Hrvatsko građansko društvo Crne Gore – Kotor je nevladina, neprofitabilna udruga koja okuplja Hrvate čija je domovina Crna Gora, sa svrhom da promovira i reprezentira one interese hrvatske nacionalne i etničke manjine u Crnoj Gori na koje prema Ustavu Crne Gore, međunarodnim poveljama, deklaracijama i drugim dokumentima međunarodne zajednice o pravima čovjeka i nacionalnih etničkih manjina, ima mogućnost i prava.
HGDCG je osnovano 23. 06. 2001. g. Sjedište je u Kotoru, na Zatvorenom bazenu u Škaljarima, a djeluje na području Crne Gore i Republike Hrvatske.
Društvo okuplja 1500 članova. Ima svoje podružnice u Kotoru, Tivtu, Podgorici, Baru i Herceg Novom. U Hrvatskoj ima svoje predstavništvo sa sjedištem u Dubrovniku.
HGDCG ima svoj Statut, svoj amblem i zastavu. Po Statutu Društva, redovnim članom HGDCG-a može postati svaki građanin Crne Gore stariji od 16 godina , koji potpiše pristupnicu u članstvo, kao i svaki punoljetni građanin drugih država, pod uvjetom da prihvaća ciljeve HGDCG, izrađene u Statutu HGDCG i drugim aktima Društva.
Poštujemo prošlost gradimo novu budućnost!
Prvi Grb Društva
Prva kulturno prosvjetna društava s hrvatskim predznakom
Tijekom povijesnog razdoblja Boka Kotorska je bila područje koje su naseljavali razni narodi a svaki je ostavljao tragove u etničkom identitetu, kulturnoj i vjerskoj pripadnosti zatečenog stanovništva, stvarajući s njim multikulturalnu, multikonfesionalnu i multinacionalnu zajednicu.
Hrvatski sastanak, Škaljari (1898)
Hrvati na priobalju Crne Gore su najstariji sačuvani autohtoni dio populacije Crne Gore koji je uprkos povijesnom usudu uspio do danas sačuvati vjeru, jezik, kulturni i jednom rječiju, ukupni civilizacijski kod, koji je oblikovao njihovu nacionalnu svijest, posebno tijekom XIX. i XX. stoljeća. Možda upravo zahvaljujući svom rubnom položaju i biološkoj krhosti, održali su arhaična govorna i civilizacijska svojstva koja ih čine prepoznatljivima i na neki način izdvojenima unutar ukupnoga Hrvatskog nacionalnog korpusa. Da bi u svojoj donedavnoj izoliranosti očuvali bitna svojstva, uveliko je pomagao i bogati izvor sjećanja pohranjenih u obiteljskim tradicijama, arhivama i knjižnicama kao u kamenu koji je oblikovao ono što se danas i na svijetskoj razini prepoznaje kao civilizacijski biser čovječanstva, ne samo u smislu prirodnih ljepota, nego kao svjetska civilizacijska baština službeno priznata UNESCO- vom zaštitom.
Proces sazrijevanja svijesti Hrvatske-etničko – kulturne zajednice u Boki Kotorskoj o pripadnosti Hrvatskom narodu prilično je sporo tekao. Počeci buđenja nacionalne (samosvjesti) javljaju se u određenim socjalnim krugovima još krajem XVIII. stoljeća.
Hrvatsko tamburaško društvo “Zvonimir” – Muo 1888
U posljednjem destljeću XIX. stoljeća dolazi do osnivanja kulturno prosvjetnih društava s hrvatskim predznakom. Prvo takvo društvo osnovano je 1888. u naselju Muo, malom ribarskom mjestuo u Boki – bilo je to hrvatsko pjevačko društvo “Zvonimir”. Zatim, skoro u svim mjestima od Budve do Herceg Novog formiraju se po jedno ili više društava kao potvrda osjećanja pripadnosti bokeljskih Hrvata cjelini Hrvatskog naroda. Većina ovih društava egzistirala su u formalno-pravnom smislu do 1945., kada su državnim dekretom ukinuta.
Nakon skoro šest desetljeća, zahvaljujući “pozitivnim vjetrovima” u vanjskoj politici Crne Gore, u drugoj polovici 90-tih godina prošlog stoljeća i uspostavljanja kontakata na relaciji Podgorica-Zagreb, dolazi do slobode izjašnjavanja u hrvatskom korpusu u Crnoj Gori. Dolazi do organiziranih formi okupljanja Hrvata u želji da pokažu sebi i drugima kako oni postoje na prostorima Crne Gore, kako su tu kao nacionalna manjina, po brojnosti najmanja, ali zasigurno najveća i izuzetno bogata po svom kulturnom, civilizacijskom i duhovnom nasljeđu.
OSNIVANJE HRVATSKOG GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE
Zoran Nikolić i Slavko Marović iz Tivta tijekom 1999. okupljaju oko sebe istomišljenike za ideju formiranja Hrvatskog nacionalnog vijeća u Crnoj Gori poput Hrvata u Vojvodini, od koje se odustalo. Kasnije, u listopadu 2000. formira se Inicijativni odbor od 8 članova: Zoran Nikolić, Slavko Marović, dr.Ivan Ilić i Boris Lanceroti ( iz Tivta), Vedran Milošević, Davor Biskupović, Antun Dender i Tripo Schubert (iz Kotora), koji je započeo rad na koncipiranju programskih načela budućeg društva, kadrovskih rješenja, konačnog naziva društva, njenih simbola i statutarnih formulacija. U radu je kao savjetnik sudjelovao i pok. don Branko Sbutega. Dogovoreno je neka naziv društva bude “Hrvatsko građansko društvo Crne Gore”- Kotor, obzirom na građansku opciju. Pripremljen je tekst Statuta, usvojeni simboli (grb, zastava, članska karta memorandum) urađeni akti o osnivanju.
Članovi Osnivačke skupštine
Sve je bilo spremno za sazivanje Osnivačke skupštine koja se održala 23.06. 2001. u zgradi Skupštine općine Kotor, i taj dan se uzima kao dan HGDCG.
Na Skupštini je bio 21 član. Usvojena su tri dokumenta neophodna za registraciju društva u skladu sa Zakonom o Nevladinim organizacijama Crne Gore. ( Statut, akt o osnivanju i spisak prisutnih s potpisima). Izabran je privremeni Izvršni organ od 7 članova i to: Zoran Nikolić, Slavko Marović, Kiko Matijević (Tivat), Ljerka Dragičević (Budva), Nikola Čučić, Vedran Milošević i Tripo Schubert (Kotor). Za predsjednika je izabran Tripo Schubert. Ovaj Izvršni organ rukovodio je Društvom do Izborne Skupštine. Društvo je registrirano u Ministarstvu pravde Republike Crne Gore 03.07.2001.g.
Rješenje o registraciji Društva s potpisima osnivača Društva: Dender Antun, Čulić Gracijela, Brajković Petar, Čučić Nikola, Pasković Nikola, Markić Ljiljana, Milošević Vedran, Schubert Tripo, Biskupović Davor, Janović Petar, Katelan Joško, Prskalo Anto, Marović Slavko, Nikolić Zoran, Biskupović Ljubinko, Božinović Jozo, Jurlina Pavle, Matijević Kiko, Gverović Anđelko, IvovićĐuro, Pinjatić Damir, Dragićević Ljerka, Kojan Dijana i Božinović Ivica
Skupština je zakazana za 15. 12. 2001., a do tada su obavljene sve neophodne radnje za početak rada jednog društva (bankarski račun, pretinac u pošti, prostor za rad društva, zaposlen administrativni radnik, izrađena publikacija o Društvu, Grb i barjak društva, pristupnice, članske karte, memorandum i obavljena prezentacija društva preko javnih glasila i elektronskih medija). Obavljeni su razgovori s lokalnom samoupravom Kotora i Tivta, primljeni kod Predsjednika Vlade Crne Gore Filipa Vujanovića i Predsjednika Republike Crne Gore Mila Đukanovića, te kod Biskupa kotorskog mons. Ilije Janjića, Generalnog konzula RH u Kotoru Petra Poljanića i u Veleposlanstvu RH u Beogradu Davora Božinovića.
Prvo sjedište HGDCG u Kotoru, Pjaca od kina
Nakon toga izvršeno je predstavljanje Društva i na državnoj TVCG. U cilju upoznavanja Institucija RH s programskim načelima našeg Društva, Tripo Schubert predsjednik i Zoran Nikolić posjetili su Dubrovačko-neretvansku, Splitsko-dalmatinsku i Primorsko – goransku Županiju i Grad Zagreb, u vremenu od 9. do 16. listopada 2001. g. U Dubrovniku su vođeni razgovori sa Županom Ivanom Šprljom i njegovim suradnicima, u Splitu sa Županom Branimirom Lukšićem i dogradonačelnikom Grada Splita , a u Rijeci sa zamjenikom župana Lukom Denonom. U svim tim gradovima obavljeni su razgovori i s Hrvatima podrijetlom iz Boke, a u Rijeci i s Nacionalnom zajednicom Crnogoraca. Na ovom putu najviše kontakata je obavljeno u Zagrebu. Susreti u državnim institucijama u Zagrebu organizirani su uz pomoć Generalnog konzula Petra Poljanića.
Prva članska karta
Prvi zvanični dokument Društva
Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor 