu scenskog prikaza dramatizacije tekstova hrvatskih autora.

Nakon izvedbe uslijedili su prigodni govori, zahvale i podjela Potvrda o završenom seminaru.

 

IZABRAN NOVI SAVJET HRVATSKE MANJINE CRNE GORE

U Domu kulture “Josip Marković” u petak je održana Elektorska skupština za izbor članova Savjeta hrvatske manjine Crne Gore, koji ima za cilj zastupati i predstavljati hrvatsku nacionalnu manjinu.

Skupštinom je predsjedavao najstariji elektor Mato Krstović, dok mu je u radu pomagao Sabahudin Delić pomoćnik ministarstva za ljudska i manjinska prava.

Elektori su tajnim glasanjem izabrali novi sedamnaestočlani Hrvatski savjet Crne Gore. Po funkciji članovi Savjeta su Ljerka Dragičević zastupnica u parlamentu CG, Marija Vučinović ministrica u Vladi CG a tajnim glasovanjem izabrani su: Janović Ilija, Sindik Ljerka, Deković Zvonimir, Janjić Filip, Vuksanović Adrijan, Gržetić Josip, Lazarević Ružica, Čaveliš Marin, Marvučić Vladimir, Milošević Dijana, Perčin Anton, Pilastro-Kovačić Milena, Velić Zrinka, Žarković Jurica, Vičević Mirko.

Novi saziv Hrvatskog savjeta Crne Gore na prvoj narednoj sjednici izabrati će izvršne organe i predsjednika Savjeta.

Mandat članovima Savjeta traje pet godina.

Izvor: Radio Dux

Foto: Radio Dux

    

PULA – O BOGATOJ BAŠTINI BOKE KOTORSKE

Pula 18. ožujka 2013.(Radio Dux) – Proteklog vikenda u pulskoj podružnici Hrvatske matice iseljenika predstavljene su dvije knjige, “Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića”, autora Željka Brguljana i “Sabrana djela Viktora Vide” te otvorena izložba “Iz povijesti Boke kotorske – Kravata u Bokelja”.

Izložba obuhvaća 60-ak fotografija, uglavnom portreta poznatih i manje poznatih Bokelja, snimljenih od sredine 19. do sredine 20. stoljeća, a bit će otvorena tri tjedna. Postavljena je nakon Padove, Trsta, Tivta i Zagreba, a osim ljudi, predstavlja i kravatu kao globalni fenomen o čemu je govorio Nikola Albaneže iz Academije Cravatice. Albaneže je suautor izložbe uz Željka Brguljana koji je rekao da su fotografije sakupljene iz obiteljskih albuma i arhiva Bokeljske mornarice, a osim što su snimane u ateljeima, na nekima se naziru i urbane vizure Kotora, no povezuje ih taj modni detalj s kojim se Hrvatska identificira. Na njima su i neki poznati Bokelji poput Ivana Visina, Rudolfa Giunija, sv. Leopolda Mandića ili Antuna Šojata.

Brguljan je govorio i o svojoj knjizi “Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića”, koja kroz desetak poglavlja govori o jedrenjacima i njihovom zapovjednicima i graditeljima te o nestanku bokeljske flote. Knjigu su objavili Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809 iz Zagreba i Hrvatsko građansko društvo Crne Gore iz Kotora. Brguljan je pričao i o “Sabranim djelima Viktora Vide” koja je priredio pokojni Branimir Donat, a u dva sveska objavili Hrvatska bratovština Bokeljske mornarice 809 i izdavačka kuća Dora Krupićeva iz Zagreba. Kako reče Brguljan, Vidina djela govore da je bio duboko osamljen te je smrt nagovještavao u stihovima poput “Nije teško umrijeti, teško je živjeti

Josip Gjurović, predsjednik Udruge Bokelja u Zagrebu kazao je kako Boka i Pula imaju zajedničku tradiciju kao dvije jadranske luke, a kasnije je iskoristio prigodu da predstavi i monografiju “Prčanj” don Nike Lukovića.

O mnogim vezama Boke i Pule, odnosno Istre govorio je umirovljeni novinar i urednik Glasa Istre Ratko Radošević. “Istrani su se selili u Boku jer ovdje nisu bili slobodni”, objasnio je Radošević zaključivši kako “duh Istre živi u Boki”.

Predsjednik Hrvatske bratovštine Bokeljska mornarica 809 u Puli Fredi Tripović najavio je Bokeljsku noć u Puli, dok je predsjednica pulske podružnice Matice iseljenika Ana Bedrina napomenula da je ovo što su predstavili tek djelić vrlo bogate baštine Boke kotorske.

/M. Radić/

http://www.glasistre.hr

18. Forum hrvatskih manjina u HMI

Zagreb 16. studenoga 2012.(Radio Dux) – U organizaciji Hrvatske matice iseljenika danas je otvoren 18. Forum hrvatskih manjina. Skup je otvorio ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr.sc. Marin Knezović. Tema ovogodišnjeg foruma je „Znanstvena i kulturna suradnja između hrvatskih manjinskih zajednica i Republike Hrvatske”.

Ciljevi skupa jesu utvrditi u kolikoj se mjeri provodi suradnja Republike Hrvatske i izvandomovinskih Hrvata na području kulture i znanosti, budući da je ta suradnja od velikog utjecaja za očuvanje identiteta. U tome smislu na skupu će se nastojati utvrditi tko su nositelji znanstvene i kulturne suradnje, koliko je dosad na tome polju učinjeno, jesu li znanstvene i visokoškolske institucije (instituti, fakulteti i agencije) uspjele dovoljno prepoznati njihovu potrebu i važnost, postoje li već određeni programi i koji su problemi u njihovoj provedbi. Također, nastojat će se utvrditi i jesu li ti odnosi ostvareni na partnerskim odnosima i, ako nisu, što je potrebno da bi oni bili upravo takvi. Tijekom skupa razgovarat će se i o suradnji s državnim tijelima, posebice Ministarstvom kulture, Ministarstvom vanjskih i europskih poslova i Ministarstvom znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske te s Državnim uredom za Hrvate izvan Hrvatske.

Okupljenima su se obratili rukovoditeljica Odjela za nakladništvo HMI Vesna Kukavica, prof. i Petar Barišić , zamjenik predstojnice Državnoga ureda za Hrvate izvan RH. U radu ovogodišnjeg skupa sudjeluju predstavnika hrvatskih manjina iz Austrije, Crne Gore, Italije, Mađarske, Makedonije, Rumunjske, Slovenije, Srbije, Češke i Slovačke te izaslanika Odbora za Hrvate izvan Hrvatske Hrvatskog sabora, stručnjaka iz Državnog ureda za Hrvate izvan Hrvatske, Ministarstva vanjskih i europskih poslova, Ministarstva kulture kao i Ministarstva znanosti, obrazovanja i sporta. Uz njih u radu Foruma sudjeluju i predstavnici hrvatskih javnih instituta, sveučilišta i agencija, koji će govoriti o znanstvenom aspektu suradnje, njihovim iskustvima i mogućim perspektivama.

Na Forum kao predstavnici hrvatske manjine iz Crne Gore učestvuju Miroslav Franović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore iz Tivta i Dijana Milošević, članica Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora.

Web portal HMI:

PROGRAM

Zaključci 18. Foruma hrvatskih manjina

     

PREDSTAVNICI HRVATSKE MANJINE U SLAVONSKOJ POŽEGI

Tivat, 6.sudenog 2012.(Radio Dux) – U organizaciji Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i Hrvatskog gradjanskog društva Crne Gore – Kotor, proteklog vikenda predstavnici Hrvatske nacionalne manjine iz Boke Kotorske predstavili su dio svoje kulturne tradicije i baštine gradjanima Slavonske Požege.

Po dolasku u Požegu delegaciju iz Boke kotorske dočekao je predsjednik Ličko zavičajnog društva “Vila Velebita” prof.dr. Josip Fajdić i Zdravko Ronko Župan požeško – slavonske županije i gradonačelnik Slavonske Požege, koji je gostima predstavio općinu i županiju.

Nakon cijelodnevnog obilazka grada Požege i upoznavanja sa znamenitostima grada, u večernjim satima održan je koncert u požeškom kazalištu. Na početku koncerta prigodnim riječima dobrodošloce goste iz Boke pozdravio je prof.dr. Josip Fajdić predsjednik Ličko zavičajnog društva “Vila Velebita” a u ime gostiju zahvalio se predsjednik HNV-a CG Miroslav Franović. Tom prilikom razmjenjeni su prigodni pokloni. Na koncertu su nastupili ženska klapa “Bisernice Boke”, mandolinski sastav Hrvatskog gradjanskg drustva, “Tripo Tomas” i folklorna sekcija “Bokejska Mornarica 809”.

Delegaciju iz Boke su činili predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore, Miroslav Franović, tajnica Hrvatskog gradjanskog društva CG Danijela Vulovic, urednica Hrvatskog Glasnika Tijana Petrović i Vlasta Mandić ispred klape “Bisernice Boke”.

Sa predstavnicima grada Požege dogvorena je uzvratna posjeta sledećeg ljeta u Boki kotorskoj.

Valentina Belan

“Stoljeće kulture u Gornjoj Lastvi”

Gornja Lastva, 28. listopada 2012. (Radio Dux) – Knjiga “Stoljeće kulture u Gornjoj Lastvi” i istoimena izložba fotografija autora Anđelka Stjepčevića predstavljena je u subotu u Gornjoj Lastvi, selu značajne hrvatske povijesne, sakralne i ambijentalne baštine u Boki kotorskoj.

Knjiga je kronika kulturnih događanja, data kroz prikaz arhivskih i povijesnih svjedočanstava, koje je autor sakupio i prikazao u kronološkom slijedu, koji započinje osnivanjem Hrvatskog tamburaškog zbora “Napredak” 1919. prateći aktivnost i drugih društava koja se osnivaju, kazališnu grupu 1928. Foto kino klub, Društva prijatelja Gornje Lastve koje je svojim djelovanjem afirmiralo kulturnu baštinu kroz nastupe Bokeljske mornarice, očuvanje graditeljskog nasleđa, izložbe, očuvanje starih običaja, riješavanje komunalnih potreba.

“Hrvatska društva su u doba monarhističke Jugoslavije bila izložena raznim pritiscima, a posebno za vrijeme diktature Aleksandra Karađorđevića 1929. kada su neka društva bila raspuštena, a druga, uključujući i lastovska su se morala odreći hrvatske zastave. Rad društava je prekinut početkom Drugog svjetskog rata. Nako rata tamburaški zbor i kazališno društvo nastavljaju sa radom ali bez pefiksa Hrvatsko, u sklopu novoformiranog Kulturno povijesnog društva ‘Napredak'”, kazala je povjesničarka umjetnosti mr. Marija Mihaliček predstavljajući knjigu.

O knjizi je govorio prof. Neven Staničić koji je brojnim posjetiocima, približio njen sadržaj koji je zasnovan na arhivskoj građi koju je autor prikupljao godinama, kao i o fotografijama, koje prate razvoj i kulturnu baštinu kroz povjest Gornje Lastve. Knjiga osim kulturnog prikazuje socijalni i ekonomski život njenih žitelja

Marija Nikolić aktivista Kulturno zavičajnog društva „Napredak” Gornja Lastva predstavila rad društva, te podsjetila da „naša kulturna baština nije samo skladište naše prošlosti već i inspiracija za našu budućnost”.

„Posebno se zahvaljujem Mariji Nikolić koja je aktivno učestvovala u pripremi knjige a meni dala veliku podršku kako bi ova knjiga izašla. Smatram da treba da se zahvalim i pomenem sve one koji su doprinjeli da napišem ovu knjigu a to je jedna generacija od preko tristo lastovljana, jedna cijela generacija, koja je učestvovala u stvaranju kulture Gornje Lastve, tradicije, običaja kulturno graditeljskog nasleđa. To bi trebalo da bude podstrek za mlađe kako bi očuvali stečeno” kazao je autor knjige “Stoljeće kulture u Gornjoj Lastvi” Anđelko Stjepčević.

U ime nakladnika izdanja i organizatora promocije, svima koji su pomogli da knjiga bude objavljena zahvalio se predsjednik Kulturno zavičajnog društva „Napredak” Gornja Lastva Zoran Nikolić, dok je autoru knjige lastovski župnik don Dejan Turza uručio prigodan poklon.

U muzičkom dijelu programa nastupili su mandolinski zbor uz pratnju na harmonici Martine Lukšić.

Izvor: Radio Dux

Audio: Autor knjige Anđelko Stjepčević