Gost emisije Skala radija-Ivo Brajak, dirigent Mandolinskog orkestra “Tripo Tomas”

IVO

Gost emisije “Skalinima kulture na talasima Skala radija” bio je Ivo Brajak, dirigent Mandolinskog orkestra “Tripo Tomas”.

Emisiju uređuje i vodi Dubravka Jovanović

Audio snimak:

“Skalinima kulture na talasima Skala radija”-Ivo Brajak

 

Postano u Intervjui, Mandolinski orkestar HGDCG "Tripo Tomas". Komentari isključeni za Gost emisije Skala radija-Ivo Brajak, dirigent Mandolinskog orkestra “Tripo Tomas”

Poly Gjurgjević-gost Radio Dux-a

dsc0207

Gost emisije Radio Dux-a “Tragom Hrvata Boke i događaja” bio je glazbenik Poly Gjurgjević nekadašnji član Upravnog odbora Hrvatskog građanskog društva. Povod razgovora bio je koncert „Od Kvarnera,  pa do lijepe Boke“, koji HGDCG tradicionalno organizira već petu godinu. Razgovarali smo o glazbenim planovima i nastupima, kao i o nekim promjenama u glazbenom dijelu života ovog umjetnika.

Postano u Intervjui. Komentari isključeni za Poly Gjurgjević-gost Radio Dux-a

Broj Hrvata u Crnoj Gori u stalnom padu, nezadovoljni odnosom hrvatske države

dsc1325resize Tripo Schubert, prvi predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, sada član Upravnog odbora Društva i redakcije časopisa Hrvatski Glasnik istaknuo je za tisak narod.hr kako Hrvati u Crnoj Gori uživaju sva prava zajamčena međunarodnim konvencijama, no ne mogu biti zadovoljni odnosom Republike Hrvatske prema hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori ustvrdivši kako se „smjenjivala vlast u Hrvatskoj i od svih smo dobivali samo obećanja“. Istaknuo je problem nedostatka prostora za rad Društva, dok prostor Vlade RH u staroj jezgri Kotora stoji prazan koji bi mogao poslužiti za Hrvatski kulturni centar.

„U Vladi Crne Gore postoji Ministarstvo za ljudska i manjinska prava i u njemu radi i jedan pripadnik hrvatske zajednice“, istaknuo je Schubert te dodao kako je Zakonom o zaštiti manjinskih prava definirano osnivanje nacionalnih Vijeća, čiji se troškovi funkcioniranja financiranju preko Ministarstva.

Objasnio je kako je Vlada oformila i Fond za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava preko kojega financira programe i projekte  manjinskih zajednica. U cilju promoviranja i zaštite kulture manjina, identiteta i jezika, Vlada je oformila Centar za promoviranje kulture manjina.

„Hrvati su organizirani u više udruga, od kojih je najveća, najorganiziranija i najaktivnija Hrvatsko građansko društvo Crne Gore sa sjedištem u Kotoru, koje je utemeljeno 2001. godine“, ocijenio je te dodao kako društvo ima više od 1700 članova i svoju aktivnost realizira preko podružnica u Podgorici, Baru, Tivtu, Kotoru i Herceg Novom.

Istaknuo je kako je društvo utemeljeno s ciljem očuvanja identiteta hrvatskog življa na prostoru Crne Gore, gradnji mostova povjerenja, suradnje i prijateljstva između naroda obje države, koji su porušeni tijekom ratnih zbivanja, promociji i prezentaciji bogatog kulturnog i povijesnog naslijeđa Hrvata Boke kotorske, očuvanju bokeljskog govora i hrvatskog jezika.

Broj Hrvata u Crnoj Gori je u stalnom padu

„Apsolutni broj Hrvata u Crnoj Gori je u stalnom padu“, istaknuo je dodajući kako ih je prema posljednjem popisu registrirano oko 6900, ispod 1 posto od cjelokupne populacije u Crnoj Gori, a najveći broj Hrvata je lociran u gradovima i mjestima Boke kotorske.

Pojasnio je da s obzirom na broj Hrvata u Crnoj Gori, mogu biti zadovoljni što imaju zastupnika u parlamentu i ministricu bez portfelja u Vladi.

„To je produkt lojalnosti hrvatske populacije državi Crne Gore i što smo plebiscitarno poduprli čin osamostaljenja Crne Gore“, istaknuo je Schubert te dodao kako u lokalnom parlamentu Općine Tivat imamo četiri vijećnika, a u Kotoru dva.

Hrvati u Boki kotorskoj su autohtoni narod i trebaju imati sličan tretman kao Hrvati u BiH

Istaknuo je kako ne mogu biti zadovoljni odnosom Republike Hrvatske prema hrvatskoj zajednici u Crnoj Gori.

„Smjenjivala se vlast u Hrvatskoj i od svih smo dobivali samo obećanja“, ocijenio je Schubert te dodao kako se programi i projekti hrvatskih Udruga financiraju putem natječaja kojega državni Ured za Hrvate izvan Republike Hrvatske provodi preko Veleposlanstva i to s malim sredstvima, oko 30.000 eura.

Naglasio je kako se treba prijeći s obećanja na djela.

„Hrvati u Boki kotorskoj su autohtoni narod i bilo bi normalno imati sličan tretman kao prema Hrvatima u BiH“, zaključio je Schubert.

Potreban nam je prostor za Hrvatski kulturni centar, a prostorije Vlade RH u Kotoru stoje prazne

Schubert je kao najveći problem istaknuo nedostatak prostora za rad.

„Svoju djelatnost Društvo obavlja u malom prostoru ispod tribina zatvorenog plivačkog bazena“, rekao je te dodao kako je „prije Drugog svjetskog rata u Kotoru postojao Hrvatski dom – danas je to za nas misaona imenica“.

„Međutim, našom velikom zaslugom država Crna Gora je poklonila jednu palaču u staroj gradskoj jezgri Kotora Vladi Republike Hrvatske za konzularne i druge namjene, koja više godina stoji prazna“, istaknuo je te dodao „naš je prijedlog da se u njoj locira Hrvatski kulturni centar ili Hrvatski dom, u okviru kojih bi i HGD CG riješio svoje stambeno pitanje“.

Izvor: narod.hr

Postano u Aktivnosti HGD, Intervjui. Komentari isključeni za Broj Hrvata u Crnoj Gori u stalnom padu, nezadovoljni odnosom hrvatske države

MARIN ČAVELIŠ ZA PORTAL ANALITIKA: Dijaspora u svom domu

marin

Marin Čaveliš-član Hrvatskog građanskog društva Crne Gore i podpredsjednik HGD CG, podružnice Podgorica

U građanskim društvima, kakvim su ustavom sebe proklamovale sve države na  Balkanu, mora se imati više osjećaja za probleme onih koji žele biti samo građani i voljeti državu u kojoj žive, a  istovremeno  sačuvati vezu i ljubav prema svom rodu, svojoj kulturi i zemlji porijekla“, smatra Marin Čaveliš, član Hrvatske građanske inicijative i Hrvatskog nacionalnog savjeta, inače inžinjer i savjetnik u sektoru za seizmologiju u Zavodu za hidrometeorologiju i seizmologiju.

Čaveliš u svom autorskom tekstu za Portal Analitika govori o  intimnoj, ali i društvenoj i političkoj raspolućenosti onih koje je raspad Jugoslavije ostavio bez dijela svoga bića, da ni i jednoj sredini ne budu potpuno prihvaćeni: „Zbog ludačkog nacionalizma, koji je poslužio kao sredstvo za raspad Jugoslavije, oni su odjednom postali neprijatelji svima. I možda najneprihvatljivija socijalna kategorija u svim novonastalim državama. Iako obije države oni doživljavaju kao svoje, sa obije strane granice vide u njima dio svojih negativnih predrasuda koje su stvorene u toku rata“, piše autor.

Rasijavanje sjemena: „Riječ dijaspora na starogrčkom jeziku (διασπορά) znači rasipanje ili sijanje sjemena. Takođe, dijaspora je naziv za dio naroda koji je napustio svoju korijensku zemlju.

Raspadom Jugoslavije u svakoj novonastaloj državi ostali su ljudi iz neke druge države, koji danas žive život iseljenika i dijaspore. Iako je od ratova prošlo dosta vremena još uvijek imaju subjektivnih i objektivnih problema.

U Jugoslaviji, u vremenima blagostanja, mnogi su se selili ne obraćajući pažnju što je mjesto u koje sele u drugoj republici. Selili su se tražeći  posao ili još češće zbog ljubavi, zbog koje su tamo „posijali svoje sjeme“. Takvi brakovi sutada izrazito poticanikao temelj iluzije bratstva i jedinstva naroda.

U vremenu kada su obrazovanje i kultura imali veći prioritet od religije inacionalizmatim ljudima je bila najmanje važna nacionalnost, svoja ili sredine u kojoj će živjeti. Živjeli su u vremenu i prostoru kosmopolitskih shvatanja, koja su proistekla iz antifašizma, hipi i rock pokreta sedamdesetih.

Kada je došlo do uništavanja svega što je vrijednije od primitivizma, trebalo je uništiti i tu civilizacijsku vrijednost koju su ovi ljudi nosili sa sobom. Zbog ludačkog nacionalizma, koji je poslužio kao sredstvo za raspad Jugoslavije, oni su odjednom postali neprijatelji svima. I možda najneprihvatljivija socijalna kategorija u svim novonastalim državama.

Predmet predrasuda stvorenih u ratu: Pakao rata su prošli na samo njima znan način. Budući da nisu živjeli na teritotijama zbog kojih se vodio rat, samo prividno nisu bili direktno uvučeni u sukobe. Ali za njih, linija fronta je bila u njima i u njihovim porodicama, razdvajala je domovinu i otadžbinu, očevinu i ujčevinu, rodbinu i tazbinu. Tu liniju fronta mnoge porodice nisu izdržale i raspale su se. Prisilno razdvajanje porodica je zločin. Čak i po ratnom pravu.

Nakon rata, linija fronta, između njihove otadžbine i domovine zamijenjena je državnom granicom. Iako obije države oni doživljavaju kao svoje, sa obije strane granice vide u njima dio svojih negativnih predrasuda koje su stvorene u toku rata. Kao negacija postojanja iskonske mržnje među jugoslovenskim narodima, u ratu i danas, oni smetaju onima koji su tu mržnju proizveli.

U novonastalim državama ne mogu naći svoje mjesto, jer nijesu u potpunosti ni manjina, ni iseljeništvo, ni većinski narod. Njihove probleme ne žele vidjeti ni vlasti države iz koje su došli ni one u kojoj žive. Istina, teško je istovremeno zakonski regulisati prava manjine i iseljeništva porijeklom iz iste države. Zbog toga političarima obje države bilo je najlakše pripojiti ih manjinskom narodu u novonastaloj državi, koji ima isti etnički korijen i tu živi stoljećima. Pravni status manjine je obično bolji od statusa iseljeništva i reklo bi se da je davanjem iseljeništvu prava manjine problem riješen. Međutim, time nije u potpunosti riješen specifičan status ovih ljudi.

Status manjine, a nisu autohtona manjina: Prije svega, ovi ljudi se srijeću sa problemima koje ima iseljeništvo i dijaspora a koje manjine nemaju. To su administrativni problemi sa imovinom u obije države, problemi sa dokumentacijom, državljanstvom itd. Tu su i problemi vezani za  porodične obaveze u državama iz kojih potiču.  Kultura koju baštine nije ista kao kultura autohtone manjine. Osim toga, manjine u tim državama se trude da dokažu da na tom prostoru žive stoljećima, pa im ovi skori došljaci u tome smetaju…   Razlike se dobro vide na nekoliko karakterisičnih slučajeva kakvi su: Srbi u Kninu i doseljenici iz Srbije u Hrvatskoj, hercegovački Hrvati i doseljenici iz Hrvatske u Bosni i Hercegovini, doseljenici iz Hrvatske u Beogradu i vojvođanski Hrvati itd… U Crnoj Gori čak ni oni koji se zalažu za prava srpske manjine javno ne pominju probleme Srba koji su doselili iz Srbije, a oni poslednjih godina zasigurno imaju pomenute probleme.

