DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dan državnosti Republike Hrvatske, 25. lipnja, praznik je kojim se obilježava povijesna odluka o pokretanju postupka razdruživanja Hrvatske od ostalih bivših jugoslavenskih republika, koju je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991.

Toj odluci predhodila je referendumska odluka većine građana (92,18 posto) da Hrvatska neće ostati u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, donio je na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Njome se utvrđuje da tim činom Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ kao i postupak za međunarodno priznavanje.

Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. Istekom moratorija, 8. listopada 1991., Hrvatska je raskinula državno-pravne sveze s ostalim republikama i postala slobodna, samostalna i neovisna država.

POSLANICA PREDSJEDNIKA JOSIPOVIĆA POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA DRŽAVNOSTI

U povodu obilježavanja Dana državnosti predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je poslanicu sljedećeg sadržaja:

” Poštovane građanke i građani Republike Hrvatske,

Dan koji obilježavamo kao dan naše mlade Domovine, prilika je da se sjetimo njene prošlosti, da se podsjetimo na dobre i loše strane naše sadašnjosti, da planiramo našu budućnost. Ove godine, možda više nego ikada prije, moje su misli, siguran sam i mnogih od vas, okrenute budućnosti. Ovaj Dan državnosti proslavljamo samo nekoliko dana prije ulaska naše zemlje u Europsku uniju. Od nastanka nove hrvatske države, čije očuvanje zahvaljujemo hrvatskim braniteljima, herojima Domovinskog rata i domoljublju naših građanki i građana, pa do danas, generacijski je cilj naše politike bio ulazak u euro-atlantske integracije. U NATO-u smo već etablirana članica, sutra već i članica EU. Ulazak u EU je veliki događaj za nas, događaj koji određuje budućnost Hrvatske i brojnih generacija naših građanki i građana.

Znam, mnogi se pitaju jesmo li učinili ispravno, jesmo li ulaskom u Europu za svoju zemlju ostvarili dobitak, temelj za daljnji napredak? Ili smo se ulaskom u zajednicu europskih naroda i država olako riješili našeg suvereniteta, prirodnih resursa, kulture, tradicije i nacionalnog identiteta. Podsjetit ću, od Europe smo već profitirali. Pri tome, manje mislim na nezanemarive predpristupne fondove koje smo koristili. Mislim na činjenicu da je Hrvatska tijekom pregovora, ispunjavajući kriterije za EU, postala bolje društvo. Ojačali smo demokraciju, ljudska prava, afirmirali se na međunarodnoj sceni, pomirili sa susjedima, ojačali smo institucije, otpočeli borbu protiv korupcije. Ali, daleko smo od toga da budemo savršeni. I dalje država ne funkcionira kako bismo htjeli, a teško gospodarsko stanje dovelo je mnoge tvrtke do propasti, mnoge građane do siromaštva. Produbljivanje gospodarske krize može dovesti do ozbiljne društvene i političke krize i tako što moramo izbjeći.

Pravednost koju toliko želimo, za koju je Hrvatska na mnogim područjima puno napravila, na najtanjoj niti visi upravo na ekonomiji, na činjenici da su mnogi naši građani i građanke okovani dužničkom krizom, da nemaju ni minimalne prihode potrebne za pristojan život njih i njihovih obitelji.

Zato, danas nema važnije zadaće za vlast od pokretanja gospodarskih aktivnosti, investicija i otvaranja novih radnih mjesta, nema važnije zadaće od afirmacije društveno odgovornog poslovanja i ostvarenja načela socijalne države.

I upravo zato, zbog prilike koju pruža članstvo u EU značajnim financijskim sredstvima koja će nam biti na raspolaganju, zbog očekivanog interesa novih investitora, zbog velikog tržišta koje nam se otvara, zbog mogućnosti razvoja kojeg su do sada osjetile sve nove članice – na EU gledam kao na poticaj, važan instrument svladavanja krize. Točno je, i EU je u krizi. Ali, odlučujući zajedno s drugim zemljama EU, s državama koje svoje suverenosti udružuju radi zajedničkih interesa, krizu možemo lakše i uspješnije svladati. A EU je puno više od samog tržišta. Europa je projekt mira i sigurnosti, projekt suradnje u kulturi, znanosti, obrazovanju i demokraciji. U tom okružju, Hrvatska, bez obzira na krizu, ima priliku kakvu do sada nije imala, priliku kakvu možda u dogledno vrijeme možda više neće imati.

A priliku valja znati iskoristiti. To je moguće samo visoko organiziranim, upornim i napornim radom. Mnoge su države EU danas znatno bliže idealu socijalne države i pravednog društva, nego mi. Ne znam nijedan razlog zbog kojega i mi, poput drugih naroda i država ne bismo iskoristili priliku i dostigli razinu razvijenosti Europe.

Europa je prilika i za osnaženje naše samosvijesti, kulture i tradicije. Postavši europejci, ne prestajemo biti Hrvati ili pripadnici neke od naših nacionalnih manjina. Naše prebogate kulture i tradicije imat će se priliku afirmirati kao vrijedan dio globalne europske kulture. Višestruki identiteti, oni nacionalni, ali i zajednički, europski, temelj su europskog zajedništva.

Poštovani građani, poštovane građanke,

Gospodarska kriza i Europa nisu jedini izazovi koji nas čekaju. Jačanje demokracije, ljudskih i manjinskih prava, pluralizam ideja, vrijednosti i očekivanja, oštra konkurencija političkih ideja, karakteristika su dinamičnih i uspješnih društava. Visoki civilizacijski standardi pretpostavljaju sposobnost društva da kroz demokratsku raspravu razgovara o svim, pa i o najosjetljivijim svjetonazorskim pitanjima. Oni znače i sposobnost da se za ta pitanja nađu odgovori koji nikoga ne vrijeđaju, još manje diskriminiraju. Ti standardi znače sposobnost da, unatoč svjetonazorskih, političkih i drugih razlika, očuvamo društvenu koheziju i stabilnost. Kultura demokracije, poštivanja Ustava, zakona i institucija, ali i onih visokih etičkih standarda koji polaze od razumijevanja i ljubavi za svakog čovjeka, ideal su za koji bih želio da ga ostvarimo u našoj Hrvatskoj.

Poštovane građanke, poštovani građani, Čestitam Vam Dan državnosti Republike Hrvatske sa željom da naša Domovina bude uspješna i sretna država u uspješnoj i sretnoj Europi!”

Izvor: Radio Dux

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

Sedmi susret Hrvata u Padovi

27. i 28.travnja u Svetištu sv. Leopolda Mandića

Hrvatska zajednica u Venetu i Hrvatska matica iseljenika podružnica Pula po sedmi put organiziraju susretanje Hrvata u Padovi, uz proslavu blagdana sv. Leopolda Bogdana Mandića. Kulturno umjetnički program i svečana misa održat će se kroz dva dana 27.i 28.travnja u Svetištu sv. Leopolda Mandića.
Na trgu ispred Svetišta, 27. Travnja, održat će koncert hrvatska klapa „Chorus Croaticus“ iz Švicarske te fra Šimun Šito Ćorić i fra Radovan Ćorić. Uz koncert bit će predstavljena i knjiga Šimuna Šite Ćorića „Gli occhi colmi di terra“/„Oči pune zemlje“.
U nedjelju, 28.travnja dr.sc Šimun Šito Ćorić održat će predavanje „Zavist naša svagdanja muka i opterećenje“ u bazilici Sv. Antuna. Nakon predavanja ponovno će nastupiti „Chorus Croaticus“. Slijedi uz dalmatinske, domoljubne i duhovne pjesme. Nakon toga slijedi svečana pjevana misa na hrvatskom jeziku u Svetištu.
Očekuju se diplomatski predstavnici RH iz Rima, Vatikana, Milana i Trsta te predstavnici Saveza hrvatskih zajednica Italije, a svoj su dolazak najavili Hrvati iz drugih gradova Italije, Slovenije, Crne Gore i Hrvatske.

Pozivnica

Kontakt Ana Bedrina pula@matis.hr

Izvor: Hrvatska matica iseljenika

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za Sedmi susret Hrvata u Padovi

PROSVJEDOVALI BIVŠI LOGORAŠI MORINJA

FOTO_UZ_TEXT

Karasović/Dubrovnik, 24. ožujka 2013. (Radio Dux) – Dvjestotinjak logoraša, koji su bili u crnogorskom logoru Morinj tijekom srpskocrnogorske agresije na Dubrovnik, prosvjedovali su danas na graničnom prijelazu Karasovići jer se sudski postupak za zločine u tom logoru, koji se vodi u Podgorici, pretvorio, kako ističu, u pravosudnu farsu.

Razlog prosvjeda je pravosudna farsa u koju se pretvorio ovaj postupak koji se vodi u Crnoj Gori, rekao je predsjednik Hrvatskog društva logoraša srpskih i crnogorskih koncentracijskih logora Dubrovačko-neretvanske županije Zdenko Bulić. Šest godina od kada je započeo postupak još nema kraju suđenju za ratne zločine koji su počinjeni u tom crnogorskom logoru, rekao je i najavio da će tražiti da se predmet logor Morinj vrati u Hrvatsku kako bi na kraju zločinci bili kažnjeni jer crnogorsko pravosuđe opstruira ovaj postupak.

Bulić je izrazio i nezadovoljstvo nebrigom hrvatske države prema logorašima. Rekao je kako je samo iz Dubrovačko-neretvanske županije 292 logoraša iz Morinja koji su tamo proveli 18.500 dana. Pred Višim sudom u Podgorici početkom prošlog tjedna nastavljeno je ponovljeno suđenje za ratni zločin u logoru Morinj kraj Kotora 1991. i 1992. godine.

Prvo suđenje počelo je u ožujku 2009. pred sudom u Podgorici protiv šestorice pripadnika JNA (Ivo Gojnić, Špiro Lučić, Boro Gligić, Mladen Govedarica, Zlatko Tarle i Ivo Menzalin) koji su bili optuženi za ratne zločine počinjene nad ratnim zatočenicima i civilima u logoru Morinj. Optužnica ih je teretila da su kao pripadnici JNA od listopada 1991. do kolovoza 1992. ratne zarobljenike i civile zlostavljali u Morinju i pritom kršili pravila međunarodnog prava, naređivali i provodili mučenja i nečovječno postupali i povrijedili tjelesni integritet 169 ratnih zarobljenika i civila s dubrovačkog područja. U svibnju 2010. šestorica pripadnika bivše JNA nepravomoćno su osuđena na 16,5 godina zatvora. U kolovozu iste godine Apelacijski sud u Podgorici ukida prvostupanjsku presudu i vraća slučaj na ponovljeno suđenje.

Krajem siječnja 2012. godine Viši sud u Podgorici osudio je Ivu Gojnića, Špiru Lučića, Ivu Menzalina i Boru Gligića na ukupno 12 godina zatvora, dok su Mladen Govedarica i Zlatko Tarle oslobođeni optužbe, ali je Apelacijski sud u srpnju prošle godine ukinuo i tu presudu.

/Hina/

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za PROSVJEDOVALI BIVŠI LOGORAŠI MORINJA

Jorge Mario Bergoglio ime je novog pape

thumbnail

Vatikan, 13. ožujka 2013. (Radio Dux) – Nad Sikstinskom kapelom u srijedu iza 19 sati je pušten bijeli dim što znači da je izabran novi papa. Kardinali su izabrali novog papu, 266. po redu poglavara katoličke crkve. Iz dimnjaka Sikstinske kapele bijeli dim je pušten u 19:06 sati.

Za novog papu izabran je Jorge Mario Bergoglio. “Imamo papu”, objavio je kardinal protođakon Jean Louis Tauran, dodavši da je novi papa odlučio uzeti ime Franjo I. Novog papu biralo je 115 kardinala.

Novi papa je argentinski kardinal Jorge Mario Bergoglio (77). On je prvi papa iz Južne Amerike u povijesti i prvi koji nije iz Europe u posljednjih 1300 godina.

Objavu izbora novog poglavara Katoličke crkve mnoštvo vjernika okupljenih na trgu Svetog Petra, oko 40.000 ljudi, popratilo je uzvicima “Živio Papa”, dok je izbor novog pape popraćen zvonjavom crkvenih zvona katoličkih crkava i u Crnoj Gori.

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za Jorge Mario Bergoglio ime je novog pape

DVJESTO TISUĆA VJERNIKA OPRAŠTA SE OD PAPE

VATICAN-POPE-CHRISTMAS

Vatikan 27.veljače 2013.(Radio Dux)- Pretposljednji je dan pontifikata pape Benedikta XVI. Kako je najavio, sutra će napustiti mjesto poglavara Katoličke crkve i time osloboditi put novom Petrovu nasljedniku. 

Na Trgu sv. Petra oko 200 tisuća vjernika došlo se oprostiti od Pape. Za ovu posljednju audijenciju podijeljeno je 50 tisuća ulaznica, no pristiglo ih je nekoliko puta više. Papa među mnoštvom prolazi u papamobilu i pozdravlja ih. Nakon što im se posljednji put obrati, sastat će se sa šefovima država koji će doći na opću audijenciju, a zasad su najavljeni čelnici iz San Marina, Andore i Bavarske.

Sutra prije podne Benedikt XVI. sastat će se s kardinalima koji su već stigli u Rim. Popodne će helikopterom odletjeti u ljetnu papinsku rezidenciju u Castel Gandolfu. Tijekom leta, koji traje petnaestak minuta, zvonit će zvona rimskih crkava. Najavljen je i izravni televizijski prijenos.

Papa će s prozora rezidencije pozdraviti vjernike i to će biti njegovo posljednje pojavljivanje u javnosti kao rimskog biskupa. Točno u 20 sati, kada mu prestaje pontifikat, ispred vrata rezidencije maknut će se Švicarska straža i zaštitu Benedikta XVI. preuzima policija.

Benedikt će ostati u Castel Gandolfu dok se ne završi obnova vatikanskog samostana Mater Ecclesiae negdje ne proljeće. Nosit će jednostavnu bijelu odoru bez crvene papinske mozzete ili drugih papinskih obilježja. Također više neće nositi crvene papinske cipele.

Dekan Kardinalskog zbora Angelo Sodano u petak će sazvati prvu opću kongregaciju kardinala, vjerojatno za ponedjeljak 4. ožujka. Kardinali će se tada početi dogovarati o datumu početka konklava.

/HRT/

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za DVJESTO TISUĆA VJERNIKA OPRAŠTA SE OD PAPE

Priopćenje za javnost Biskupskog ordinarijata Kotor

FOTO_UZ_TEXT (1)

“Kršćanski svijet koji se poziva na tradiciju u utorak 12. ovog mjeseca završio je s manifestacijama koje su povezane s karnevalom. To proizlazi iz same nominalne definicije riječi karneval – corne vale, što prevedeno s latinskog znači pozdrav mesu, jer slijedeći dan to jest na Čistu srijedu ili srijedu Pepelnicu, Crkva započinje s postom koji traje četrdeset dana. Poganske običaje karnevala Crkva je kristijanizirala te je on tokom stoljeća postao sastavni dio kršćanskih narodnih običaja, više na Zapadu, manje na Istoku.

Svjedoci smo da su karnevali u gradovimai državama koji drže do te tradicije završili, kao sto smo i svjedoci da Kotor stvara neku novu pogansku tradiciju koja nema veze s pravim smislom održavarnja karnevalskih svečanosti. Tim više jer takvim činom vrijeđa jedan dio svojih gradana. S žalošću konstatiramo da se to čini iz nekih usko-osobnih interesam pojedinaca ili grupa. Još je u sjećanju ostalo vrijeme poslije II. Svjetskog rata kada je karneval bio zabranjivan pa i u samom Kotoru i okolnim mjestima, upravo zbog povezanosti s kršćanskom tradicijom. Shvatila je to i komunistička vlast, a današnji organizatori, medu kojima su nažalost i samo imenom katolici, to još nisu shvatili.

Budući da postoji ljetni karneval ovaj bi se zimski u Kotoru mogao i ukinuti ako se već ne može održati kada se svugdje u svijetu održava, jer tako bar ne bi vrijeđao osjećaje vjernika, a onima kojima karneval ne predstavlja tradiciju, pojedincima i grupama bi se omogućilo slobodno sudjelovanje u karnevalskim manifestacijama u Hrvatskoj, Italiji i drugdje, gdje se ta tradicija poštuje.”

Monsinjor Ilija Janjić

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za Priopćenje za javnost Biskupskog ordinarijata Kotor

PROSLAVLJEN SVETI TRIPUN ZAŠTITNIK GRADA KOTORA I BISKUPIJE PO 1204. PUT

DSC_0251

Kotor, 3. veljača 2013.(Radio Dux) – Kotor danas slavi Svetog Tripuna zaštitnika grada i Kotorske biskupije po 1204.put. Po tradiciji, na glavnim gradskim vratima formiran je odred Bokeljske mornarice, izvršena je smotra mornara uz raport viceadmiralu Iliji Radoviću. U pratnji gradskih glazbi Kotora i Tivta odred je odigrao kolo Bokeljske mornarice ispred katedrale sv. Trupuna , nakon čega je služena sveta misa.

Misno slavlje je predvodio nadbiskup barski monsinjor Zef Gaši koji je u svojoj propovjedi kazao “slaveći veliki jubilej u Godini vjere želimo što dublje proslavljati vjerske blagdane, s naročitim naglaskom na proslavu naših svetaca, naših uzora. Jedan od naših velikih uzora je i Sveti Tripun kojeg danas slavimo”.

Nakon misnog slavlja uslijedila je procesija ulicama drevnog Kotora. U procesiji je sudjelovalo mnoštvo vjernika, redovnica, redovnika, brojnih hodočasnika iz regiona, građana Kotora i Boke kotorske koji su došli odati počast sv. Tripunu zaštiniku grada Kotora i biskupije. Prilikom prolaska procesije pored hrama Svetog Nikole moćima zaštinika grada poklonili su se svećenici pravoslavne crkve.

Na Tripundanskoj svečanosti u Kotoru nastupio je župni pjevački zbor “Sveti Mihovil” iz Murtera, sa istoimenog otoka, koji su otpjevali stare pučke sakralne skladbe.

Tripundanske svečanosti završavaju se u nedelju 10. veljače spuštanjem zastave sveca sa katedrale.

Više pogledajte u foto galeriji Radio Dux-a

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za PROSLAVLJEN SVETI TRIPUN ZAŠTITNIK GRADA KOTORA I BISKUPIJE PO 1204. PUT

POSJET DELEGACIJE IZ HRVATSKE

DSC_0084

Tivat 4.veljače 2013,(Radio Dux)- Proteklog vikenda u zvaničnom posjetu Hrvatskoj građanskoj inicijativi i Hrvatskoj krovnoj zajednici “Dux Croatorum” boravila delegacija Državnog ureda za Hrvate izvan Republike Hrvatske, na čijem je čelu bio zamjenik predstojnice Ureda Petar Barišić i diplomatski savjetnik Ivan Zeba.

Delegacija se sastala predsjednicom i članovima predsjedništva HGI-ja, Marijom Vučinović, Zvonimirom Dekovićem i Adrijanom Vuksanovićem. U razgovoru i prijateljskoj atmosferi razmjenjena su mišljenja o trenutačnom položaju hrvatskog puka u Crnoj Gori. Sudionici su se složili da krucijalne projekte hrvatske zajednice, kao što su Radio Dux i Hrvatski glasnik, treba i dalje podržavati, a posebno raduje činjenica o formiranju Mješovitog međudržavnog savjeta, od kojeg se puno očekuje.

Delegaciju je primio i ravnatelj Radio Duxa Miroslav Marušić. On ih je izvjestio o postignutim rezultatima ove medijske kuće, pri čemu je podsjetio na problem čujnosti i dobijanja potrebne frekvencije, kako bi Radio Dux bio slušan na čitavom teritoriju bokokotorskog zaljeva.

Delegacija je nazočila svečanom prijenosu relikvijara i kađenju svetih moći, tradicionalnom balu u čast svetoga Tripuna, kao i na proslavi sv.Tripuna zaštinika Kotora i Kotorske biskupije.

Delegacija je posjetila i Hrvatsko građansko društvo Crne Gore i Kotorsku biskupiju.

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za POSJET DELEGACIJE IZ HRVATSKE

POČETAK TRIPUNDANSKIH SVEČANOSTI

20130127_120241

Kotor, 27. siječnja 2013.g. (Radio Dux) – Izgovaranjem Loda – pohvala u čast Svetom Tripunu danas su u Kotorskoj biskupiji započele Tripundanske svečanosti. Na trgu ispred katedrale-bazilike Svetog Tripuna ‘Lode’ izgovorio je ovogodišnji mali admiral Bokeljske mornarice, Slavko N. Vukasović iz Đurića a tom prigodom podignut je Svečev stijeg.

Pravoslavni vjernici danas slave Sv.Savu. Kako je to već stoljetnji običaj, u Kotoru, nakon liturgije u crkvi Sv.Nikole najmlađi hor Srpskog pijevačkog društva “Jedinstvo” uz pratnju Gradske muzike Kotora otpjevali su svetosavsku himnu, nakon čega je protojerej SPC Momčilo Krivokapić okupljene građane pozdravio riječima – “ovdje nas je okupila svetost i jedna divna tradicija koju ima samo ovaj grad. Ova tradicija seže iz XIX vijeka nikada nije prekidano ono što se zove zlatna nit okupljanja oko svetosti i svetinje Sv. Tripuna, Sv. Nikole, Sv. Luke. Ljubav je jedina koja objedinjuje da svi živimo u slozi.”

Građani i vjernici uz zvuke Gradske glazbe Kotora, su sa trga ispred crkve Svetog Nikole uputili ka katedrali-bazilici Svetog Tripuna gdje su prisustvovali izgovaranju Lode- pohvala zaštitniku grada Kotora.

Do danas imamo evidentiranih 59 malih admirala. Prvi od njih je Ivan Radoničić iz Dobrote, koji je izabran, još daleke1904. Institucija malog admirala u Bokeljskoj mornarici, je duga, ali se ne znaju egzaktni podaci o godini ustanovljenja. Pretpostavlja se da je to doba Mletaka u Kotoru ( 1420.), dok postoje indicije da se i ranije birao mali admiral, samo što se nije tako oslovljavao. To su bili dječaci koji su se oblačili u tadašnje odore i bili pratnja admiralu. Danas se za male admirale biraju dječaci od 6 do 12 godina, obično iz obitelji s pomorskom tradicijom, bez obzira na vjersku pripadnost.

Pored svega, sa sigurnošću instituciju malog admirala vezujemo za XV. stoljeće. Ona predstavlja simbol generacijskog kontinuiteta u organizaciji.

Svoj prvi javni nastup mali admiral ima 27. siječnja svake godine, kada s trijema katedrale-bazilike sv. Tripuna izgovara pohvale svecu, poznate pod imenom Lode. Radi se o pohvalama zaštitniku grada, čiji srednjovjekovni tekst nije sačuvan. Biskup Marin Drago ih oko 1700. nanovo sastavio, pa ih u arkaičnom prijevodu govori mali admiral. To je ujedno i početak tripudanskih svečanosti u Kotorskoj biskupiji.

LODE

Godišnje ponovljenje svečanosti

koju smo spravni da svetkujemo,

dok oživljuje u nama najmilije bogoljubne uspomene,

podsjeća nas na sjajna djela naših praotaca,

koji pod okriljem Čudotvorca,

čije svete moći Kotor poštuje,

postadoše zaslužni za vjeru i za domovinu,

a nama

njihovim sretnim potomcima

ostaviše slavno nasljedstvo.

Dakle, građani, nek se i ove godine proslavi

predajnim sjajem i uobičajenim obredima

ova nama tako mila svečanost,

a neka nama svima

bude podstrek isti onaj svetac radi kojeg se ona i svetkuje.

Neka se tim najprije iskaže slava Bogu Velikome,

te poklon i štovanje slavnoj Djevici Mariji

i poglavitom mučeniku Isusovu

Svetom Tripunu.

Ej dopusti, Veliki Bože,

nek se za toliki niz stoljeća,

koliko je do sada minulo trenutaka,

razvije svake godine proslavljeni ovaj stijeg,

a uvjek u

slozi, sreći i ljubavi.

Slava ! Slava ! Slava

Audio: Mali admiral Slavko M. Vukasović

Pogledajte foto album na portalu Radio Dux-a

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za POČETAK TRIPUNDANSKIH SVEČANOSTI

21. OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA HRVATSKE

Preuzeto sa web portala Radio Dux-a:

60348086

Zagreb, 15. siječnja 2013. (Radio Dux) – Na današnji dan prije 21 godinu Hrvatsku su neovisnost zajedno priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Svetu Stolicu odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.

Tog 15. siječnja 1992. kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.

Na svoje je, tada priznate granice, Hrvatska izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, nakon šest godina.

Te večeri, prvi hrvatski predsjednik dr. Franjo Tuđman u emotivnom je obraćanju naciji poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana”. Svojim je suradnicima pak rekao: “Stvorili smo međunarodno priznatu Hrvatsku. Slavimo noćas, a onda zasučimo rukave na izgradnji nove demokratske države”.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon njezinog proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija, a već idućeg dana novonastale države uzajamno su se priznale. Paralelno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još i same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991., a prva od njih to je učinila Litva (30. srpnja 1991.). Slijedila ju je Ukrajina (11. prosinca), te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca).

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila u Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama Europske unije. Dva dana prije EU, 13. siječnja, Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Dan nakon Svete Stolice, Hrvatsku je priznao San Marino.

Nakon što je Hrvatsku priznala Europska unija, tijekom tog 15. siječnja 1992. uslijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj. Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), SAD-a (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije), te Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala članica Ujedinjenih naroda.

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za 21. OBLJETNICA MEĐUNARODNOG PRIZNANJA HRVATSKE

Božo Vodopija: “Odlazim zadovoljan”

Bozo Vodopija

Tivat, 10. siječnja 2012. g. (Radio Dux) – Naš gost u emisiji Tragom Hrvata Boke i događaja bio je generalni konzul Republike Hrvatske u Kotoru Božo Vodopija.

Radio Dux: Gospodine Vodopija, 31. siječnja ove godine, ističe Vaš mandat na funkciji generalnog konzula Republike Hrvatske u Kotoru. Nakon pet i pol godina provedenih u Crnoj Gori što ćete posebno pamtiti?

Vodopija: Puno je toga što ću pamtiti, jer puno lijepih stvari se ostvarilo za vrijeme ovog mandata. Tu prije svega mislim na odnose u hrvatskoj manjinskoj zajednici u Crnoj Gori, ali isto tako i na gospodarstvo, kulturu i općenito odnose između Hrvatske i Crne Gore.

Radio Dux: Posebno se pamte i pamtit će se proslave Dana državnosti Republike Hrvatske u Kotoru, u organizaciji Generalnog konzulata.

Vodopija: Htjeli smo, na poseban način, pokazati prisutnost Generalnog konzulata u Kotoru i povezanost, kako s manjiskom zajednicom u Crnoj Gori, tako i s ljudima koji tu žive, sa stanovnicima Kotora i Crne Gore. Generalni kozulat Republike Hrvatske u Kotoru konzularno pokriva područje primorskih općina i prijestolnice Cetinje. Predstavnici svih tih gradova i institucija su redovito dolazili na proslavu Dana državnosti i to je ono što nas čini zadovoljnim. Na taj način smo omogućili susretanje i pokretanje novih ideja. Osim toga organizirali smo i susrete gospodarstvenika. Moj osobni cilj je bio što više približiti dvije susjedne regije, Boku kotorsku i Dubrovačko – neretvansku županiju. Mislim da smo u tome i uspjeli, jer su na ovim priredbama dolazili gospodarstvenici iz Hrvatske, predstavljajući svoje proizvode. S druge strane zajednički smo radili s Hrvatskom gospodarskom komorom, Privrednom komorom Crne Gore i Jadranskim sajmom iz Budve s kojima inače imamo izvrsnu suradnju.

Radio Dux: Kako ocjenjujete stanje u hrvatskoj zajednici i kako očuvati njenu opstojnost?

Vodopija: Pet i pol godina je relevantno vrijeme za ocjenu uspjeha koje je ostvarila hrvatska zajednica u Crnoj Gori. Kako sam od ranije bio upućen u zbivanja među Hrvatima u Boki kotorskoj, sjećam se samih početaka organiziranja i stvaranja udruga. Zaista su postignuti veliki rezultati. Ne samo što postoje udruge koje su aktivne i marljive u očuvanju identiteta, već je tu i politička stranka, Hrvatska građanska inicijativa. Ona je, kroz ovih nekoliko godina, postigla iznimno velike rezulate, do najnovijih uspjeha da je s liste te stranke u Skupštinu Crne Gore izabrana zastupnica HGI-a i ministrica u novoj crnogorskoj Vladi. To su zaista veliki uspjesi. Hrvati su kroz Hrvatsku građansku inicijativu i kroz djelovanje udruga mnogo toga uspjeli i uspjevaju. Dva velika projekta koje su Hrvati ostvarili su Radio postaja Dux i Hrvatski glasnik koji imaju svoj kontinuitet i koji su prepoznati i u Hrvatskoj i u Crnoj Gori. Njih će podržavati obje države, kako bi opstali, jer oni puno pomažu očuvanju nacionalnog identiteta. Dakako treba istaknuti veliki značaj i ulogu Kotorske biskupije koja je u teškim desetljećima bila jedini jamac i čuvar prava hrvatske zajednice ovdje.

Radio Dux: Kakvi su međudržavni odnosi Hrvatske i Crne Gore danas?

Vodopija: Ocjenjujem ih kao iznimno uspješne. U ovih pet i pol godina potpisano je desetak državnih sporazuma. Ono što je najbitnije Hrvatska snažno podupire Crnu Goru na njezinom euroatlanskom putu. Dobra suradnja očituje se i kroz gospodarstvo i turizam.

Radio Dux: Po profesiji ste novinar. Kakav je Vaš stav po pitanju radio Dux-a i njegove misije?

Vodopija: Radio Dux je jedno veliko iznenađenje, to nije samo moj osobni stav, već i stav mnogih koji ga slušaju. Ovom prigodom želim uputiti čestitke, jer malo je tko vjerovao da se za ovako kratko vrijeme mogu postići toliki rezultati. Imao sam sreću biti ovdje kad je radio Dux počeo s radom, kada je to sve izgledalo skromno i kada je bilo puno nedoumica i pitanja. Danas je radio Dux postaja koja se rada sluša ne samo od hrvatske manjine već i od svih ostalih, što je i bio cilj.

Radio Dux: Gdje nastvaljate karijeru, u novinarstvu ili diplomaciji?

Vodopija: Vraćam se u moju matičnu kuću, to je Hrvatska radio televizija, gdje sam i prije radio do dolaska u Kotor.

Radio Dux: Gospodine Vodopija hvala Vam što ste izdvojili vrijeme za naše slušatelje, a nadasve hvala Vam što ste od samog početka pružili potporu našem mediju. Neka Vas u daljem životu prati zagovor Miljenika Boke, Sv. Leopolda Bogdana Mandića, Bl. Ozane Kotorke i Bl. Gracije s Mula.

Vodopija: Hvala Vam na tako lijepim željam. Ja i ovom prigodom želim reći da iz Boke kotorske i iz Crne Gore nosim samo lijepe dojmove i vraćam se u Dubrovnik zadovoljan. Želim puno uspjeha radio Dux-u, hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori i samoj Crnoj Gori.

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za Božo Vodopija: “Odlazim zadovoljan”

Radio Vatikan: Crkvena zbivanja u Boki – pripremio don Pavao Medač

h_02_cro

Preuzeto sa web portala Radio Vatikan:

Skraćena inačica teksta

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

“Kako su se Bokeljski katolici pripremali i slavili božićne blagdane govori don Pavao Medač: RealAudioMP3 Predbožićno vrijeme u Boki proteklo je u znaku manifestacije „Dana Bokeljskih svetaca i blaženika u Godini vjere“. U crkvi sv. Eustahija u Dobroti, održan je niz susreta u okviru te manifestacije koja, prema riječima organizatora, ima za cilj dublje upoznavanje naših svetaca u Godini vjere, poticanje na njihovo nasljedovanje, te po primjerima iz njihovih života rasti uvjeri i spoznaji o svetosti na koju smo svi pozvani. Ovogodišnji susreti su bili posvećeni Službenici božjoj Ani Mariji Marović, Svetom Leopoldu Bogdanu Mandiću, Blaženom Graciji iz Mula i Blaženoj Ozani Kotorskoj. Iako su vremena u kojima su živjeli ovi velikani vjere visoko podigla ljestvicu svetosti i navikla nas da svece promatramo preko oltara a ne kroz njihove živote, Godina vjere i sveopći poziv na svetost po krštenju, putem Katekizma Katoličke Crkve, Sv. Pisma i Crkvenih Otaca iznova nas usmjeravaju na ispravan odnos prema svetosti i svecima. Program ove manifestacije prožet je molitvom, riječju i glazbom. Tako svaki pojedini susret započinje svetom misom, nakon koje slijedi kratko predavanje i tematski koncert. Zapažen interes javnosti i brojnost vjernika koji se odazivaju, pokazuju nam da je ova manifestacija prepoznata kao poticajan, prihvatljiv i kreativan oblik Nove evangelizacije u našim prilikama. Koncertom župnih zborova naše biskupije koji će se u dobrotskoj crkvi sv. Eustahija održati 5. siječnja, obilježit ćemo završetak Dana Bokeljskih svetaca i blaženika u Godini vjere.
Priprema za proslavu Svetkovine rođenja Gospodnjega, popraćena je nizom prigodnih koncerata u katedrali sv. Tripuna i u župnim crkvama diljem Boke.
Sama Božićna Svetkovina ove godine protekla je mirno i u dobrom raspoloženju. U svim župnim i filijalnim crkvama slavljene su svete mise, na koje redovito dolaze i pravoslavci negdje čak u većem broju od katolika. Ovo je takva sredina u kojoj se svi blagdani slave u obiteljskom zajedništvu a obitelji su gotovo uvijek sastavljene od katolika i pripadnika pravoslavnih crkava ili drugih vjerskih zajednica. Stoga je njegovanje međuvjerskog zajedništva sastavni dio našeg svakodnevnog života. Svetu misu Rođenja Gospodnjega u katedrali je predslavio mons. Ilija Janjić, biskup kotorski. On je u svojoj homiliji prisutne pozvao na promatranje ljepota. Iz promatranja tih ljepota koje nas okružuju pozvani smo razbrati ljepotu Boga koji je čovjeka na svoju sliku stvorio. U daru Božića čitamo stvoriteljsku Božju vjernost, budnu brigu za čovjeka i za prirodu. Tu u ljepoti Božićnih jaslica pozvani smo čitati Božju ljubav po kojoj Sin Božji ostaje s nama Bog i za nas Spasitelj. Božićnim pjesmama uz orgulje i tamburice zbor Svetog Tripuna je dao svoj doprinos svečanosti proslave ponoćne svete mise u Kotorskoj katedrali.
Svim poštovanim slušateljima želimo sretan Božić iz Kotora, pripremio don Pavao Medač.”

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za Radio Vatikan: Crkvena zbivanja u Boki – pripremio don Pavao Medač

BLAGDAN POROĐENJA KRISTOVOG – BOŽIĆ

DSC_3006

25. prosinca 2012. g. (Radio Dux) – Sinoć su diljem Kotorkse biskupije vjernici dočekali blagdan Rođenja Isusa Krista na svetim Misama, koje su služene u ponoć. Najsvečanije je bilo u Kotoru, u katedrali svetog Tripuna, gdje je preuzvišeni Ilija Janjić, biskup kotorski predvodio pontifikalnu svetu Misu. Pjevao je Mješoviti zbor kotorske katedrale uz pratnju orgulja i tamburaškog orkestra. Katedrala je bila ispunjena do posljednjeg mjesta. Otac Biskup je u svom nagovoru pozvao na mir, ljubav, toleranciju, želje za mir i slogu među ljudima.

Danas Crkva proslavlja blagdan Porođenja Isusa Krista, našeg Spasitelja i Otkupitelja, blagdan Božića. Riječ dolazi od umanjenice Bog, tj. mali Bog. Kršćani slave ovaj blagdan od IV. stoljeća.

Na dan Božića vjernici u krugu svojih obitelji proslavljaju, s prijateljima blagdan Svetog porođenja Kristovog, u tome sudjeluju i vjernici Pravosalvne crkve, kako to već stoljećima traje na prostoru Boke.

U hrvatskkoj tradiciji uz Božić se vezuje skup običaja koji počinju u studenom Došašćem, a završavaju na Sveta tri kralja. Simboli Božića su sijanje i uzgoj božićnog žita, urešavanje kuće i zgrada zelenilom, paljenje nove vatre, steranje slame u kući, stavljanje žita i svijeće na blagdanski stol, pripremanje obrednih peciva i drugih jela, pjevani ophod čestitara selom (koleda), postavljanje jaslica i božićnog drvca, te običaj darivanja. Simbolika i čarolija božićnih običaja teži sreći i blagostanju u idućoj godini.

U sadržaju Božića istaknuta je poruka mira, važnost neznatnih i nemoćnih, te vjera da je Bog, nazočan u nejakom djetetu siromaha, snažniji od svih sila. Vjerski i kulturološki okvir Božića neiscrpno je umjetničko nadahnuće tijekom stoljeća u svim kršćanskim narodima.

DSC_3041 DSC_3049

Audio: Biskup  Ilija Janjić

Foto galerija-Radio Dux

Postano u Blagdani i blagdanske čestitke, Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za BLAGDAN POROĐENJA KRISTOVOG – BOŽIĆ

BADNJI DAN

sl1

24. prosinca 2012. g. (Radio Dux) – Danas je zadnji dan došašća, u puku poznat kao Badnji dan. Naziv dolazi od praslavenskog korijena i glagola bdjeti ili buditi, što znači bdjenje uoči velikog blagdana. Badnji dan je povezan uz post i nemrs, završava se sv. Misom u ponoć, tj. polnoćkom.

Badnjak također predstavlja i panj, ili kladu koja se tradicionalno palila na ognjištu uoči Božića. U hrvatskoj tradiciji poznata je i druga vrsta badnjaka u obliku grane koja se ukrašava lovorikom i stavalja ispred ulaznih vrata. Evanđeoski izvještaj o Kristovu rođenju je prizeman i trijezan, bez ikakve patetike i uzdizanja. Tom izvještaju daju ton car August i njegov namjesnik Kvirinije. Oni vladaju, utjeruju novac i kroje zakone.

Po njihovom nalogu, zbog popisa pučanstva, Josip i Marija, obični mali ljudi bez povlastica, putovali su sa sjevera, iz grada Nazareta u Galileji, na jug Palestine, u Davidov grad Betlehem. I kad su došli na cilj svoga putovanja, kao da se nije dogodilo ništa izvanredno. Njihov prvorođenac povijen je u pelene kao i svako drugo dijete, ali je umjesto u kolijevku položen u jasle, jer drugdje nije bilo mjesta. U drugom dijelu evanđeoskog izvještaja slika se mijenja. Dolazimo do središta i glavnine. Najprije se govori o pastirima, dakle o skromnim ljudima koji se ničim nisu isticali, nego su se brinuli za svoja stada. I baš njih, koji nisu bili prikladni ni pripremljeni za susret s Bogom, obasjao je Gospodnji sjaj pa nije nikakvo čudo da su se uplašili i da su bili zatečeni Gospodinovom nazočnošću. Njima je Božji glasnik navijestio veliku radost: “Ne bojte se, jer vam, evo, donosim radosnu vijest o velikom veselju za sav narod: Danas vam se u Davidovu gradu rodio Spasitelj-Krist Gospodin” (Lk 2, 10). Ta vijest, ispunjena neizmjernom radošću i utjehom, čin srž i jezgru veličanstvene božićne poruke. Ona dolazi od Boga kao najveći mogući dar, a namijenjena je svima ljudima dobre volje. Anđeoski glasnik nastavlja: “I neka vam ovo služi kao znak. Naći ćete Djetešce povijeno u pelenice gdje leži u jaslama!” (Lk, 2, 12). Tu je napravljen most prema prvom dijelu evanđeoskog izvještaja, u kojem je izgledalo kao da Bog šuti, dok se zbivaju samo zemaljske stvari. Sada na vidjelo dolazi svjetlo, ono pravo i glavno: navještaj rođenja Spasitelja svijeta. Sada se pokazuje tko je glavni gospodar svih tih događaja. To nisu ni August ni Kvirinije, nego Gospodin Bog. On drži sve niti povijesnih zbivanja u svojim rukama tako moćno da je pokrenuo golemi rimski upravni aparat, da se ispune njegovi planovi i obećanja o Mesiji koji se treba roditi u Davidovom gradu.

Raspored Misa:

U katedrali sv. Tripuna na Badnji dan služit će se polnoćna sv. Misa, a na Božić u 10 sati.

Sv. Euharistijsko slavlje u franjevačkoj crvi sv. Klare u Starom gradu je u 18 sati, a na Badnjak je također u 18 sati.

U Tivtu na Badnji dan sv. Mise će biti u 24h u župnoj crkvi sv. Antuna Padovanskog, a na Belanima u 8.30h. Na blagdan Porođenja Kristovog u sv. Antuna sv. Misa je u 10h, a na Belanima u 8h.

U budvanskoj crkvi sv. Ivana služit će se polnoćka na Badnji dan, a božićna sv. Misa će biti u 10h.

U crkvi sv. Vida u Petrovcu, na Badnjak bit će sv. Misa u 19h, dok će se na Božić slaviti sv. Misa u 12h.

U crkvi sv. Nikola u Perastu na Badnji dan služit će se sv. Misa u 24h, a božićna sv. Misa će bitu 10h.

U Risnu, u crkvi sv. Mihovila slavit će se sv. Misa u 18h, na Badnji dan. Na Božić sv. Misno slavlje bit će u 9h.

U crkvi sv. Eustahija, u Dobroti, na Badnjak bit će sv. Misa u 19h, a na Božić u 10h.

U dobrotskoj crkvi sv. Mateja u 18h bit će služena sv. Misa, dok je božićna u 10h.

U hercegnovskoj crkvi sv. Jeronima slavit će se polnoćna sv. Misa, a na blagdan Porođenja Kristovog sv. Euharistija bit će u 10.

U Đenovićima u crkvi sv. Nikole božićna sv. Misa je u 8.30h.

U bogdašićkoj crkvi sv. Petra sv. Misno slavlje je u 24h, a na Božić u 10.30h.

U Gornjim Krašićima, u crkvi sv. Nikole bit će polnoćka sv. Misa, na blagdan Rođenja Isusa Krista je u 9h.

U crkvi sv. Ane, u Đurićima, na Badnji dan sv. Misa je u 24h, a božićna sv. Misa je u 9h.

U Strpu, u crkvi sv. Spasa je na Badnjak sv. Misa u 19h, a na Božić u 11.30h.

U crkvi sv. Ivana Krstitelja, u Kostanjici, na Badnji dan služit će se sv. Misa u 21h, a na Božić u 10.30h.

U Brcima u crkvi sv. Andrije na Badnji dan je sv. Misa u 18h, na Božić u 9h.

U Šušnju, u crkvi Male Gospe, sv. Misno slavlje na Badnji dan je u 24h, a na Božić u11h.

U Sutomoru, u crkvi sv. Marije, sv. Euharistijsko slavlje je u 22h na Badnjak, a na Božić u 10h.

U Donjoj Lastvi, u crkvi sv. Roka, služit će se polnoćna sv. Misa, a na blagdan Božića u 10h.

U Gornjoj Lastvi, sv. Misno slavlje je u 18h na Badnjak, a na Božić u 15h.

U crkvi sv. Antuna u Lepetanima na Badnjak je sv. Misa u 21h, a božićna sv. Misa je u 11h.

Na Mulu, u crkvi Pomoćnice kršćana, sv. Misa je na Badnjak u 20h, na Božić u 10h.

U Stolivu, u crkvi Imena Marijina, božićna sv. Misa je u 10.30, dok na Prčanju je na blagdan Božića sv. Misa u 9h.

U Bogišićima, u crkvi sv. Ivana Krstitelja sv. Misa će biti u 24h na Badnji dan, a na Božić u 10h.

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Postano u Blagdani i blagdanske čestitke, Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za BADNJI DAN

BOŽIĆNA POSLANICA KOTORSKOG BISKUPA ILIJE JANJIĆA

FOTO_UZ_TEXT (1)

Kotor, 24.prosinca 2012.(Radio Dux) – U svojoj Božićnoj poslanici kotorski biskup Ilija Janjić kaže:

“Najuzvišenije stvorenje na svijetu je čovjek, stvoren je na sliku i priliku Božiju. Grijeh prvoga čovjeka pokvarilo je tu ljepotu. Slijedila je kazna, protjerivanje iz edenskoga vrta. Žena će u trudovima radjati svoje potomstvo, a čovjeka ce pratiti rad i znoj lica. Bog voli čovjeka i ne želi ga ostaviti napuštenoga. Nebeski otac šalje svoga vlastitoga sina na zemlju, koji prije dvije tisuće godina uzima ljudsku narav, radja se u Betlehemu, da čovjeku povrati sliku Boziju i svu njegovu ljepotu. Nažalost, iako je Krist rodjen, postao Emanuel, Bog s nama, ipak svaki čovjek svojom slobodnom voljom može Kristu staviti svoj veto. “Ne trebaš mi, idi od mene”, svjesni smo posljedice toga veta. Tada se u čovjeku rađa mržnja, oholost, pokvarenost, korupcija, jednostavno se osjeća čovjekova izgubljenost, čovjekov život postaje život tame. Povratak čovjekove ljepote, njgove duše je u povratku hoda ka Betlehemu, ka Kristu.

U tom duhu povratka ka Isusu, želim Vam dragi vijernici barske nadbiskupije i kotorske biskupije Sretan Božić. Čestitiku upućujem braći pravoslavcima i svim ljudima dobre volje. Na dobro vam takodje došlo mlado 2013. ljeto.”

† Ilija Janjić, biskup

Audio-Radio Dux: Kotorski biskup Ilija Janjić

FOTO_UZ_TEXT

Postano u Blagdani i blagdanske čestitke, Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za BOŽIĆNA POSLANICA KOTORSKOG BISKUPA ILIJE JANJIĆA

Obavijest-uzvratni posjet stonskog crkvenog zbora, dobrotskom zboru

UntitledHrvatska matica iseljenika Dubrovnik oduvjek vodi brigu o njegovanju i razvoju odnosa Hrvata u domovini i izvan granica.

Kako je to kroz povijest potvđeno temeljni odnosi uvijek su vezani uz crkvu.

Zahvaljujući pjevačkim zborovima dviju župa,   Sv. Vlaha iz Stona i  Sv. Mateja iz Dobrote (Boka kotorska),  Hrvatska matica iseljenika Dubrovnik  priprema  uzvratni posjet  stonskog  crkvenog zbora,  dobrotskom zboru, na prvu nedjelju Došašća.

Budući da su mediji uvijek znali prepoznati kvalitetne i snažne događaje  Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik, od srca vas pozivam da popratite ovaj  kulturni i duhovni događaj, te nas podržite u razvijanju prije svega međuljudskih odnosa, koji su danas svakom čovjeku neobično važni.

Misno slavlje u crkvi Sv. Mateja u Dobroti slavit će se, na prvu nedjelju Došašća 02. prosina  2012. godine u  10 sati,  a predvodit će  župnik  župe Sv. Vlaha iz Stona  don. Vojo Vlašić,  uz koncelebraciju dobrotskog župnika  don. Ante Dragobratovića.

Nakon toga će svi zajedno obići  znamenitosti Zaljeva svetaca. 

Projekt će se realizirati uz potporu Upravnog odjela za obrazovanje, kulturu i šport  Dubrovačko-neretvanske županije.

Untitled1

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za Obavijest-uzvratni posjet stonskog crkvenog zbora, dobrotskom zboru

GRADIŠĆANSKI HRVATI

12-1_37Gradišće, Austrija, 28. studenoga 2012. g. (Radio Dux) – Na temu Gradišćanskih Hrvata razgovarali smo s pisateljicom Anom Schoretits Šoretić, koja je na nedavnim Susretima u Rovinju održala zanimljivo predavanje pod imenom “Hrvatska i njemačka stonoga – kako se razlikuju u kretanju?”

Naša gošća predstavila nam je hrvatsku zajednicu u Austriji i upoznala nas je s njenom kulturom, tradicijom i običajima. “Mi smo 25. ili 26. generacija Hrvata u Gradišću, a to je oko 500 godina da su naši preci došli u Austriju. Nekada samo imali krajeve u potpunosti naseljena Hrvatima, što se u posljednih 40 godina znatno izmjenilo uslijed asimilatorskih procesa. Mi govorimo gradišćansko-hrvatskim jezikom, koji se prije dvadeset godina standardizirao, tako da imamo svoj vlastiti riječnik. Tim jezikom govorili su i naši preci. Doživjela sam mnogo puta u Hrvatskoj oduševljenje ljudi kad recitiram pjesme ili pričam na tom jeziku, čije su mnoge riječi zaboravljene. Mi u obitelji pričamo na hrvatskom jeziku, dok djeca u školi jednom tjednom imaju nastavu na svom materinskom jeziku”, kaže Ana Šoretić. Ona u očuvanju jezika, i uopće identiteta, ističe Crkvu, koja je u dugim stoljećima njegovala hrvatsko ime. Danas se smatra da Gradišćanski Hrvati broje od 18000 do 20000 tisuća.

Povijest Gradišćanaca započela je pojavom Turaka, koja će za posljedicu imati iseljavanje hrvatskog pučanstva s područja Banovine, Like, zapadne Bosne, Krbave, Korduna, Gorskog kotara i Slavonije. Prva iseljavanja počinju 1530., nakon što su Turci uništili gotovo sva naselja između Une i Velebita i od Kupe do Kapele. Već četrdesetih godina istog stoljeća dolazi do drugog vala iseljavanja stanovnika iz područja srednjovjekovne Slavonije. Do posljednjeg trećeg vala iseljenja doći će pedesetih i šezdesetih godina 16. stoljeća.

Do iseljavanja stanovništva dolazi, osim zbog turske opasnosti, i zbog same politike pojedinih velikaških obitelji, kako zbog obrane od moguće turske invazije, tako i zbog same potrebe za radnom snagom. Pravci iseljavanja išli su prema sjeveru, ali i preko mora u Italiju gdje i danas nalazimo potomke iseljenih Hrvata, odnosno moliške Hrvate.

Kako ratovi sa Osmanlijama nisu prestajali novopridošle hrvatske obitelji uspjeli su organizirati uvjete života u novoj domovini, tako da su već u drugom naraštaju prekinute veze sa starim krajem.

Kod ovih je Hrvata nacionalna svijest bila najjača, uz mađarske Hrvate u Pomurju i mađarskom dijelu Podravine: sebe nikad nisu nazivali nekim subetničkim nazivom nego izričito “Orvatima, Horvatima”.

Izvor: Radio Dux

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za GRADIŠĆANSKI HRVATI
%d blogeri kao ovaj: