AKTUALNO: Promovirana knjiga “Rat za enciklopediju” u Podgorici

Promocija djela ,,Rat za enciklopediju”, autora Velimira Viskovića, leksikografa, esejiste, urednika i kritičara, održana je sinoć u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović” u Podgorici.

“Što reći o čovjeku koji je dobio rat za enciklopediju? Knjiga o kojoj večeras govorimo pokazuje sve kvalitete, sve ono što krasi Velimira kao jednog vrhunskog intelektualca, čovjeka koji je upravo ovom knjigom pokazao kako se može i na koji način s jednom elegancijom suprostaviti se onima koji provociraju”, naglasio je Dimitrije Popović,  poznati crnogorski i hrvatski likovni umjetnik i esejist.

Nakon gospodina Popovića, nazočnima se obratila Ana Vuksanović, tajnica Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, koja je u svom veoma zanimljivom izlaganju istakla: “Hrvatska književna enciklopedija kapitalno je djelo u četiri sveska (originalna su zamišljena tri), te je po pristupu  i metodologiji rada presedan u evropskim leksikografskim okvirima. Obuhvaća 270.000 enciklopedijskih redala, biografije 3.000 pisaca iz svih razdoblja hrvatske književnosti, kao i interpretacije najvažnijih djela hrvatske književnosti. Ovom su enciklopedijom  i prevoditelji i tumači dobili zasluženu pažnju. Predmet istraživanja bili su i svi važniji hrvtaski časopisi i novine, strani časopisi za koje su kao suradnike pisali i hrvatski pisci, kao i književne institucije, ustanove i udruge pisaca. U Hrvatskoj književnoj enciklopediji tristotinjak ponajboljih povjesničara hrvatske književnosti, kritičara, teoretičara, teatrologa i jezikoslovaca donosi pregled svih književnih rodova i važnijih vrsta, stilskih razdoblja i pravaca u hrvatskoj književnosti, kao i književne veze hrvatske književnosti s drugim nacionalnim književnostima. Hrvatska književna enciklopedija nezaobilazan je kompendij, kako stručnjacima, tako i laicima koji žele saznati nešto više o povijesti i suvremenosti pisane riječi u Hrvatskoj i o hrvatskim književnicima”.

Ana Vuksanović objasnila je kome je ova knjiga, po njezinome mišljenju, namijenjena: “Rat za enciklopediju” od srca preporučujem svima onima koje podmetanja, omalovažavanja, prijetnje, uvrede, zavist, zloba, prijezir, istupanje iz pozicije moći i pokušaji liječenja kompleksa niže vrijednosti od strane osoba iz neposredne i posredne radne i neradne okoline nisu pretvorili u ogorčene, osvetoljubive sitne duše, niti sui h na trenutak pokolebali da skrenu s pravoga puta, s ispravnog puta – puta hrabrosti, odvažnosti, pravde, ljudskosti, empatije, istinoljublja… U ovoj univerzalnoj poruci će se prepoznati i s djelom poistovjetiti mnogi čitatelji koji nemaju veze s književnom strukom”.

Gospodin Velimir Visković, odgovarajući na pitanja publiciste Nebojše Kneževića, objasnio je koliko je teško bilo sve realizirati i s kakvim je poteškoćama dolazio u susret, te kako nije ni trenutak posustao u svojoj namjeri da javnosti predstavi “istinu”, što je naišlo na pozitivne reakcije kod ljubitelja rada ovog priznatog intelektualca.

Pored brojnih posjetitelja, večeri su nazočili ugledni crnogorski intelektualci.

Održana promocija drugog izdanja monografije “Tivat kroz stoljeća – mjesto kmetova i gospodara”

Radio Dux: U srijedu, 18. studeni u Multimedijalnoj dvorani Općine Tivat održana je promocija drugog izdanja monografije “Tivat kroz stoljeća – mjesto kmetova i gospodara”, autorice Anite Mažibradić. Nedavno je u Donjoj Lastvi održana promocija I. izdanja, a zainteresiranost za knjigu je bila tolika velika da tiskanje još jednog izdanja je bilo neizbježno.

Na početku večeri nazočne je pozdravila Ana Vuksanović, tajnica HNV- a, koja je izrazila zahvalnost Općini i Hrvatskom nacionalnom vijeću koji su ostvarili uspješnu suradnju.

Predsjednik Općine Tivat,  gospodin Ivan  Novosel izrazio je zadovoljstvo što je Općina sudjelovala u ovom projektu, jer predstavlja značajan doprinos kulturi i rasvjetljavanju prošlosti Tivta.

O knjizi je  prof. dr. sc. Vanda Babić, koja je sudjelovala i na promociji održanoj u Donjoj Lastvi prije dva mjeseca izrazila zadovoljstvom zbog tiskanja i II. izdanja: „Ako je neka knjiga doživjela svoje   II. izdanje u nepuna dva mjeseca   to znači stvarno puno. Sasvim je prirodno voljeti svoj kućni prag. Tako je i Tivćanka, gospođa Mažibradić, svojem gradu podarila skicu, nacrt, sliku Tivta od najranijih vremena do danas. Ovdje nas veže ljubav prema Tivtu koji je, od nekad plemićkog omiljenog ladanskog područja izrastao u modensko ljetovalište, s obrisima ljetnikovaca i kula koje danas žive kao ljetne pozornice i bivaju prepoznate kao autohtoni izraz grada. S druge strane, hrvatski autohtoni tivatski puk je na svoj način gradio Tivat utkajući u njega maslinu, lozu, šipak, rogač, običaje i priče, vjerske obrede i slavlja za Antunovo, Šimundan, Rokovdan ili krsna imena koja svaka autohtona hrvatska obitelj, ovisno o podrijetlu, slavi“.

Nakon prof. dr.sc. Vande Babić nazočnima se obratila i mr. Marija Mihaliček : „Susret sa knjigom koja se bavi zavičajnom prošlošću uvijek izaziva znatiželju, a i posebnu emociju. Tako je bilo na promociji u Donjoj Lastvi, a interes za ovom knjigom i dalje raste za ovom knjigom o čemu svjedoči i ovo novo dopunjeno izdanje. Monografsko izdanje Tivat kroz stoljeća – mjesto kmetova i gospodara“ , autorke Anite Mažibradič zadire u život dalekih stoljeća, u život ovog predjela i trajanja koje je imao svoje zakonitosti trajanja i kroz sve povijesne epohe koje su i na ovom dijelu Boke kotorske ostavili svoje tragove“. Povjesničarka Mihaliček je također istakla da ova knjiga posredno, nenametljivo i dobronamjerno ukazuje na odnos prema vlastitoj kulturno – povijesnoj baštini.

Na kraju večeri nazočne je pozdravila i sama autorica koja je rekla da  je knjigu  intimno posvetila svom ocu, a ovo izdanje u mislima posvećuje svima koji su knjigu primili toplo i  sa zanimanjem. Autorica je istakla koliko joj znači što je povijesno Tivat približila svima koji nisu dovoljno poznavali povijest Tivta, a ova im knjiga sada pruža mogućnost nekih novih saznanja i povijesnih činjenica koje moramo čuvati  od zaborava za buduće naraštaje.

Među nazočnima su bili i predsjednik HNV – a Zvonimir Deković, predsjednik OOHGI- ja Tivat Ilija Janović, predsjednik SO Tivat Krsto Bošković, mr. sc. Vladan Lalović, savjetnik u Ministarstvu  nauke Crne Gore, kao i mnogobrojni iz kulturnog,  političkog i javnog života.

U glazbenom dijelu večeri nastupila je klapa „Veterani vazda mladi“.

“Drugo izdanje posvećujem Tivćanima”- Anita Mažibradić

Radio Tivat: U okviru Novembarskih dana, u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat večeras je predstavljena publikacija „Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara” autorke Anite Mažibradić, koja je nakon samo dva mjeseca od predstavljanja javnosti doživjela drugo, dopunjeno izdanje. Na zadovoljstvo brojnih Tivćana, kao i stručne i naučne javnosti.

„Tivat kroz stoljeća” inicijalno je rezultat projekta Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore. Prepoznajući značaj ovog djela, čija se kopija nije mogla nabaviti već nekoliko dana nakon septembarske promocije u Donjoj Lastvi, Opština Tivat se, kao partner HNV-a, pobrinula da zajednički potpišu njegovo novo, dopunjeno izdanje.

Otvarajući večerašnje druženje sa autorkom, te njenim gošćama, prof.dr.Vandom Babić sa Sveučilišta u Zadru i mr. Marijom Mihaliček, istoričarkom umjetnosti iz Kotora, Ana Vuksanović iz HNV-a je istakla zahvalnost zbog ostvarene saradnje, te riječ dala predsjedniku Opštine, Ivanu Novoselu. Između ostalog, Novosel sezahvalio autorki što je Tivat podarila ovim značajnim naučnim radom, koji nam nudi sponu sa prošlošću Tivta, neophodnu kako bismo pametno promišljali njegovu budućnost, te ukazuje na njegovo bogato kulturološko nasljeđe.”Tivat je bio i ostao mala sredina, ali ga u kulturološkom smislu nije lako skenirati. Tim je veći poduhvat gospođe Mažibradić, koja nas je podarila ovim vrijednim književnim i naučnim djelom”- čestitao je autorki.

„Tivat kroz stoljeća“ je plod više nego dvodecenijskog posvećenog rada Tivćanke Anite Rajčević Mažibradić, koja je, radeći na mjestu arhiviste u Istorijskom arhivu Kotor, pomno bilježila svaku crticu koja je mogla biti dovedena u vezu sa Tivtom, o čijoj prošlosti, na žalost, nema mnogo ozbiljnih i studioznih radova. Publikacija se bavi periodom od početka 14. do kraja 19.vijeka, kada su istoriju Tivta ispisivali kompleksni socio-ekonomski odnosi bokeške, mahom kotorske vlastele, koja je u plodnom Tivatskom polju imala svoje ljetnjikovce i posjede, i težaka koji su naseljavali obronke Vrmca, najstarijih Tivćana koji su proputili nastanak grada kakvog danas poznajemo.

Vještinom vrsnog lingviste, u okrilju činjenice da se i sama iz svog domena opsežno bavila prošlošću Boke i Tivta, rođena Tivćanka, prof.dr. Vanda Babić ponovila je, između ostalog, isto što je rekla i za promocije prvog izdanja knjige- da vrijednost ovog djela leži prije svega u dokumentarnoj podlozi za svaku tvrdnju koju je autorka utkala u ovaj rad. Odabrala je ponovo i da sa publikom podijeli dio iz ranije objavljenog intervjua sa autorkom, želeći da ih uvjeri je pred njima istovremeno jedan poetičan i pun pijeteta omaž vremenu i ljudima koji su proputili razvoj grada, kakvog danas poznajemo:

„Svježe je sjećanje na Tivat iz vremena kada su kuće bile izgubljene u prostoru, kada ograde oko njih i oko prostranih okućnica, pod lozom, maslinama, smokvama i murvama, nisu bile potrebne. Kada su se svi u mjestu poznavali i kada im nije bio potreban moderan put da bi o feštama stigli jedni kod drugih. Ali, i kada su o radnim danima stizali u polje da okopaju i zasiju svoje parcele plodne zemlje. Bivši kmetovi otkupili su zemlju od svojih kotorskih gospodara zarađujući na moru kruh sa devet kora, ili pak kopajući Suetski kanal. Svježe je sjećanje na vrijeme kada su Tivćani, još od davnih godina pretprošlog vijeka pa sve do skorašnjih dana, na zvuk arsenalske sirene hitali u svoje zanatske radionice Arsenala; kada su, nakon napornog posla, znali, uparađeni, sa svojom obitelji prošetati rivom i odslušati koncert lastovskih tamburica, mjesnih horova i gradske muzike, zaplesati o feštama valcer i tango; dočekivati i ispraćati bijele putničke brodove, odgledati predstavu domaćeg amaterskog pozorišta; s dubokih pijetetom ispratiti svoje sugrađane na vječni počinak na groblje Svetog Šimuna. Sa tog groblja, zakopane prošlosti Tivta, između tamnih borova i prastare crkvice Svetog Šimuna, puca pogled na čarobni Tivatski zaliv i lučicu Kaliman, odakle su Tivćani oduvijek, uz zamahe vesala, išli u ribolov pod svijeću, bacali vrše i parangale, udicom lovili rombune, orade, ukljate, sa strepnjom i željom da ih niko ne pita kuda će. Barkama plovili do školja i iz pijeska vadili školjke žbogulje; bili radosni što su nesmetano, da se nisu nasukali, prošli Tunju; čuvali u sjećanju ribarske poste i nikome ih ne odavali; i svoj kraj voljeli i sa puno uzajamnog poštovanja se ophodili.”

Takođe rođena Tivćanka, mr. Marija Mihaliček, ukazala je na činjenicu da, pored detalja poznatih iz ranije objavljivanih radova relevantnih autora, „Tivat kroz stoljeća” donosi i dosta do sada neobjavljenih detalja iz zamršene mreže odnosa nekadašnjih Tivćana i vlastelinskih i građanskih familija iz tadašnjih pomorskih centara Boke Kotorske, koje su u širem području Tivta imale svoje posjede i ljetnjikovce, te je u tom smislu autentično svjedočanstvo. Ova publikacija je, po njenoj ocjeni, sama po sebi izuzetno vrijedan dokument, ali i polazište za nove istraživače raznih opredjeljenja da daju svoj doprinos da se sačuva vrijedna materijalna i nematerijana baština ovoga kraja: „Izabrana arhivska građa donesena je sa pojašnjenjima i tumačenjima veoma složenih ekonomskih odnosa. Anita ostavlja faktografiji da govori jezikom nepobitnih istina, a u njima, tim silnim izvještajima, naći će čitalac informacije ne samo o posjednicima imanja, nego dragocjene podatke o ljetnjikovcima, kućama, crkvama, mlinovima za masline, za žito, krušnim pećima, vinogradima, maslinjacima, mreži nekadašnjih puteva, vodotocima, lokalitetima i toponimima”.

„Želim posebno apostrofirati da knjiga „Tivat kroz stoljeća” nije samo prošlost otrgnuta od zaborava, ona posredno, nenametljivo i dobronamjerno ukazuje na odnos prema vlastitoj kulturno-istorijskoj baštini, a time se Tivat, na žalost, ne može podičiti. Zarad oblikovanja novog gradskog duha i sadržaja, nije se prezalo od devastacije i potpunog uništenja ljetnjikovaca istih onih vlasnika čije su palate najljepši ukras gradskim jezgrama Kotora, Prčanja, Dobrote i Perasta”- zaključila je Mihaliček, podsjećajući da još ima vrijednih graditeljskih primjera za koje se vrijedi boriti, poput ambijentalnih cjelina Gornje Lastve i Đurđevog brda, te kompleksa Verona na Račici, Grgurevina i Dančulovina na Brdima. „O njihovoj sudbini treba pametno promišljati i sačuvati ih za nove baštinike, koji će nam, sigurna sam, na tome biti zahvalni”- zaključila je mr. Mihaliček.

Dok je prvo izdanje knjige autorka posvetila svom ocu, Božu Rajčeviću, večeras je istakla da ovo izdanje posvećuje svim dragim Tivćanima koji su njen rad tako zdušno prigrlili i uvjerili je da je sav njen trud imao velikog smisla. Govoreći o radu na publikaciji, autorka, Anita Mažibrabić, skromno se osvrnula na godine svog rada u Istorijskom arhivu i ljubav koju je razvila prema istraživačkom radu, posebno kada ga je mogla uklopiti u intimnu potrebu da doprinese rasvjetljavanju i očuvanju od zaborava prošlosti Tivta, koju je oblikovala i njena težačka porodica, jedna od najstarijih koje su naseljavale nukleus Tivta- područje Crnog Plata.

Uz saglasnost izdavača prvog izdanja, te autorkinu, Radio Tivat u redovnom terminu, radnim danima od 9:40h, emituje u segmentima sadržaj publikacije “Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara“. Istovremeno, knjigu u segmentima objavljujemo i na web siteu u posebnoj, istoimenoj rubrici. Rješenje, ako ne uspijete doći do svog primjerka, koji, kako je rekla dr. Vanda Babić, treba da posjeduje svaka tivatska kuća.

IZDVAJAMO: Ilija Janović:Zadovoljan sam ukazanom privilegijom

Prenosimo sa web portala Radio Tivat:

U Hrvatskoj su juče (8. 11.)  održani višestranački izbori. Kandidat na listi XI izborne jedinice Hrvatske domoljubne koalicije bio je Ilija Janović, predsjednik OO Hrvatske građanske inicijative Tivat i član Hrvatskog nacionalnog vijeća. Janović je Radio Tivtu izjavio da je zadovoljan ukazanom priviligijom, čime je otvoren prostor za zastupljanje Hrvata iz Crne Gore u Parlamentu Republike Hrvatske.

“Kako smo po prvi puta od uvođenja višestranačja dobili prostor za kandidovanje i priliku za zastupljanje interesa zajednice Hrvata iz Crne Gore u Parlamentu RH, moramo biti zadovoljni za ukazanu privilegiju. Nakon sinoć završenih izbora definitivno je ostvaren pozitivan rezultat i potpun afirmativni osjećaj izlaskom na političku scenu kroz Koaliciju koja nudi pravo na očuvanje indetiteta i zaštitu nacionalnih manjina i njenih interesa. Specifičnost ovih izbora je da se imalo premalo vremena za kampanju i lobiranje glasača te da je proporcionalno tome krajnji rezultat zadovoljavajući.
U iščekivanju smo daljeg razvijanja situacije i mogućih postizbornih koalicija.Dobili smo prostor kroz koji ćemo u buduće maksimalno artikulisati sve naše političke potrebe i nastojanja.Na kraju se zahvaljujem svima na veoma dobroj podršci i ukazanom povjerenju” – izjavio je našem radiju Ilija Janović.

Audio snimak razgovora s Ilijom Janovićem, predsjednikom Općinskog Odbora Hrvatske građanske inicijative poslušajte u emisiji Radio Dux-a „Tragom Hrvata Boke i događaja“. Povod razgovora bila je njegova kandidatura za Hrvatski sabor na parlamentarnim izborima koji su održani u Hrvatskoj proteklog vikenda.

Audio snimak: Ilija Janović-Tragom Hrvata Boke i događaja

AKTUALNO: Ministrica Vučinović razgovarala s veleposlanicom Republike Hrvatske u Crnoj Gori Ivanom Sutlić Perić

Ministrica bez portfelja Marija Vučinović sastala se s veleposlanicom Republike Hrvatske u Crnoj Gori Ivanom Sutlić Perić.

Glavna tema sastanka bila je aktualna društveno – politička situacija u Crnoj Gori i Republici Hrvatskoj.

Ministarka Vučinović je informirala veleposlanicu Perić o naporima i zalaganjima Vlade Crne Gore na sprovođenju reformi neophodinih za dobijanje pozivnice za ulazak Crne Gore u NATO alijansu.

Sugovornice su se osvrnule i na upravo održane parlamentarne izbore u Hrvatskoj, uz konstataciju da su protekli u demokratskoj atmosferi. One su izrazile uvjerenje da će i buduća Vlada u Republici Hrvatskoj nastaviti dosadašnji put dobrosusjedske suradnje s Crnom Gorom, te da Crna Gora može i nadalje računati na punu podršku Republike Hrvatske na putu europskihi i euroatlanstskih integracija. Prema mišljenu veleposlanice Sutlić Perić, Hrvatska čvrsto stoji u uvjerenju da će se na predstojećem ministarskom sastanku postići konsenzus i da će Crna Gora u prosincu dobiti poziv za članstvo u NATO savez.

Veleposlanica Sutlić Perić i ministrica Vučinović su razgovarale i o položaju hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, ocijenivši da je u Crnoj Gori kao multinacionalnoj i multikonfesionalnoj državi položaj hrvatske nacionalane manjine na zadovoljavajućem nivou, uz konstataciju da će nastaviti zajedničko zalaganje da se postignuti rezultati još više unaprijede.

Ministrica Vučinović je upoznala veleposlanicu s radom Savjeta za razvoj nevladinih udruga, na čijem čelu se nalazi, i istakla da je nephodno raditi na razmjeni iskustva na suradnji s civilnim sektorom, o čemu su dogovorile suradnju s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva Republike Hrvatske, kao primjer dobre prakse.

Izvor: Radio Dux

IZDVAJAMO: Sveti Leopold Mandić jedan od zaštitnika Svete godine milosrđa

Vatikanski radio:

Papa Franjo je odredio da će jedan od zaštitnika Svete godine milosrđa, koja će započeti 8. prosinca, biti sveti Leopold Mandić, ponizni fratar ispovjednik koji je molio za puno jedinstvo među Zapadnom i Istočnom Crkvom. Podsjetimo kako je u propovijedi na misi tijekom koje je proglašen svetim, 16. listopada 1983. godine, sveti Ivan Pavao II. istaknuo da je otac Leopold uvijek bio spreman i nasmijan, razborit i uljudan. Bio je obzirna i pouzdana osoba, smjerni učitelj, te uviđavni i strpljivi duhovni savjetnik – rekao je tada sveti Ivan Pavao Drugi. Njegove su ispovijedi bile kratke, a često je govorio da je Božje milosrđe iznad svakoga našeg očekivanja.

Samo nekoliko sati prije preminuća, 30. srpnja 1942. godine, još je ispovijedao. A njegova je služba uvijek bila potaknuta i žarkom željom za jedinstvom svih kršćana. On je svetac pomirenja i duhovnoga ekumenizma – istaknuo je u razgovoru za našu radijsku postaju fra Flaviano Giovanni Gusella, rektor Svetišta svetoga Leopolda Mandića u Padovi.

Otac Leopold je cijeli svoj život gotovo isključivo posvetio službi ispovijedanja. A bio je i prorok duhovnoga ekumenizma – kazao je fra Flaviano. Tijekom više od 50 godina osjećao je u svojemu srcu taj snažni poziv koji ga je poticao da se daje, da se posvećuje, da moli i radi za jedinstvo kršćana, posebno za jedinstvo Zapadne i Istočne Crkve, Pravoslavne Crkve i Katoličke Crkve. Čitav je svoj život proživio u samostanima, u ćeliji za ispovijed u Padovi, s tom željom, s tim snažnim poticajom da se potpuno dade za jedinstvo kršćana – primijetio je fra Flaviano.

Spomenuvši da je sâm papa Franjo najavio da će sveti Leopold biti jedan od zaštitnika sljedeće Svete godine milosrđa, fra Flaviano je ispričao kako se na općoj audijenciji održanoj 22. travnja susreo s papom Franjom, i pokazao mu razglednicu sa slikom oca Leopolda. Sveti Otac mu je odmah kazao: „On će biti jedan od zaštitnika sljedećega Jubileja milosrđa“. Potom je dodao: „Ali ti imaš ispovijedati kao on!“

Gotovo prestrašen, odgovorio sam mu da nastojim biti takav, ali da je teško oponašati jednog sveca… – kazao je fra Flaviano te dodao –  Na to mi je Papa rekao: „Imaš reći svojoj subraći da trebaju ispovijedati kao on“. To je vrlo lijepo jer sam tako saznao da papa Franjo poznaje oca Leopolda i njegov stil, predlažući ga tako ne samo nama kapucinima, nego svim ispovjednicima u svijetu – istaknuo je na kraju rektor Svetišta svetoga Leopolda Mandića u Padovi.

IZDVAJAMO-Hrvatska matica iseljenika: “Pristigli iz cijelog svijeta kako bi u Zagrebu učili hrvatski jezik”

www.zagrebinfo.hr

Da ljeto u Zagrebu, uz učenje hrvatskog jezika može biti poprilično zabavno, svjedoči četverotjedni tečaj kojeg organizira Matica hrvatskih iseljenika, prvenstveno za našu dijasporu. No, na ljetnim tečajevima hrvatskog jezika sve je više i stranaca, koji su zaljubljeni u Hrvatsku, te žele naučiti i jezik kojim govorimo. Po svojoj “Cro-filiji” posebice prednjači Njemica Vreni Walter (21), koje već drugu godinu stiže iz Rosenheima u Zagreb kako bi naučila hrvatski jezik.

– Moji roditelji su bili iznenađeni mojim izborom, jer smatraju hrvatski jezik teškim za učenje i nimalo bliskim njemačkom jeziku. Često sam dolazila u Hrvatsku kao dijete, slušajući govor dosta sam toga naučila, a prije dvije godine krenula sam u školu hrvatskog jezika i želim ga usavršiti – kaže mlada Njemica koja ljetni odmor provodi radno u zagrebačkoj školi jezika.

A još više od svladavanja lingvističkih izazova, Vreni voli ljude ovih prostora.

– Ljudi su ovdje jako ljubazni, dobronamjerni, uvijek se ovdje osjećam kao da sam na odmoru, nema stresa i žurbe i volim takav ugođaj – ocjenjuje Vreni Walter kojoj je boravak u Hrvatskoj znatno olakšan i naučenim jezikom, kojeg govori na granici savršenstva.

Iz daleke Australije na ljetne tečajeve hrvatskog jezika u Zagreb je po drugi puta stigao i Adam Rajić (21). Ovaj mladić rođen je poprilično daleko od domovine svojih predaka, ali mu je Hrvatska zato u srcu i uvijek blizu.

– Želim dobro naučiti hrvatski jezik da ga u prvom redu mogu koristiti kada pričam s bakom i djedom koji su također u Australiji, jer oni ne pričaju tako dobro engleski. Volim slušati djedove priče o hrvatskoj povijesti, ljepoti prirode, ljudima…Trebam svakako unaprijediti gramatiku – pojašnjava motive za učenje hrvatskog jezika mladi Adam Rajić, u čijem izgovoru dominira jak anglosaksonski naglasak, ali i iznimna volja svladati maternji jezik svojih roditelja.

U Zagrebu ostaje mjesec dana, a zatim uz prijateljicu iz Francuske slijedi obilazak Hrvatske sve do mora.

– Volim atmosferu života koja je u Hrvatskoj. Kafići su puni, ljudi su otvoreni i kad se međusobno nepoznaju, nema tako puno prometa na cestama, a iduće godine volio bi ovdje doći i pokušati živjeti malo dulje – iznosi Adam Rajić svoje planove nakon što uskoro diplomira na međunarodnim odnosima.

Iz bliskog susjedstva, iz Mađarske stigao je u zagrebačku ljetnu školu hrvatskog jezika i Aron Verhas, koji jako dobro priča hrvatski jezik. Stiže iz zapadnog dijela Mađarske koji je usko povezan s gradišćanskim krajem u kojemu su kao enklava stoljećima u Austro -Ugarskoj Monarhiji živjeli Hrvati. S ponosom ističe očuvanost hrvatskog jezika u njihovoj nacionalnoj zajednici, ali smatra da nikada nije loše doći i usavrštiti ga.

– Pričamo hrvatsk jezik u kući, ali to je gradišćanska verzija. Na TV-u čujemo standardni hrvatski jezik, kojeg želim naučiti, pa sam stigao u školu. Upravo zbog tih razlika u verzijama hrvatskog jezika možda mi je najteže učiti, ali ga svladavam – kaže Aron Verhas ističući da se ipak neće za sada i trajnije doseliti u Hrvatsku, ponajviše zbog ekonomske situacije.

No, svake godine redovito dolazi u Zagreb, kao i na ljetovanje u Dalmaciju.

A ove godine u Zagreb na “ljetovanje” stiglo je 36 polaznika iz 14 zemalja svijeta. Učenje hrvatskog jezika iz godine u godinu zanimljiva je aktivnost, kako za pripradnike naše dijaspore tako i za strance koji vole Hrvatsku.

– Tečajevi traju četiri tjedna, a sve počinje radionicom upoznavanja. Osim učenja i međusobnog upoznavanja, dosta je i ostalih sadržaja kroz koje upoznaju hrvatsku povjest, baštinu, zemljopisne posebnosti. Na taj način se upoznaju s Hrvatskoj, ali imaju i završni zadatak kroz prezentaciju sadržaja o Hrvatskoj, naravno na hrvatskom jeziku – približava program škole hrvatskog jezika Marija Bošnjak, zamjenica voditeljice ovog projekta.

A nakon što uspješno završe tečaj, marljivi polaznici dobivaju i diplome zagrebačkog Sveučilišta i spremnost iskušati na ulicama Zagreba, ali i diljem Lijepe naše, znanja naučena na tečaju, uz tisuće sličnih “ljetnih” studenata prije njih koji su dolazili u glavni grad od 1991. godine kada je ovaj zanimljivi projekt pokrenula Matica hrvatskih iseljenika.

Perast odjenut novom felcadom stihova Boža Vodopije “Slava Perasta”

Klapa “Kaše” na 14. Međunarodnom festivalu klapa u Perastu

Mali drevni pomorski gradić Perast se ponovno, nakon mnogo godina, odjenuo u ruho novih stihova pisanih u čast njegove ljepote i veličine. Naime, ovogodišnji 14-ti međunarodni festival klapa u Perastu u sklopu bogatog repertoara klapske pjesme dobio je na dar i stihove posvećene samom gradu u izvedbi klape “Kaše” iz Dubrovnika.

Dubrovačka klapa Kaše je na ovogodišnjem 14. Međunarodnom festivalu klapa u Perastu osvojila čak 5 nagrada, u kategorijama Muške klape i Nova klapska pjesma.
U drugoj natjecateljskoj večeri na manifestaciji klapi Kaše je pripala Nagrada publike za najbolju mušku klapu, te drugo mjesto po ocjeni stručnog žirija.

U kategoriji Nova klapska pjesma, prema ocjeni stručnog žirija Nagrada za najbolju kompoziciju “Slava Perasta” pripala je Vicku Dragojeviću, za koju je autor Božo Vodopija također dobio Nagradu za najbolji tekst po ocjeni žirija. Klapa Kaše je u ovoj kategoriji osvojila i Nagradu za najbolji aranžman.

Božo Vodopija, autor nagrađenih stihova, novinar je HRT-ova studija u Dubrovniku, a također i počasni član Hrvatskog građanskog društva Crne Gore još od  2004. godine.

Slava Perasta

********

Veslali smo Fašinadu

I kitili tvoga mađa

S klapom pjevali po gradu

Kad se na kokota gađa

*****************

Tvojom slavom ponosi se

Svaki Bokelj, Boka cijela

A molitva pronosi se

Majci Božjoj sa Škrpjela

************

I na moru i na rivi

Uz zvonike i palace

Novu mladost Perast živi

Nova mladost, stare face

**********

A kad s pjace kroz ulice

Zaori se glazba znana

Staro kolo mornarice

Kao himna sa usana

******

Kroz Verige biser sjaji

Na kamenu Perast blista

Uspomene mnoge taji

Al za sve je ljubav ista

******

Božo Vodopija

Izdvajamo: Pokrenuto elektroničko izdanje mjesečnog biltena za Hrvate izvan Republike Hrvatske

U cilju što boljeg informiranja hrvatskih zajednica, udruga i pojedinaca koji žive i djeluju izvan Republike Hrvatske, Državni ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske pokrenuo je elektroničko izdanje mjesečnog biltena (newsletter).
Prvi broj, za mjesec svibanj, poslan je u petak 12.lipnja 2015. na preko 1800 adresa diljem svijeta.
Ovim putem molimo sve zainteresirane koji žele primati mjesečni bilten da nam se jave na e-mail adresu: press@hrvatiizvanrh.hr
Vjerujemo kako će mjesečni bilten pružiti još bolji uvid u događanja u Republici Hrvatskoj te donijeti zanimljive vijesti iz područja djelovanja Državnog ureda te ostalih tijela državne uprave Republike Hrvatske koji se tiču tematike Hrvata izvan Republike Hrvatske.

Izvor: www.hrvatiizvanrh.hr

IZDVAJAMO: Potvrđene presude za zločine u Morinju nad Hrvatima

Prizivni sud Crne Gore potvrdio je presude optuženima u slučaju ratnog zločina nad Hrvatima u crnogorskom logoru Morinju početkom 1990-ih godina.

Kako je priopćeno na internetskoj stranici Prizivnog suda, odbijene su žalbe vrhovnog državnog odvjetništva, ali i branitelja osuđenih Iva Gojnića, Špira Lučića, Iva Menzelina i Bora Gligića, koje je sud ocijenio neutemeljenim.

Viši sud u Podgorici je u srpnju 2013. u slučaju Morinj proglasio krivim Gojnića, Lučića, Menzalina i Gligića za ratni zločin nečovječnog postupanja prema ratnim zarobljenicima Hrvatima.

Gojnić je dobio dvije godine zatvora, Lučić tri, Menzalin četiri i Gligić tri godine zatvora. To je bila treća presuda u ovom predmetu. Prethodne dvije Prizivni sud je poništio.

Ovo je prva pravomoćna osuđujuća presuda izrečena za ratne zločine pred crnogorskim sudovima.

Logor Morinj formirala je bivša JNA, a u razdoblju od listopada 1991. do kolovoza 1992. ondje je bilo zatvoreno i zlostavljano više od 160 Hrvata, među kojima velik broj civila koji su dovedeni s dubrovačke bojišnice.

Optužnica za taj ratni zločin podignuta je u kolovozu 2008. Među optuženima su bili i Zlatko Tarle i Mlađen Govedarica, ali su oni oslobođeni optužbi.

Osuđenima sada preostaje takozvani izvanredni pravni lijek, odnosno da na Vrhovnom sudu traže zaštitu zakonitosti.

/Hina/

HRVATSKI LOGORAŠI DOBILI SPOR PROTIV CG

Podgorica, 3. ožujka 2014. (Radio Dux) – Do sada je trinaest hrvatskih državljana koji su se od svibnja do kolovoza 1992. godine nalazili u Sabirnom centru Morinj kod Kotora dobilo sudski spor protiv Crne Gore, koja je dužna za pretrpljeni strah i duševne bolove isplatiti im 319.000 eura, piše u ponedjeljak podgorički dnevnik DAN dodajući da je Crna Gora počela po sudskim nalozima isplaćivati odštetu.

Prema procjenama pravnih zastupnika bivših logoraša, Crna Gora će morati na ime pretrpljenih duševnih bolova i straha isplatiti oko 600.000 eura.

Pravomoćne presude dobilo je devet bivših logoraša, četiri su presude prvostupanjske, a na zadovoljenje pravde čeka još sedam bivših logoraša iz Morinja, navodi DAN koji donosi i izjavu Ejuba Krvavca, danu nedavno sarajevskom “Dnevnom avazu” da su isplate počele još početkom prošle godine, kada je na adresu Envera A. iz Mostara stigla prva pravomoćna presuda kojom se Crna Gora obavezuje da će mu na ime odštete isplatiti 30.000 eura. Navodi se također da je još šest bivših logoraša dobilo presude i da se obeštećenja kreću u rasponu od 20.000 do 30.000 eura.

Po kaznenoj prijavi Državnog tužitelja Crne Gore, Viši sud u Podgorici osudio je četvoricu nekadašnjih pripadnika Jugoslovenske narodne armije (JNA) na ukupno 12 godina zatvora zbog događanja u Sabirnom centru Morinj u Boki Kotorskoj tijekom 1991. i 1992. godine. Branitelji osuđenih su tada najavili žalbu Apelacijskom sudu, a žrtve iz logora Morinj nisu zadovoljne presudom.

Pripadnici JNA Ivo Gojnić, Špiro Lučić, Ivo Menzalin i Boro Gligić osuđeni su na ukupno 12 godina zatvora. Mlađen Govedarica i Zlatko Tarle oslobođeni su optužbi jer nije bilo nesumnjivih dokaza da su počinili ratni zločin.

IZDVAJAMO IZ MEDIJA: “TIVATSKA ANTIKORUPCIJSKA AKCIJA”

Tivat, 29. siječnja 2014. (Radio Dux) – “Tivatska antikorupcijska akcija” (TAA) naziv je novoformirane NVO i internet-portala koji je pokrenula grupa intelektualaca iz Tivta, sa ciljem da edukuju i animiraju gradjane da prijavljuju i spriječavanju korupciju i sukob interesa u djelovanju prvenstveno lokalne uprave.

“Ciljevi udruženja su borba protiv korupcije i zloupotrebe ovlašćenja u lokalnoj samoupravi, javnim preduzećima, i uopšte u institucijama sistema, promocija solidarnosti i društvene odgovornosti za socijalno ugrožene grupe građana, zaštita prirode, promocija nauke, umjetnosti, i duhovnih znanja, tead na podizanju urbanističke i arhitektonske kulture.”- saopštili su osnivači nove NVO i portal na adresiwww.antikorupcijativat.me .

Jedan od pokretača ove inicijative je i odbornik HGI u SO Tivat mr Miomir Abović koji naglašava da će djelatnost nove NVO i portala biti “praćenje rada lokalne samouprave, i ostalih institucija koje rade na teritoriji opštine Tivat, uočavanje i javno ukazivanje na korupciju, sukob interesa i zloupotrebu ovlašćenja, te edukacija i ohrabrivanje građana da uočavaju i prijavljuju korupciju i zloupotrebu službenog položaja”.

“Takodje ćemo organizovati rane dogadjaje – tribine, okrugle stolove, stručne skupove, izložbe, predavanja, konkurse, a bavićemo se i publikovanjem štampanih i elektronskih materijala iz oblasti antikorupcije i zaštite javnog interesa.”- istakao je Abović.

S.L.

Poruke štovateljima Svetoga Vlaha u domovini i inozemstvu

Poruke i čestitke štovateljima Svetoga Vlaha koje su posredstvom Hrvatske matice iseljenika Dubrovnik odaslane štovateljima sv. Vlaha izvan domovine:

 

Grad Dubrovnik
Gradonačelnik

Drage Dubrovkinje i dragi Dubrovčani, gospođe i gospari!

Ponovno će nas naš nebeski zaštitnik ujediniti u istoj nakani, u zahvali za minule dane i molbi za još jednu godinu bez nedaća i teškoća.

Dok Stradunom budemo hodili za njegovim barjacima, sjetit ćemo se i svih Vas u našim mislima, koji nas na najbolji način predstavljate diljem svijeta i pronosite ime Dubrovnika među svim narodima.

Neka Vas zagovor svetog Vlaha prati i štiti, a Vi ponosno i s radošću baštinite njegov dan.

U ime Grada Dubrovnika i svoje osobno od srca Vam čestitam Dan Grada Dubrovnika i blagdan svetog Vlaha, našeg Parca.

Živio Sveti Vlaho!

Gradonačelnik

Andro Vlahušić

ŽUPA SV. VLAHA STON
20 230  S T O N
Župni,  don Miljenko Babaić

Svim dragim ljudima koji štuju sv. Vlaha te ovih dana s radošću misle na naš Ston, – na poseban način pomorcima i iseljenicima – molimo zagovor sv. Vlaha i svako dobro u Gospodinu.

U ime vjernika i Općine Ston svima čestitamo festu sv. Vlaha

Župnik:                                        Načelnik:

don Miljenko Babaić                Vedran Antunica

Biskup cestitka 2014. from Hrvatsko građansko društvo Crne Gore

HRVATSKA OBILJEŽAVA 22. OBLJETNICU MEĐUNARODNOG PRIZNANJA

Zagreb, 15. siječnja 2014. (Radio Dux) – Na današnji dan, 15. siječnja prije 22 godine Hrvatsku su neovisnost zajedno priznale članice Europske unije, a Njemačka, koja je uz Vatikan odigrala ključnu ulogu u tom procesu, taj je dan uspostavila i diplomatske odnose s Hrvatskom.

Tog 15. siječnja 1992. kada je Hrvatska postala međunarodno priznata država, Domovinski je rat bio u jeku, a gotovo trećina zemlje bila je pod okupacijom tadašnje JNA i srpskih pobunjenika.

Na svoje je, tada priznate granice, Hrvatska izišla tek po završetku mirne reintegracije istočne Slavonije i Podunavlja, nakon šest godina.

Te večeri, prvi hrvatski predsjednik Franjo Tuđman u obraćanju naciji je poručio: “Današnji dan – 15. siječnja 1992. – bit će zlatnim slovima uklesan u cijelu, četrnaestostoljetnu, povijest hrvatskog naroda na ovome prostoru, za nas svetom tlu između Mure, Drave, Dunava i Jadrana”.

Međunarodno priznanje Hrvatske postupno je uslijedilo nakon njezinog proglašenja neovisnosti 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje od tadašnje SFRJ proglasila je i Slovenija, a već idućeg dana novonastale države uzajamno su se priznale.

Paralelno je tekao i proces razdruživanja Sovjetskog Saveza, u kojemu su prednjačile baltičke države i Ukrajina, koje su, iako tada još i same bez međunarodnog priznanja, priznale Hrvatsku tijekom 1991., a prva od njih to je učinila Litva (30. srpnja 1991.). Slijedila ju je Ukrajina (11. prosinca), te Latvija (14. prosinca) i Estonija (31. prosinca).

Kao prva međunarodno priznata država koja je priznala Hrvatsku ostat će zapamćen Island (19. prosinca 1991.), a istoga dana to je učinila i Njemačka, iako uz odluku da njezino priznanje na snagu stupa 15. siječnja 1992., zajedno s ostalim članicama EU-a.

Dva dana prije EU-a, 13. siječnja 1992., Hrvatsku je priznala Sveta Stolica, no Vatikan je priznanje Hrvatske i Slovenije najavio još 20. prosinca 1991., posebnim dokumentom kojim se odredio prema hrvatskom i slovenskom zahtjevu za diplomatskim priznanjem. Vatikanska diplomacija, kao prva u svijetu, još je 3. listopada 1991. objavila da radi na hrvatskome međunarodnom priznanju. Dan nakon Vatikana, Hrvatsku je priznao San Marino.

Tijekom tog 15. siječnja 1992. uslijedila su i priznanja Velike Britanije, Danske, Malte, Austrije, Švicarske, Nizozemske, Mađarske, Norveške, Bugarske, Poljske, Italije, Kanade, Francuske, Španjolske, Portugala, Irske, Luksemburga i Grčke. Dan poslije to su učinile i Argentina, Australija, Češka, Čile, Lihtenštajn, Novi Zeland, Slovačka, Švedska i Urugvaj.

Do kraja siječnja 1992. Hrvatsku je priznalo još sedam država – Finska, Rumunjska, Albanija, Bosna i Hercegovina, Brazil, Paragvaj i Bolivija.

Potom su, među ostalima, uslijedila i priznanja Rusije (17. veljače), Japana (17. ožujka), SAD-a (7. travnja), Izraela (16. travnja, iako su diplomatski odnosi uspostavljeni tek pet i pol godina kasnije), te Kine (27. travnja).

Prva azijska država koja je priznala Hrvatsku bio je Iran (15. ožujka 1992.), a afrička, Egipat (16. travnja 1992.).

Hrvatska je 22. svibnja 1992. postala članica Ujedinjenih naroda, a 21 godinu nakon međunarodnog priznanja postaje i članicom Europske unije.

Nakon ispunjavanja dosad najtežih kriterija i nikad dužih pregovora, od čijih je otvaranja prošlo 2827 dana, Hrvatska je u prvoj minuti 1. srpnja 2013. ispunila svoju višedesetljetnu težnju i realizirala glavni strateški cilj, postavši 28. članicom EU-a.

Ovo je dan kad su se ostvarili snovi, ne samo ove generacije, nego mnogih prethodnih generacija, dan kad smo stvorili temelj za sigurnu, demokratsku i europsku budućnost naših novih generacija, rekao je tog 1. srpnja u Zagrebu hrvatski predsjednik Ivo Josipović na središnjoj svečanosti ulaska Hrvatske u EU.

Sjajna knjiga o suvremenim čileanskim piscima hrvatskih korijena

Iz tiska je izišla dugo očekivana knjiga o književnosti čileanskih Hrvata “Od pustinje do ledenjaka” autorice dr. sc. Željke Lovrenčić, istaknute suvremene hispanistice. Na listi najvažnijih svjetskih jezika španjolski jezik, kao što je poznato, nalazi se na drugom mjestu, odmah poslije engleskog – s gotovo 400 milijuna izvornih govornika među kojima je više od pola milijuna hrvatskih iseljenika i njihovih potomaka. Kako Hrvati u znatnom broju gotovo pola milenija, još od hrvatske Dubrovačke Republike (1272. – 1808.) žive u zemljama španjolskog govornog područja i duže od stoljeća imaju razvijenu iseljeničku nakladničku djelatnost na tim geografskim širinama, logičan je stoga interes hispanistice Lovrenčić za španjolskom Croaticom i to iz Čilea, gdje živi naša najbrojnija južnoamerička zajednica. Zamjetan kulturni trag, nerijetko visokih estetskih dosega, španjolske Croatice može se naći u svim zemljama Latinske Amerike poput Argentine, Bolivije, Čilea, Paragvaja, Perua i Urugvaja, ali i Venezuele – pregledno elaborira autorica Lovrenčić. Fenomen čileanskih književnika hrvatskih korijena, ipak, privlači najveći interes stručne javnosti sudeći i prema novoj književno-teorijskoj monografiji hispanistice Željke Lovrenčić Od pustinje do ledenjaka koja se bavi recentnom književnošću čileanskih Hrvata, temeljem analitičkih uvida u više naraštaja naših tamošnjih pisaca. Knjiga je puno više od pregleda književne i kulturne djelatnosti naših sunarodnjaka – među kojima ima svjetski poznatih autora – pripadnika nekoliko generacija, u toj dalekoj nam a tako bliskoj zemlji. Riječ je o jedinstvenom izdanju ove tematike u nas! Građa knjige je raspoređena na 270 stranice, a prati ju iscrpan znanstveni aparat i opsežna bibliografija. Knjigu je objelodanio Istarski ogranak Društva hrvatskih književnika iz Pule (https://www.facebook.com/pages/Istarski-ogranak-DHK/570333666310308).

Tekst: Vesna Kukavica

Izvor: Web portal Hrvatske matice iseljenika 

O AUTORICI-Društvo hrvatskih književnika

10. obljetnica UNESCO-ove Konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini

JOSIPOVIĆ U POVODU 10 GODINA NEMATERIJALNE BAŠTINE: DUBROVNIK PRAVO MJESTO ZA OBLJETNICU

Dubrovnik , 3. listopada 2013. (Radio Dux) – Predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović otvorio je poslijepodne na prigodnoj svečanosti u Dubrovniku manifestaciju kojom se obilježava 10. obljetnica UNESCO-ove Konvencije o nematerijalnoj kulturnoj baštini i Svjetske konferencije međunarodne mreže gradova i čuvara nematerijalne baštine (ICCN) Dubrovnik 2013.

Hrvatski predsjednik rekao je tom prigodom nazočnima kako je Hrvatska mala zemlja, ali zemlja velike kulturne tradicije, te da je Dubrovnik pravo mjesto za održavanje takvog skupa.

“U Dubrovniku susrećemo stoljeća i sve ono što kultura znači i sve ono što čini duhovnost jednog naroda”, rekao je predsjednik Josipović, dodajući kako je posebice za male narode važno da čuvaju multikulturalnost te da i male zemlje, a ne samo velike, budu prepoznate u svijetu i da su duhovne vrijednosti prepoznate i u malim narodima.

Hrvatski predsjednik istaknuo je kako smo mi u Hrvatskoj ponosni na svoju kulturnu baštinu i kulturnu tradiciju.

Tema skupa koji će trajati do nedjelje, 6. listopada, jest “Mladi u očuvanju nematerijalne kulturne baštine”, a svrha mu je upoznati mlade ljude s tim koliko je važno očuvati izvornu baštinu i uputiti ih kako mogu izgraditi svoju budućnost kroz njezino očuvanje.

Na skupu sudjeluje više od 150 međunarodnih stručnjaka iz 30-ak zemalja.

Zadnjeg dana, u nedjelju, 6. listopada, na Stradunu će se plesati veliki linđo, koji je prijavljen i za Guinessovu knjigu rekorda.

Na današnjoj prigodnoj svečanosti govorili su i župan Nikola Dobroslavić, gradonačelnik Andro Vlahušić, predstavnica Ministarstva kulture Ruth Carek, izaslanica UNESCO-oa Helena Drobna te gradonačlenik kineskoga grada Gangneunga Myeong-Hee Choi. Nazočne su pozdravili i ravnateljica Folklornog ansambla Linđo Dubravka Sarić te autorica programa i voditeljica projekta UNESCO – 10 godina Konvencije o nematerijalnoj baštini Vinka Ljubimir.

Promocija Barskog glagoljskog misala

PROMOCIJA BARSKOG GLAGOLJSKOG MISALA

Kotor 28.lipnja 2013.(Radio Dux) – Nevladina organizacija “Hrvatske uspomene” u petak je u palači “Bizanti” organizirala promociju Barskog glagoljskog misala.

Misal su predstavili dr. Miroslav Marić iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, dr. Mateo Žagar redovni profesor na katedri za staroslavenski jezik hrvatsko glagoljaštvo pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, direktorka Dubrovačke knjižnice Vesna Čučić i publicista Stevo Vučinić.

Riječ je o luksuzno opremljenom reprintu trećeg izdanja na staroslovenskom jeziku (Rim, 1905), objavljenog u suizdavaštvu NVO „Ivan Mažuranić” i Fonda za manjine Crne Gore.

Svjedočimo o pojavi reprinta misala o kome se već govori da je urađen profesionalno. Originalan primjerak Misala je po mnogo čemu jedinstven ustvari je glagoljski Misal iz 1893 godine a iz njega se služio škaljarski župnik don Marko Vučković sve do 60 godina prošlog stoljeća. Karakteristično je za Škaljare da se služba obavljala na slovenskom jeziku i glagoljskom pismu u kontinuitetu od XV-XX stoljeća.

Uložili smo poseban trud da Misalu obezbjedimo digitalnu besmrtnost. Ovaj neprocjenjivo važan projekt za tradiciju kulturu i vjeru koji je podržao Fond za zaštitu i unapređenje manjinskih prava Crne Gore – kazao je dr. Miroslav Marić.

Dr. Mateo Žagar redovni profesor na katedri za staroslavenski jezik hrvatsko glagoljaštvo pri Filosofskom fakultetu u Zagrebu, istakao je da je tek prije nekoliko godina slučajno otkrio primjerak Misala u Škaljarima.

Sve pripreme za tiskanje Misala glagoljicom uradio je hrvatski filolog i sveštenik Dragutin Antun Parčić, zbog čega ga nazivaju i Parčićevim glagoljskim misalom. Skoro cjelokupno prvo izdanje (Rim, 1893) otkupio je austrougarski poslanik pri Vatikanu, a nekoliko primjeraka upućenih u Crnu Goru je izgubljeno, pa je 1896. godine štampano drugo i 1905. treće izdanje.

Pojava glagoljskog Misala na staroslovenskom jeziku imala je velikog odjeka na južnoslovenskom prostoru i šire, a prvi put je u Crnoj Gori korišćen 1.siječnja 1895. godine na liturgiji u katedrali u Starom Baru, koju je služio nadbiskup Šimun Milinović, a kojoj su prisustvovali narodi sve tri vjeroispovijesti

“Zašto se Misal sada objavljuje u obliku pretiska u Cnoj Gori ? Da nije bilo impulsa koji je krenuo iz Barske biskupije stara ideja glagoljaša još iz 1859 godine od Josipa Juraja Štrosmajera koji je izrekao pred Papom. Rim je u ovom prilikom u XIX stoljeću dobio priliku da iskaže otvorenost prema istočnoj kršćanskoj braći pokazujući joj da liturgiski jezik nipošto ne mora biti zapreka jedinstvu. Nakon što je uspostavljen konkordad između Svete stolice i Crne Gore 1886.god obnovljna je Barska nadbiskupija i imenovan Šimun Milinović koji je poduzeo velike korake kako bi se staroslovenski jezik u rimskoj crkvi prizna kao liturgiski jezik, otputovao za Zagreb kako bi se Misal tiskao. Ovaj prostor je trebao postati jezgrom oživotvorenja ideje crkvenog jedinstva pomirenja dviju crkava.”- kazao je Dr. Mateo Žagar.

Direktorka Dubrovačke knjižnice Vesna Čučić govorila je o prvim hrvatskim Misalima. To je knjiga u kojoj su sakupljene sve molitve na misma na cijeloj liturgiskoj godini sadrži kalendar tekstove misa a završava sa kolofonom. Najljepši Misal je nastao u Hrvatskoj 1404 godine Hrvojev Misal najbogatiji ilustrirani misal pisan glagoljicom i čuva se u Turskoj.

Prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom je tiskana 1483 i to je Misal po zakonu Rimskog dvora, to je prvi europski ne latinični text.- kazala je Vesna Čučić.

Barski misal je spomenik pobjede staroslovenskog bogoslužbenog jezika kazao je publicista Stevo Vučinić, govoreći o povjesnim okolnistima tog vremena ” te smatram Barski galagoljski misla može da služi na slavu i diku crnogorskog i hrvatskog naroda koji ga baštine.”

Skupu su prisutvovali kotorski biskup mons. Ilija Janjić, mitropolit crnogorske pravoslavne crkve Mihailo, predsjednik SO Kotor Nikola Bukilica, direktor fonda za za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Safet Kurtagić i drugi.

Pjesma o mojoj zemlji -Vinko Kalinić

Sretan ti rođendan, Hrvatska!

 

Pjesma o mojoj zemlji 

 

Kad kažem H r v a t s k a
ja ne mislim na ništa veliko
ni na brda, ni na doline
jer nema brda, ni dolina
toliko velikih koliko je velika
ta moja Riječ

kad kažem H r v a t s k a
ja ne sanjam ništa vječno
ni prošlo, ni buduće
jer i buduće će jednom
biti prošlo, a što je prošlo
prošlo je jednom zauvijek

kad kažem H r v a t s k a
ja ne urlam kao oni
koji šuplje riječi
bacaju u vjetar

kad kažem H r v a t s k a
srce to žubori sasvim tiho
s više sjete, i strepnje
no prkosa

kad kažem H r v a t s k a
ja znam da to sam ja
moja sestra i moj brat
kao i milijuni drugih
iz zadnjeg vagona nekog vlaka
koji putuju za negdje
gdje ih ne čeka nitko

kad kažem H r v a t s k a
ja čujem glas iz zadnje palube
u mračnoj utrobi nekog davnog
i dalekog parobroda
čija sudbina je vrlo slična
onoj Titanika

kad kažem H r v a t s k a
ja gotovo pipam koliko je život surov
i kako su samo krv, znoj i suze
vredniji od dragulja

kad kažem H r v a t s k a
moja pjesma od sebe se sama
i pjeva i plače

kad kažem H r v a t s k a
da bi moja zemlja bila lijepa
ja znam kako, i za sebe i za druge
u toj pjesmi više no igdje
moram, moram, moram
biti Čovjek

Vinko Kalinić