Očigledno je da se radi o velikom broju ljudi u svim novonastalim državama, a ne o pojedinačnim slučajevima.

Osim ovih objektivnih, imaju i subjektivne probleme. Generacijski, ovi ljudi se mogu podijeliti u tri grupe koje različito doživljavaju svoju novi status:

Prva grupa su doseljenici. Oni su postali iseljenici i gosti u svom domu. A iseljenik pati od nostalgije, čiji su simptomi opste poznati – tuga za svojim rodnim krajem i rodbinom.

Druga grupa su djeca doseljenika. Oni su na silu ugurani u nacionalne torove i protiv svoje volje postali dijaspora. Rastrzani između neobjašnjivih sila koje ih vuku ka djedovini dok su sa druge strane vezani za mjesto rođenja.

Treću grupu čine naredne generacije. Oni nemaju probleme koje ima prva i druga generacija, makar ne one psihološkog karaktera. Zato će se lako uklopiti u manjinu ili biti asimlirani od većinskog naroda.

Evo jednog karakterističnog primjera. Može se sresti čovjek iz prve i druge generacije, koji teško živi sa malom platom ili penzijom, dok u državi svog porijekla ima naslijeđenu imovinu kuću, zemlju… U mogućnosti je da proda tu imovinu i riješi finansijske probleme. Ali neće, jer ga za to mjesto vežu  emocije prema rodu i zavičaju. A sa druge strane, tu imovinu će mu oduzeti zbog neplaćanja poreskih obaveza i to država koju on toliko voli.

Epilog: Prošlo je više od dvadeset godina od početka ratova, a na rješenje problema koje imaju ovi ljudi  niko ne misli. Kao da se svi trude da ne vide njihove probleme. Ili se čeka da prva generacija biološki izumre, a treća se asimilira u manjinu ili većinski narod u državi u kojoj živi. Nakon toga nestaće i druga generacija.

Domoljublje je ljubav prema prostoru u kom se živi, odnosno prema zemlji u kojoj imamo dom. Rodoljublje je ljubav prema roditeljima i rodbini kao i zemlji porijekla oca i djedova.

Te dvije ljubavi svako, svjesno ili nesvjesno, nosi u sebi.  Živjeti razapet između dvije ljubavi koje su smještene u dva različita prostora predstavlja veliki problem.

U građanskim društvima, kakvim su ustavom sebe proklamovale sve države na  Balkanu, mora se imati više osjećaja za probleme onih koji žele biti samo građani i voljeti državu u kojoj žive, a  istovremeno  sačuvati vezu i ljubav prema svom rodu, svojoj kulturi i zemlji porijekla.“

Izvor: “Analitika”-informativni portal

http://portalanalitika.me/

Postano u Aktivnosti HGD, Intervjui. Komentari isključeni za MARIN ČAVELIŠ ZA PORTAL ANALITIKA: Dijaspora u svom domu

Tripo Schubert za Radio Dux-Najava Tripundanske večeri

goran karan

Kotor, 6. veljače 2014. (Radio Dux) – “Tripundasko veče” pučka je svečanost koja se nekada organizirala u kafani “Dojmi” a koju smo mi kao društvo obnovili prije dvanaestak godina, i uvjek je veče prije Vanjske proslave Svetog Tripuna – kazao je gostujući u našem programu prvi predsjednik HGD CG, Tripo Schubert .

Prije tri godine HGD CG je ustanovilo dodjelu plakete-povelje zaslužnim pojedincima na uspostavljnju dobrih odnosa Crne Gore i Hrvatske koju ćemo i ove godine dodjeliti.

Ovogodišnje “Tripundansko veče” bit će održano u subotu 8.veljače, u hotelu „Splendid” u Bečićima sa početkom u 20 sati.

U muzičkom programu će učestvovati Goran Karan i Vagabundo bend, a gosti večeri bit će vokalno-instrumentalni sastav „Lungo mare” i ženska klapa „Incanto” iz Kotora.

Zainteresirani mogu rezervirati i kupiti karte u prostorijama Hrvatskog građanskog društva u Kotoru, na zatvorenom bazenu u Škaljarima u terminu od 8 do 12 sati. Cijena ulaznice sa večerom je 25 eura. Kontakt telefon je 069 041 153.

Gostujući u našem programu prvi predsjednik HGD-a CG. Tripo Schubert predstavio je program i plan rada društva za 2014.godinu.

Više poslušajte u našoj emisiji “Tragom Hrvata Boke i događaja”.

Postano u Aktivnosti HGD, Intervjui. Komentari isključeni za Tripo Schubert za Radio Dux-Najava Tripundanske večeri

GOST RADIO DUX-A-DARIO MUSIĆ-AUTOR MONOGRAFIJE HGD CG

20131113_103330

Kotor, 14. studenog 2013. (Radio Dux) – U emisiji “Tragom Hrvata Boke i događaja” ugostili smo autora monografije Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor, 2001.-2012. Daria Musića.

„Na monografiji sam radio više od dvije godine, bilo je teško odlučiti, selektirati što objaviti a što izostaviti jer je sve važno. Monografija je zaista dokument jednog vremena i djelovanja Društva sa brojnim fotografijama na 250 strana. Imamo od prvog dana sačuvanu kompletnu dokumetaciju zajedno sa fotografijama, suština je bila da obuhvatim događaje ne samo rad HGD već i HGI, Radio Dux, cijeli materijal obuhvaća povjesni rad hrvatske zajednice u tom periodu.

Svi čalnovi HGD CG će dobiti monografiju besplatno dovoljno je da se jave Društvu – kancelarija na zatvorenom bazenu u Kotoru ili na telefon 032 324 – 232.

Nakladnička djelatnost HGD je jako razvijena do sada smo izdali 21 knjigu” – između ostalog kazao je autor Dario Musić.

Više poslušajte u emisiji Radio Dux-a.

Postano u Aktivnosti HGD, Intervjui. Komentari isključeni za GOST RADIO DUX-A-DARIO MUSIĆ-AUTOR MONOGRAFIJE HGD CG

Gost Radio Dux-a- Mirko Vičević predsjednik HGD CG

mirko vičević

Kotor, 18.listopada 2013.g.

U emisiji Radio Dux-a  „Tragom Hrvata Boke i događaja” gostovao je Mirko Vičević, predsjednik HGD-a Crne Gore i izbornik juniorske reprezentacije Crne Gore u vaterpolu, koja je pod njegovim vodstvom osvojila zlatno odličje na EP-u na Malti proteklog mjeseca.

„Smatram ovo fantastičnim uspjehom naših momaka, koji su to zaslužili. Sve je rezultiralo upornim radom, uloženom energijom, odricanjem pa na kraju dođe i rezultat. Nagovještavao sam prije mnogo puta da idemo boriti se za najviši vrh. Bio sam siguran u kvalitet momaka i u ono što smo zajednički uspjeli stvoriti. Nismo izgubili niti jednu utakmicu na turniru, najteže je bilo protiv Italije u polufinalu. Možda rezultat 7:5 u finalu protiv Srbije nije prava slika naše nadmoći, jer smo tijekom cijelog meča vodili s više golova razlike.

Svakako da je ovo godina za pamćenje, kada je u pitanju crnogorski vaterpolo – sve je krenulo sjajnim rezultatom seniora i srebrom na šampionatu svijeta, kadeti su se okitili drugim mjestom na najvećem i najjačem turniru za to godište u Beogradu, a godinu su na sjajan način zaokružili juniori osvajanjem zlatne medalje na prvenstvu Europe.”- kazao je Vičević.

Radio Dux: Kakve aktivnosti planira HGD do kraja godine ?

Mirko Vičević: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore do kraja godine planira brojne aktivnosti, prije svega to je prezentacija monografije društva, koja je upravo izašla iz tiska Sljedećeg mjeseca u sklopu Dana Općine Kotor u suradnji s Muzičkom školom i Općinom organiziramo izvedbu Mise br.2, autora Jernima Fiorela, koji je posvetio Kotoru još davne 1874. godine, tradicionalni koncert od Kvarnera pa do lijepe Boke, božićni koncerti u Kotoru, Baru, Tivtu i Podgorici, izrada kalendara kalendara za narednu godinu.

Radio Dux: Prethodnog mjeseca izašao je 100. jubilarni broj Hrvatskog Glasnika, u ovoj krizi nameće se pitanje financijskih i drugih problema?

Mirko Vičević: Ulažemo dosta napora kao društvo, uredništvo. Evo dvije godine uspjevamo izlaziti kao mjesečnik, ali smo u problemima tako da ćemo razmotriti situaciju i možda kao nekada se vratiti na opciju i izlaziti kao dvobroj. Ovom prilikom bih se zahvalio redakciji, koja je volonterska i svima koji pišu za Hrvatski Glasnik na dobrovoljnim – volonterskim osnovama. Od ljeta do danas imamo nove zahtjeve za pretplatu, što je jako dobro. Tiraž je 500 primjeraka. Uspjevamo zatvoriti financijsku konstrukciju najviše zahvaljujući donatorima, a to je prije svega Grad Zagreb i Milan Bandić , kojem se ovim putem zahvaljujem.

Radio Dux: Jedan od problema je prostor, zakup kao i uvjeti rada na bazenu ?

Mirko Vičević: Hrvatsko građansko društvo je steklo sve moguće uvjete da postane Društvo od posebnog značaja za grad Kotor. To je nešto s čime bismo ove probleme lakše riješili, jer sredstva koja dobijamo strogo su namjenska, tako da nemamo slobodnih sredstava, kojima bi plaćali zakupninu ili neke druge aktivnosti.

Cijeli razgovor možete poslušati u našoj rubrici Emisije – “Tragom Hrvata Boke i događaja”.

Postano u Intervjui. Komentari isključeni za Gost Radio Dux-a- Mirko Vičević predsjednik HGD CG

Gost Radio Dux-a: Tripo Schubert

Kotor, 11. svibnja 2012. g. (Radio Dux) – Gost u našoj redovitoj emisiji četvrtkom “Tragom Hrvata Boke i događaja” bio je Tripo Schubert, član Upravnog odbora Hrvatskog građanskog društva Crne Gore i kordinator za nove projekte. Na početku razgovora čuli smo kako je došlo do ideje i nastanka HGD-a, a zatim je naš gost podsjetio slušatelje na uspješno realizirane ideje Društva, s akcentom na nedavno javno snimanje emisije “Lijepom našom”, koje je organiziralo u Tivtu. Također, iznio nam je trenutne aktivnosti, kao i planove za budućnost. Kvalitetan rad prepoznat je i od najviših instanci u Republici Hrvatskoj i Crnoj Gori, što je rezultiralo da gospodin Schubert bude odlikovan od strane predsjednika Josipovića i Vujanovića. Odličja, koja je primio, doživljava kao priznanja za cjelokupan rad Društva, a ne samo njega osobno. Također, svi uspjesi u prošlosti predstavljaju nadahnuće i snagu za budućnost, a sve u cilju očuvanja hrvatske samobitnosti na ovim prosotorima.

Cijelokupnu emisiju s Tripom Schubertom imate prigodu poslušati na adresi Radio Dux-a-ovdje.

Postano u Aktivnosti HGD, Intervjui. Komentari isključeni za Gost Radio Dux-a: Tripo Schubert
%d blogeri kao ovaj: