Pjesnička večer Marina Čaveliša

dscn4126.jpg

Marin Čaveliš-autor knjige “Poezija mojih iluzija”

U Narodnoj biblioteci „Radosav Ljumović“ u Podgorici sinoć je održana zanimljiva promocija knjige poezije „Poezija mojih iluzija“, autora Marina Čaveliša.
Na promociji su govorili: pjesnikinja Dubravka Velašević, tajnica Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Ana Vuksanović, kao i sam autor.
Na početku večeri nazočne je pozdravila Ana Vuksanović, koja je u svom izlaganju istakla: „Pjesme Marina Čaveliša se teško mogu svrstati u određeni žanr – ima tu i refleksivne poezije, ljubavne, socijalne i društveno angažiranje, antiratne poezije, domoljubne poezije, pjesama o dobroti, o samoći, o izgubljenim vrijednostima, iiuzijama… Marin daje realnu sliku, pa i dijagnozu svijeta u kojemu živimo, snuje, a nada se da to nisu samo tlapnje, o humanom društvu, o svijetu u kome čovjek treba ostati čovjek, bez obzira na nedaće i okolnosti. Marinove pjesme su njegovo viđenje stvarnosti u kontrastu s iluzijama, koje iako zavaravaju, daju ljepotu življenja. Pokoja strofa sama za sebe predstavlja aforizam“.

Pjesnikinja Dubravka Velašević svoj tekst je naslovila „Potrebe za dobrotom u poeziji Marina Čaveliša“: „Njegova poezija je uistinu osobena i izuzetno zanimljiva; ne sliči nikome i ničemu, već je to potpuno autentičan pjesnički glas. Marin je svojom prvom zbirkom poezija pokazao da posjeduje potpuno zreo i formiran glas na ovdašnjoj književnoj sceni Crne Gore i šire, na književnoj sceni hrvatske i na nekadašnjem jugoslovenskom književnom prostoru. Kao što sam Marin Čaveliš kaže, pjesnik se rađa, pjesnikom se ne postaje. On u jednom intervju kaže kako njegove pjesme, na prvi pogled, pomalo sliče dječjoj poeziji, ali njegove pjesme su zapravo izuzetno kompleksne, sa kompleksnom strukturom i sa veoma dubokim filozofskim porukama. Takođe imaju neobično dobar takt, ritam i muziku u sebi“.

Sam autor se obratio riječima: „Poezija je sklad misli u određenom ritmu, koje se pojave ne znate otkuda, kao što pronalazaču dođe ideja. Poezija mi je oduvijek bila draga. Ta kratka, sažeta misao, izrečena na originalan način, igra riječi koja probuđuje emocije. Davno u srednjoj školi sam pokazivao talenat za poeziju i recital, i išao na takmičenje recitatora, ali u to vrijeme meni su bile privlačnije nauka i tehnika, koje su tada bile u ekspanziji. Posljednjih nekoliko godina počeo sam bilježiti karakteristične misli, koje su bile simpatične, originalne, za koje sam smatrao da mogu imati neku umjetničku vrijednost. Zatim sam ih dorađivao i počele su se skladati prve pjesme. A onda kad prikupite dovoljan broj pjesama, poželite da ih prikažete javnosti, pa da možda ostavite i neki trag za sobom. Umjetnik može stvarati za mali broj ljudi koji su umjetnički naobrazovani i koji mogu da shvate njegov specifični umjetnički izraz; ili može pisati za širu publiku. Ali, kad se stvara za širu publiku postoji opasnost da se ode u kič. Velika djela su ona koja umjetnički naobrazovani i šira publika mogu da shvate i prihvate, ocjene dobrim, svako na svoj način. To nije lako napraviti, pogotovo danas kad konzumenti umjetnosti nemaju vremena za razmišljanje, jer oni dnevno primaju ogroman broj informacija. Zato sam pokušao da jednostavnošću i ljepotom izraza pridobijem čitaoca. Nastojao sam da pjesme budu što kraće i da se lakše čitaju; da skratim stih, da oslobodim izraz suvišnog, da učinim taj izraz što razumljivijim“.

Ovu književnu večer je upotpunio gitarist Enes Alković, uz čiju je pratnju Marin Čaveliš recitirao svoju poeziju.

Pored brojnih posjetitelja, večeri su nazočili: ministrica u Vladi Crne Gore Marija Vučinović, direktor Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Crne Gore Safet Kurtagić, predsjednik HNV-a Zvonimir Deković, kao i predsjednik HKZ „Dux Croatorum“ Adrijan Vuksanović.

Izvor: Radio Dux

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za Pjesnička večer Marina Čaveliša

NAJAVA – In Memoriam – Vicko Nikolić (5. 04. 1933. — 6.02.2014.)

scan03

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor u veljači priprema Omaž našem velikom glazbeniku i skladatelju podrijetlom iz Boke Kotorske -Vicku Nikoliću. Vicko Nikolić, još davne 1961. godine, napustio je Boku doselivši se u Zagreb, ali ni u jednom trenutku svoga života njegove misli nisu otišle iz njegovog rodnog kraja. S Bokom u srcu zauvijek prije dvije godine u veljači napustio je i Boku i Zagreb i sve svoje voljene,  ostavljajući značajan trag svoga bitisanja na ponos i slavu i Hrvatskoj i Crnoj Gori.

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore-Kotor 2005. godine bilo je nakladnik knjige “Boka kotorska u pjesmi, slici i sjećanju” autora Vicka Nikolića koja je tiskana u Zagrebu uz financijsku potporu Hrvatske gospodarske komore.

U znak sjećanja na ovog velikog pjesnika i glazbenika i njegova djela posvećena Boki, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore odati će počast i priznanje Vicku Nikoliću, s ciljem da njegov lik i djelo ostanu u našem trajnom sjećanju.

 

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za NAJAVA – In Memoriam – Vicko Nikolić (5. 04. 1933. — 6.02.2014.)

NAJAVA: Promocija zbirke poezije Marina Čaveliša u Podgorici

cavelisZbirka poezije pod nazivom “Poezija mojih iluzija”, autora Marina Čaveliša bit će promovirana u Narodnoj biblioteci “Radosav Ljumović” u Podgorici, 24. 11. (utorak), s početkom u 19 sati. Na promociji će govoriti pjesnikinja Dubravka Velašević i tajnica Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore Ana Vuksanović, a u glazbenom dijelu nastupit će gitarist Enes Alković. Marin Čaveliš je član Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore i Hrvatskog građanskog društva Crne Gore.

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za NAJAVA: Promocija zbirke poezije Marina Čaveliša u Podgorici

IZDVAJAMO: Vapor s dušom-Silvio Market

Gospar Pavo Jančić predstavlja knjigu Vapor s Dušom na Hrvatskom Katoličkom Radiju; 21.11.2015.

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za IZDVAJAMO: Vapor s dušom-Silvio Market

Poziv za javni natjecaj Veleposlanstva Republike Hrvatske u Crnoj Gori

resize

Veleposlanstvo Republike Hrvatske u Crnoj Gori raspisuje J A V N I  N A T J E Č A J za prijavu programa i projekata udruga, ustanova i organizacija hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori u svrhu ostvarenja financijske potpore za 2015. godinu.

Sve zainteresirane udruge, ustanove i organizacije dužne su svoje programe/projekte prijaviti na propisanim obrascima uz detaljan opis programa/projekta koji prijavljuju za dobivanje financijske potpore iz državnog proračuna Republike Hrvatske za 2015. godinu.

Rok za prijavu na natječaj je 4. prosinca 2015

 

Natječaj
Obrazac proračuna
Obrazac prijave
Ugovor
Europass životopis
Izjava o partnerstvu

Izvor: Radio Dux

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za Poziv za javni natjecaj Veleposlanstva Republike Hrvatske u Crnoj Gori

Poly Gjurgjević-gost Radio Dux-a

dsc0207

Gost emisije Radio Dux-a “Tragom Hrvata Boke i događaja” bio je glazbenik Poly Gjurgjević nekadašnji član Upravnog odbora Hrvatskog građanskog društva. Povod razgovora bio je koncert „Od Kvarnera,  pa do lijepe Boke“, koji HGDCG tradicionalno organizira već petu godinu. Razgovarali smo o glazbenim planovima i nastupima, kao i o nekim promjenama u glazbenom dijelu života ovog umjetnika.

Postano u Intervjui. Komentari isključeni za Poly Gjurgjević-gost Radio Dux-a

AKTUALNO: Promovirana knjiga “Rat za enciklopediju” u Podgorici

kokotica

Promocija djela ,,Rat za enciklopediju”, autora Velimira Viskovića, leksikografa, esejiste, urednika i kritičara, održana je sinoć u Narodnoj biblioteci ,,Radosav Ljumović” u Podgorici.

“Što reći o čovjeku koji je dobio rat za enciklopediju? Knjiga o kojoj večeras govorimo pokazuje sve kvalitete, sve ono što krasi Velimira kao jednog vrhunskog intelektualca, čovjeka koji je upravo ovom knjigom pokazao kako se može i na koji način s jednom elegancijom suprostaviti se onima koji provociraju”, naglasio je Dimitrije Popović,  poznati crnogorski i hrvatski likovni umjetnik i esejist.

Nakon gospodina Popovića, nazočnima se obratila Ana Vuksanović, tajnica Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore, koja je u svom veoma zanimljivom izlaganju istakla: “Hrvatska književna enciklopedija kapitalno je djelo u četiri sveska (originalna su zamišljena tri), te je po pristupu  i metodologiji rada presedan u evropskim leksikografskim okvirima. Obuhvaća 270.000 enciklopedijskih redala, biografije 3.000 pisaca iz svih razdoblja hrvatske književnosti, kao i interpretacije najvažnijih djela hrvatske književnosti. Ovom su enciklopedijom  i prevoditelji i tumači dobili zasluženu pažnju. Predmet istraživanja bili su i svi važniji hrvtaski časopisi i novine, strani časopisi za koje su kao suradnike pisali i hrvatski pisci, kao i književne institucije, ustanove i udruge pisaca. U Hrvatskoj književnoj enciklopediji tristotinjak ponajboljih povjesničara hrvatske književnosti, kritičara, teoretičara, teatrologa i jezikoslovaca donosi pregled svih književnih rodova i važnijih vrsta, stilskih razdoblja i pravaca u hrvatskoj književnosti, kao i književne veze hrvatske književnosti s drugim nacionalnim književnostima. Hrvatska književna enciklopedija nezaobilazan je kompendij, kako stručnjacima, tako i laicima koji žele saznati nešto više o povijesti i suvremenosti pisane riječi u Hrvatskoj i o hrvatskim književnicima”.

Ana Vuksanović objasnila je kome je ova knjiga, po njezinome mišljenju, namijenjena: “Rat za enciklopediju” od srca preporučujem svima onima koje podmetanja, omalovažavanja, prijetnje, uvrede, zavist, zloba, prijezir, istupanje iz pozicije moći i pokušaji liječenja kompleksa niže vrijednosti od strane osoba iz neposredne i posredne radne i neradne okoline nisu pretvorili u ogorčene, osvetoljubive sitne duše, niti sui h na trenutak pokolebali da skrenu s pravoga puta, s ispravnog puta – puta hrabrosti, odvažnosti, pravde, ljudskosti, empatije, istinoljublja… U ovoj univerzalnoj poruci će se prepoznati i s djelom poistovjetiti mnogi čitatelji koji nemaju veze s književnom strukom”.

Gospodin Velimir Visković, odgovarajući na pitanja publiciste Nebojše Kneževića, objasnio je koliko je teško bilo sve realizirati i s kakvim je poteškoćama dolazio u susret, te kako nije ni trenutak posustao u svojoj namjeri da javnosti predstavi “istinu”, što je naišlo na pozitivne reakcije kod ljubitelja rada ovog priznatog intelektualca.

Pored brojnih posjetitelja, večeri su nazočili ugledni crnogorski intelektualci.

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za AKTUALNO: Promovirana knjiga “Rat za enciklopediju” u Podgorici

Održana promocija drugog izdanja monografije “Tivat kroz stoljeća – mjesto kmetova i gospodara”

image-ec24b13c63fffe18edbcfae50930ac4da5c20082b63468d9a0990f779fc7f5ef-v

Radio Dux: U srijedu, 18. studeni u Multimedijalnoj dvorani Općine Tivat održana je promocija drugog izdanja monografije “Tivat kroz stoljeća – mjesto kmetova i gospodara”, autorice Anite Mažibradić. Nedavno je u Donjoj Lastvi održana promocija I. izdanja, a zainteresiranost za knjigu je bila tolika velika da tiskanje još jednog izdanja je bilo neizbježno.

Na početku večeri nazočne je pozdravila Ana Vuksanović, tajnica HNV- a, koja je izrazila zahvalnost Općini i Hrvatskom nacionalnom vijeću koji su ostvarili uspješnu suradnju.

Predsjednik Općine Tivat,  gospodin Ivan  Novosel izrazio je zadovoljstvo što je Općina sudjelovala u ovom projektu, jer predstavlja značajan doprinos kulturi i rasvjetljavanju prošlosti Tivta.

O knjizi je  prof. dr. sc. Vanda Babić, koja je sudjelovala i na promociji održanoj u Donjoj Lastvi prije dva mjeseca izrazila zadovoljstvom zbog tiskanja i II. izdanja: „Ako je neka knjiga doživjela svoje   II. izdanje u nepuna dva mjeseca   to znači stvarno puno. Sasvim je prirodno voljeti svoj kućni prag. Tako je i Tivćanka, gospođa Mažibradić, svojem gradu podarila skicu, nacrt, sliku Tivta od najranijih vremena do danas. Ovdje nas veže ljubav prema Tivtu koji je, od nekad plemićkog omiljenog ladanskog područja izrastao u modensko ljetovalište, s obrisima ljetnikovaca i kula koje danas žive kao ljetne pozornice i bivaju prepoznate kao autohtoni izraz grada. S druge strane, hrvatski autohtoni tivatski puk je na svoj način gradio Tivat utkajući u njega maslinu, lozu, šipak, rogač, običaje i priče, vjerske obrede i slavlja za Antunovo, Šimundan, Rokovdan ili krsna imena koja svaka autohtona hrvatska obitelj, ovisno o podrijetlu, slavi“.

Nakon prof. dr.sc. Vande Babić nazočnima se obratila i mr. Marija Mihaliček : „Susret sa knjigom koja se bavi zavičajnom prošlošću uvijek izaziva znatiželju, a i posebnu emociju. Tako je bilo na promociji u Donjoj Lastvi, a interes za ovom knjigom i dalje raste za ovom knjigom o čemu svjedoči i ovo novo dopunjeno izdanje. Monografsko izdanje Tivat kroz stoljeća – mjesto kmetova i gospodara“ , autorke Anite Mažibradič zadire u život dalekih stoljeća, u život ovog predjela i trajanja koje je imao svoje zakonitosti trajanja i kroz sve povijesne epohe koje su i na ovom dijelu Boke kotorske ostavili svoje tragove“. Povjesničarka Mihaliček je također istakla da ova knjiga posredno, nenametljivo i dobronamjerno ukazuje na odnos prema vlastitoj kulturno – povijesnoj baštini.

Na kraju večeri nazočne je pozdravila i sama autorica koja je rekla da  je knjigu  intimno posvetila svom ocu, a ovo izdanje u mislima posvećuje svima koji su knjigu primili toplo i  sa zanimanjem. Autorica je istakla koliko joj znači što je povijesno Tivat približila svima koji nisu dovoljno poznavali povijest Tivta, a ova im knjiga sada pruža mogućnost nekih novih saznanja i povijesnih činjenica koje moramo čuvati  od zaborava za buduće naraštaje.

Među nazočnima su bili i predsjednik HNV – a Zvonimir Deković, predsjednik OOHGI- ja Tivat Ilija Janović, predsjednik SO Tivat Krsto Bošković, mr. sc. Vladan Lalović, savjetnik u Ministarstvu  nauke Crne Gore, kao i mnogobrojni iz kulturnog,  političkog i javnog života.

U glazbenom dijelu večeri nastupila je klapa „Veterani vazda mladi“.

“Drugo izdanje posvećujem Tivćanima”- Anita Mažibradić

anita_mazibradic_0

Radio Tivat: U okviru Novembarskih dana, u Multimedijalnoj sali Opštine Tivat večeras je predstavljena publikacija „Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara” autorke Anite Mažibradić, koja je nakon samo dva mjeseca od predstavljanja javnosti doživjela drugo, dopunjeno izdanje. Na zadovoljstvo brojnih Tivćana, kao i stručne i naučne javnosti.

„Tivat kroz stoljeća” inicijalno je rezultat projekta Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore. Prepoznajući značaj ovog djela, čija se kopija nije mogla nabaviti već nekoliko dana nakon septembarske promocije u Donjoj Lastvi, Opština Tivat se, kao partner HNV-a, pobrinula da zajednički potpišu njegovo novo, dopunjeno izdanje.

Otvarajući večerašnje druženje sa autorkom, te njenim gošćama, prof.dr.Vandom Babić sa Sveučilišta u Zadru i mr. Marijom Mihaliček, istoričarkom umjetnosti iz Kotora, Ana Vuksanović iz HNV-a je istakla zahvalnost zbog ostvarene saradnje, te riječ dala predsjedniku Opštine, Ivanu Novoselu. Između ostalog, Novosel sezahvalio autorki što je Tivat podarila ovim značajnim naučnim radom, koji nam nudi sponu sa prošlošću Tivta, neophodnu kako bismo pametno promišljali njegovu budućnost, te ukazuje na njegovo bogato kulturološko nasljeđe.”Tivat je bio i ostao mala sredina, ali ga u kulturološkom smislu nije lako skenirati. Tim je veći poduhvat gospođe Mažibradić, koja nas je podarila ovim vrijednim književnim i naučnim djelom”- čestitao je autorki.

„Tivat kroz stoljeća“ je plod više nego dvodecenijskog posvećenog rada Tivćanke Anite Rajčević Mažibradić, koja je, radeći na mjestu arhiviste u Istorijskom arhivu Kotor, pomno bilježila svaku crticu koja je mogla biti dovedena u vezu sa Tivtom, o čijoj prošlosti, na žalost, nema mnogo ozbiljnih i studioznih radova. Publikacija se bavi periodom od početka 14. do kraja 19.vijeka, kada su istoriju Tivta ispisivali kompleksni socio-ekonomski odnosi bokeške, mahom kotorske vlastele, koja je u plodnom Tivatskom polju imala svoje ljetnjikovce i posjede, i težaka koji su naseljavali obronke Vrmca, najstarijih Tivćana koji su proputili nastanak grada kakvog danas poznajemo.

Vještinom vrsnog lingviste, u okrilju činjenice da se i sama iz svog domena opsežno bavila prošlošću Boke i Tivta, rođena Tivćanka, prof.dr. Vanda Babić ponovila je, između ostalog, isto što je rekla i za promocije prvog izdanja knjige- da vrijednost ovog djela leži prije svega u dokumentarnoj podlozi za svaku tvrdnju koju je autorka utkala u ovaj rad. Odabrala je ponovo i da sa publikom podijeli dio iz ranije objavljenog intervjua sa autorkom, želeći da ih uvjeri je pred njima istovremeno jedan poetičan i pun pijeteta omaž vremenu i ljudima koji su proputili razvoj grada, kakvog danas poznajemo:

„Svježe je sjećanje na Tivat iz vremena kada su kuće bile izgubljene u prostoru, kada ograde oko njih i oko prostranih okućnica, pod lozom, maslinama, smokvama i murvama, nisu bile potrebne. Kada su se svi u mjestu poznavali i kada im nije bio potreban moderan put da bi o feštama stigli jedni kod drugih. Ali, i kada su o radnim danima stizali u polje da okopaju i zasiju svoje parcele plodne zemlje. Bivši kmetovi otkupili su zemlju od svojih kotorskih gospodara zarađujući na moru kruh sa devet kora, ili pak kopajući Suetski kanal. Svježe je sjećanje na vrijeme kada su Tivćani, još od davnih godina pretprošlog vijeka pa sve do skorašnjih dana, na zvuk arsenalske sirene hitali u svoje zanatske radionice Arsenala; kada su, nakon napornog posla, znali, uparađeni, sa svojom obitelji prošetati rivom i odslušati koncert lastovskih tamburica, mjesnih horova i gradske muzike, zaplesati o feštama valcer i tango; dočekivati i ispraćati bijele putničke brodove, odgledati predstavu domaćeg amaterskog pozorišta; s dubokih pijetetom ispratiti svoje sugrađane na vječni počinak na groblje Svetog Šimuna. Sa tog groblja, zakopane prošlosti Tivta, između tamnih borova i prastare crkvice Svetog Šimuna, puca pogled na čarobni Tivatski zaliv i lučicu Kaliman, odakle su Tivćani oduvijek, uz zamahe vesala, išli u ribolov pod svijeću, bacali vrše i parangale, udicom lovili rombune, orade, ukljate, sa strepnjom i željom da ih niko ne pita kuda će. Barkama plovili do školja i iz pijeska vadili školjke žbogulje; bili radosni što su nesmetano, da se nisu nasukali, prošli Tunju; čuvali u sjećanju ribarske poste i nikome ih ne odavali; i svoj kraj voljeli i sa puno uzajamnog poštovanja se ophodili.”

Takođe rođena Tivćanka, mr. Marija Mihaliček, ukazala je na činjenicu da, pored detalja poznatih iz ranije objavljivanih radova relevantnih autora, „Tivat kroz stoljeća” donosi i dosta do sada neobjavljenih detalja iz zamršene mreže odnosa nekadašnjih Tivćana i vlastelinskih i građanskih familija iz tadašnjih pomorskih centara Boke Kotorske, koje su u širem području Tivta imale svoje posjede i ljetnjikovce, te je u tom smislu autentično svjedočanstvo. Ova publikacija je, po njenoj ocjeni, sama po sebi izuzetno vrijedan dokument, ali i polazište za nove istraživače raznih opredjeljenja da daju svoj doprinos da se sačuva vrijedna materijalna i nematerijana baština ovoga kraja: „Izabrana arhivska građa donesena je sa pojašnjenjima i tumačenjima veoma složenih ekonomskih odnosa. Anita ostavlja faktografiji da govori jezikom nepobitnih istina, a u njima, tim silnim izvještajima, naći će čitalac informacije ne samo o posjednicima imanja, nego dragocjene podatke o ljetnjikovcima, kućama, crkvama, mlinovima za masline, za žito, krušnim pećima, vinogradima, maslinjacima, mreži nekadašnjih puteva, vodotocima, lokalitetima i toponimima”.

„Želim posebno apostrofirati da knjiga „Tivat kroz stoljeća” nije samo prošlost otrgnuta od zaborava, ona posredno, nenametljivo i dobronamjerno ukazuje na odnos prema vlastitoj kulturno-istorijskoj baštini, a time se Tivat, na žalost, ne može podičiti. Zarad oblikovanja novog gradskog duha i sadržaja, nije se prezalo od devastacije i potpunog uništenja ljetnjikovaca istih onih vlasnika čije su palate najljepši ukras gradskim jezgrama Kotora, Prčanja, Dobrote i Perasta”- zaključila je Mihaliček, podsjećajući da još ima vrijednih graditeljskih primjera za koje se vrijedi boriti, poput ambijentalnih cjelina Gornje Lastve i Đurđevog brda, te kompleksa Verona na Račici, Grgurevina i Dančulovina na Brdima. „O njihovoj sudbini treba pametno promišljati i sačuvati ih za nove baštinike, koji će nam, sigurna sam, na tome biti zahvalni”- zaključila je mr. Mihaliček.

Dok je prvo izdanje knjige autorka posvetila svom ocu, Božu Rajčeviću, večeras je istakla da ovo izdanje posvećuje svim dragim Tivćanima koji su njen rad tako zdušno prigrlili i uvjerili je da je sav njen trud imao velikog smisla. Govoreći o radu na publikaciji, autorka, Anita Mažibrabić, skromno se osvrnula na godine svog rada u Istorijskom arhivu i ljubav koju je razvila prema istraživačkom radu, posebno kada ga je mogla uklopiti u intimnu potrebu da doprinese rasvjetljavanju i očuvanju od zaborava prošlosti Tivta, koju je oblikovala i njena težačka porodica, jedna od najstarijih koje su naseljavale nukleus Tivta- područje Crnog Plata.

Uz saglasnost izdavača prvog izdanja, te autorkinu, Radio Tivat u redovnom terminu, radnim danima od 9:40h, emituje u segmentima sadržaj publikacije “Tivat kroz stoljeća- mjesto kmetova i gospodara“. Istovremeno, knjigu u segmentima objavljujemo i na web siteu u posebnoj, istoimenoj rubrici. Rješenje, ako ne uspijete doći do svog primjerka, koji, kako je rekla dr. Vanda Babić, treba da posjeduje svaka tivatska kuća.

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za Održana promocija drugog izdanja monografije “Tivat kroz stoljeća – mjesto kmetova i gospodara”

SCHUBERT: PRIORITET JE KVALITET ŽIVOTA, A NE PROCENTI

hrv_manjina_ocuvanje_jezika

Radio Kotor:
Promocija projekta “Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine-časopis Hrvatski glasnik” održana je 16.11. u palati Bizanti. Organizatori su bili Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti i Hrvatsko građansko društvo.

O demografskoj problematici hrvatske nacionalne manjine u Boki i u Crnoj Gori i o njihovoj budućnosti govorio je Tripo Schubert iz Hrvatskog građanskog društva. „Stanovništvo stalno pulsira i prilagođava se društvenim zbivanjima. Na svaku pozitivnu promjenu reaguje rastom, a na svaku negativnu-padom, odnosno bježanjem i iseljavanjem stanovništva. Ne radi se o pukim brojevima, oni ustvari pokazuju trend razvoja sredine, društva, nudeći istoričarima uporišne tačke u njegovim istraživanjima. Katolici su u posljednjoj četvrtini 17. vijeka bili većinsko stanovništvo Boke Kotorske. Sredinom 18. vijeka ima ih nešto više od 7 000, dok je pravoslavnih bilo 10 000. Krajem 19. vijeka ima nešto manje od 12 000 katolika (34%) i nešto manje od 23 000 pravoslavnih (66%). Između dva svjetska rata bilo je oko 15 500 katolika (37%) i oko 25 500 pravoslavnih (63 %). Godine 1961. bilo je nešto više od 9 000 stanovništva Boke(24 %), a 1991. godine bilo je nešto manje od 5 000 Hrvata (oko 8%) u Boki. Istorijska zbivanja koja su završavala smjenom država, uključujući raspad SFRJ uticala su na iseljavanje Hrvata sa područja Boke Kotorske. Iseljavanja pripadnika hrvatske nacionalnosti zabilježena su u Crnoj Gori, a izvan područja Boke. Emigracije pripadnika hrvatske nacionalne zajednice u Crnoj Gori rezultirale su daljnjim opadanjem broja pripadnika ove zajednice.

Na popisu stanovništva iz 2003. godine Hrvata je bilo 6 811, a na popisu 2011. godine taj broj je iznosio 6 021 što je za 11,6 % manje nego na prethodnom popisu stanovništva. U Crnoj Gori je gotovo svaki stoti stanovnik Hrvat. Ovo nije jedina negativna posljedica naznačenih iseljavanja Hrvata sa teritorije Crne Gore. Tako su oni zapravo izgubili i status manjinskog naroda, jer je njihov udio u ukupnom stanovništvu Crne Gore sveden na 0.97%. Iz navednih podataka može se zaključiti da je broj Hrvata u Crnoj Gori između 2003. i 2011. godine smanjen za 11,6%, da se smanjivao po prosječnoj godišnjoj stopi od 1,5 %. Dakle, riječ je o negativnom trendu koji je najizraženiji na području Boke Kotorske, a iznosi 14 % manje pripadnika hrvatske populacije u odnosu na 2003. godinu. Demografske karakteristike ne predstavljaju demografsko pitanje, već je ono mnogo složenije. Brojnošću, pojedine manjinske zajednice ostvaruju svoja kolektivna prava. Jezik je dio nematerijalne kulturne baštine određenog naroda i otuda njegovo socio-kulturno označenje kao medija preko kojeg se prenose mnogi atributi kulturne baštine jednog naroda. Suštinski uzrok demografskog pada Hrvata u Boki je njena getoizacija koja je praktično završena krajem 17. vijeka. Sve što se kasnije dogodilo zapravo je posljedica”, istakao je Schubert.

O jeziku ako identitetskom pitanju, zašto učiti hrvatski jezik, o hrvatskoj nastavi u inostrantsvu i u Crnoj Gori govorila je profesorka hrvatskog jezika Ana Šarčević. „Niti jedna etička i jezična zajednica nije svoj opštenacionalni standardni jezik oblikovala nikome za ljubav ili u inat. Standardni se jezik oblikuje iz vlasitiog socio-lingvističkog stanja po mjeri vlasitith komunikacijskih potreba. Ovladava se njime samo stalnim učenjem. Osim komunikacijske, jezik ima još uloga: ujedinjujuću, razgraničujuću, orjentacijsku i simboličku”, pojasnila je Šarčević.

Moderatorka je bila Madalena Jovanović iz Sekretarijata za kulturu sport i društvene djelatnosti.
Podsjetimo, projekat “Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine-časopis Hrvatski glasnik” je finansiran od strane Savjeta Evrope kroz program „Promocija ljudskih prava i zaštita manjina u jugoistočnoj Evropi”.

Radio Dux: 

U palači Bizanti jučer je održana promocija projekta “Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine – časopis Hrvatski glasnik” u organizaciji Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti te Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore. Demografskom problematikom u očuvanju jezika u svojemu se izlaganju pozabavio član Upravnoga odbora Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore Tripo Schubert. O jeziku kao identitetskom pitanju i o učenju hrvatskoga jezika u Boki kotorskoj govorila je voditeljica hrvatske nastave u Crnoj Gori prof. Ana Šarčević. Moderatorica je bila Madalena Jovanović iz Sekretarijata za kulturu, sport i društvene djelatnosti. Ovaj projekt financira Savjet Europe kroz program „Promocija ljudskih prava i zaštita manjina u jugoistočnoj Europi”.

Tripo Schubert u svojemu se izlaganju fokusirao ne samo na demografsku problematiku hrvatske nacionalne manjine u Boki kotorskoj, odnosno Crnoj Gori, tijekom povijesti nego je govorio i o njezinoj budućnosti. Demografska se slika mijenjala kako se stanovništvo prilagođavalo društvenim zbivanjima i taj se kontekst ne smije gubiti iz vida što je čest slučaj zarobi li nas nacionalni osjećaj i promatramo li samo svoju nacionalnu skupinu, upozorio je Schubert.

Iznoseći statističke podatke i brojke pokušao je naći razloge opadanja broja Hrvata u Boki kotorskoj: „Srednjovjekovne veze Dubrovnika s Kotorom vrlo su intenzivne. Ženidbene veze dubrovačkog i kotorskog patricijata, kako svjedoče matrimonijalni ugovori sačuvani u dubrovačkom arhivu, brojne su. Više od jedne četvrtine dubrovačkih plemićkih rodova vuče podrijetlo iz Kotora.  Intenzitet veza Dubrovnika i Kotora naglo opada u 15. stoljeću kad se gasi autonomija Kotora i započinje mletačka dominacija, a pogotovo nakon osmanskog zauzimanja primorja od Risna do Herceg-Novog (1483.) te Grblja (1497.), kad se, stvaranjem koridora prema Dubrovačkoj Republici, izgubila granična veza. Suštinski uzrok demografskog pada Hrvata u Boki kotorskoj je getoizacija Boke kotorske koja je praktično završena krajem 17. stoljeća. Sve što se kasnije dogodilo zapravo je posljedica.“

Schubert je, govoreći o budućnosti Hrvata u Crnoj Gori, usporedio položaj Hrvata u Boki kotorskoj s položajem Hrvata u Hrvatskoj ulaskom u Europsku uniju. Stvaranjem Europske unije stanovništvo se Europe disperzira, udio se većinskih naroda u nacionalnim državama smanjuje, a pogotovo će se taj udio i dalje smanjivati na atraktivnim lokacijama kakva je zasigurno i jadranska obala.

„Pristup da svaki Hrvat bez obzira živi li u Americi, Australiji, Crnoj Gori ili u samoj Hrvatskoj ima ugodan život, život koji omogućava prosperitet njegovoj obitelji, život u kojem s ponosom može istaknuti svoju pripadnost, a da pritom ni najmanje ne ugrožava pripadnost bilo koga drugoga. Jer, naše bogatstvo nismo samo mi. I drugi su naše bogatstvo. Trebaju nam. I oni nama i mi njima“, zaključio je Schubert svoje izlaganje.

Šarčević je govorila o očuvanju jezika kao o identitetskom pitanju. Među kulturnim sastavnicama nacionalnoga identiteta s dobrim se razlozima uvijek ističe jezik. Ali jezik nema samo komunikacijsku ulogu. Ona je, doduše, temeljna, ali za svoje govornike jezik ima i niz drugih, ništa manje važnih uloga. Hrvatski jezik, istina, služi ponajprije sporazumijevanju članova hrvatske jezične i etničke zajednice, ali osim te komunikacijske uloge ima on i još neke uloge kako to definira prof. dr. Marko Samardžija: ujedinjujuću, orijentacijsku, simboličku, razgraničujuću i izobrazbenu ulogu.

U drugom je dijelu izlaganja Šarčević govorila više o tome na koji je način od 2004. godine omogućeno djeci pripadnika hrvatske nacionalne manjine njegovati svoj jezik i kulturu u Crnoj Gori. Hrvatska se nastava u Crnoj Gori, kao i općenito hrvatska nastava u inozemstvu, organizira zahvaljujući Ministarstvu znanosti, obrazovanja i sporta Republike Hrvatske. Namijenjena je djeci i mladima, hrvatskim državljanima koji žive u drugim državama, odnosno djeci i mladima hrvatskoga podrijetla kojima je hrvatski obiteljski jezik. Hrvatska nastava  otvorena je i ostaloj djeci koja žele učiti hrvatski jezik i upoznati hrvatsku kulturu.

Vlastitim se standardnim jezikom ovladava samo učenjem. To je obveza svih pripadnica i pripadnika jezične zajednice i što se ta obveza savjesnije i temeljitije izvršava to je poznavanje vlastitoga standardnog jezika potpunije i bolje.

Postano u Aktivnosti HGD. Komentari isključeni za SCHUBERT: PRIORITET JE KVALITET ŽIVOTA, A NE PROCENTI

NAJAVA: Promocija drugog izdanja monografije “Tivat kroz stoljeća – mjesto kmetova i gospodara”

plakat Tivat kroz stoljeća 18. 11. 2015.

Općina Tivat i Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore imaju čast i zadovoljstvo najaviti promociju drugog izdanja monografije “Tivat kroz stoljeća – mjesto kmetova i gospodara” autorice Anite Mažibradić, koja se održava u sklopu Novembarskih dana povodom Dana Općine Tivat. 
Sudjeluju:
dr. sc. Vanda Babić
mr. sc. Marija Mihaliček
autorica Anita Mažibradić

Promocija monografije održati će se u Multimedijalnoj dvorani Općine Tivat u srijedu, 18. 11. 2015. s početkom u 19 sati.

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za NAJAVA: Promocija drugog izdanja monografije “Tivat kroz stoljeća – mjesto kmetova i gospodara”

OČUVANJE JEZIKA HRVATSKE NACIONALNE MANJINE

scan01_4

Radio Kotor: Promocija projekta “Očuvanje jezika hrvatske nacionalne manjine – časopis Hrvatski glasnik” biće održana sjutra s početkom u 19 sati u palati Bizanti. Organizatori su Sekretarijat za kulturu, sport i društvene djelatnosti i Hrvatsko građansko društvo. Na promociji će govoriti profesorka hrvatskog jezika Ana Šarčević i Tripo Schubert iz Hrvatskog građanskog društva. Moderatorka će biti Madalena Jovanović iz Sekretarijata za kulturu sport i društvene djelatnosti. Projekat je finansiran od strane Savjeta Evrope kroz program „Promocija ljudskih prava i zaštita manjina u jugoistočnoj Evropi”.

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za OČUVANJE JEZIKA HRVATSKE NACIONALNE MANJINE

IZDVAJAMO: Ilija Janović:Zadovoljan sam ukazanom privilegijom

janovic

Prenosimo sa web portala Radio Tivat:

U Hrvatskoj su juče (8. 11.)  održani višestranački izbori. Kandidat na listi XI izborne jedinice Hrvatske domoljubne koalicije bio je Ilija Janović, predsjednik OO Hrvatske građanske inicijative Tivat i član Hrvatskog nacionalnog vijeća. Janović je Radio Tivtu izjavio da je zadovoljan ukazanom priviligijom, čime je otvoren prostor za zastupljanje Hrvata iz Crne Gore u Parlamentu Republike Hrvatske.

“Kako smo po prvi puta od uvođenja višestranačja dobili prostor za kandidovanje i priliku za zastupljanje interesa zajednice Hrvata iz Crne Gore u Parlamentu RH, moramo biti zadovoljni za ukazanu privilegiju. Nakon sinoć završenih izbora definitivno je ostvaren pozitivan rezultat i potpun afirmativni osjećaj izlaskom na političku scenu kroz Koaliciju koja nudi pravo na očuvanje indetiteta i zaštitu nacionalnih manjina i njenih interesa. Specifičnost ovih izbora je da se imalo premalo vremena za kampanju i lobiranje glasača te da je proporcionalno tome krajnji rezultat zadovoljavajući.
U iščekivanju smo daljeg razvijanja situacije i mogućih postizbornih koalicija.Dobili smo prostor kroz koji ćemo u buduće maksimalno artikulisati sve naše političke potrebe i nastojanja.Na kraju se zahvaljujem svima na veoma dobroj podršci i ukazanom povjerenju” – izjavio je našem radiju Ilija Janović.

Audio snimak razgovora s Ilijom Janovićem, predsjednikom Općinskog Odbora Hrvatske građanske inicijative poslušajte u emisiji Radio Dux-a „Tragom Hrvata Boke i događaja“. Povod razgovora bila je njegova kandidatura za Hrvatski sabor na parlamentarnim izborima koji su održani u Hrvatskoj proteklog vikenda.

Audio snimak: Ilija Janović-Tragom Hrvata Boke i događaja

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za IZDVAJAMO: Ilija Janović:Zadovoljan sam ukazanom privilegijom

AKTUALNO: Ministrica Vučinović razgovarala s veleposlanicom Republike Hrvatske u Crnoj Gori Ivanom Sutlić Perić

ivanaMinistrica bez portfelja Marija Vučinović sastala se s veleposlanicom Republike Hrvatske u Crnoj Gori Ivanom Sutlić Perić.
Glavna tema sastanka bila je aktualna društveno – politička situacija u Crnoj Gori i Republici Hrvatskoj.
Ministarka Vučinović je informirala veleposlanicu Perić o naporima i zalaganjima Vlade Crne Gore na sprovođenju reformi neophodinih za dobijanje pozivnice za ulazak Crne Gore u NATO alijansu.
Sugovornice su se osvrnule i na upravo održane parlamentarne izbore u Hrvatskoj, uz konstataciju da su protekli u demokratskoj atmosferi. One su izrazile uvjerenje da će i buduća Vlada u Republici Hrvatskoj nastaviti dosadašnji put dobrosusjedske suradnje s Crnom Gorom, te da Crna Gora može i nadalje računati na punu podršku Republike Hrvatske na putu europskihi i euroatlanstskih integracija. Prema mišljenu veleposlanice Sutlić Perić, Hrvatska čvrsto stoji u uvjerenju da će se na predstojećem ministarskom sastanku postići konsenzus i da će Crna Gora u prosincu dobiti poziv za članstvo u NATO savez.
Veleposlanica Sutlić Perić i ministrica Vučinović su razgovarale i o položaju hrvatske nacionalne manjine u Crnoj Gori, ocijenivši da je u Crnoj Gori kao multinacionalnoj i multikonfesionalnoj državi položaj hrvatske nacionalane manjine na zadovoljavajućem nivou, uz konstataciju da će nastaviti zajedničko zalaganje da se postignuti rezultati još više unaprijede.
Ministrica Vučinović je upoznala veleposlanicu s radom Savjeta za razvoj nevladinih udruga, na čijem čelu se nalazi, i istakla da je nephodno raditi na razmjeni iskustva na suradnji s civilnim sektorom, o čemu su dogovorile suradnju s Nacionalnom zakladom za razvoj civilnog društva Republike Hrvatske, kao primjer dobre prakse.
Izvor: Radio Dux
Postano u Izdvajamo iz medija, Uncategorized. Komentari isključeni za AKTUALNO: Ministrica Vučinović razgovarala s veleposlanicom Republike Hrvatske u Crnoj Gori Ivanom Sutlić Perić

Marin Čaveliš odabran za člana Radne grupe za izradu Nacrta zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola

Za člana Radne grupe za izradu  Nacrta zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola iz redova hrvatskoga naroda u Crnoj Gori izabran je Marin Čaveliš, član Hrvatskoga nacionalnog vijeća Crne Gore i član Hrvatskog građanskog društva Crne Gore.

Gospodin Čaveliš  je u navedenu radnu grupu imenovan temeljem  molbe  Ministarstva za ljudska i manjinska prava Crne Gore, upućenom HNV- u Crne Gore.

Ministarstvo za ljudska i manjinska prava Crne Gore pristupilo je formiranju Radne grupe čiji će radni zadatak biti izrada novog Nacrta zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola zbog značaja i potrebe zakonskog definiranja, odnosno uređenja ovoga pitanja od značaja za sve manjinske narode u Crnoj Gori.

Inače, spomenimo da je Vlada Crne Gore zbog velikoga broja amandmana  zastupničkih klubova zainteresiranih strana  povukla  iz procedure prethodni  Prijedlog zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola.

Ana Vuksanović

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za Marin Čaveliš odabran za člana Radne grupe za izradu Nacrta zakona o izboru, upotrebi i javnom isticanju nacionalnih simbola
%d blogeri kao ovaj: