Posjet Kotoru i poklon koncert Kulturno-umjetničkog društva “Matko Brajša-Rašan” iz Pule

Dana 23. listopada 2015. godine u 19:30 sati u koncertnoj dvorani muzičke škole “Vida Matjan”, crkvi Svetog Duha,  nastupio je mješoviti zbor kulturno-umjetničkog društva “Matko Brajša Rašan” iz Pule.

U sklopu promicanja kulturne suradnje na međunarodnoj razini Hrvatsko građansko društvo organiziralo je još jedan u nizu koncerata iznimno kvalitetnih i priznatih kulturno-umjetničkih društava. Ovoga puta ugostili su KUD “Matko Brajša Rašan” iz Pule.

Tajnica KUD-a”Matko Brajša-Rašan” Ira Gužvan-Orlić, stupajući u kontakt sa dopredsjednicom HGDCG Dijanom Milošević najavila je posjet Kotoru, obilazak grada i održavanje koncerta. KUD “Matko Brajša Rašan” u sklopu planiranih gostovanja odlučio se na poklon koncert gradu Kotoru.

Nakon dolaska u Kotor članovi KUD-a u svom kratkom posjetu gradu obišli su Pomorski muzej Kotora i Katedralu Svetog Tripuna. U katedrali Svetog Tripuna otpjevali su “Oče naš”.

Skladni glasovi zbora ispunili su katedralu divnim zvucima skladbe “Oče naš” kompozitora Matka Brajše Rašana, po kome KUD i nosi ime.

Bogatu povijest grada Kotora predočio je gostima Ivica Biskupović nastavljajući šetnju ulicama starog grada praćenu povijesnim pričama o svakom kutku ovog grada.

Nakon obilaska grada članovi Upravnog odbora KUD-a “Matko Brajša Rašan” i domaćini Mario Brguljan predsjednik HGDCG i dopredsjednica Dijana Milošević, u prijatnoj atmosferi hotela Vardar, uz razgovor o budućim planovima suradnje ovih društava razmijenili su prigodne poklone, kao simbolične izraze uzajamne zahvalnosti i nastavka započetog prijateljstva. Kratko druženje uz kafu uveličali su i poznata kotorska sopranistica Nada Baldić, tajnik Srednje pomorske škole Kotor Ivica Biskupović i Aleksandra Sindik članica hora “Jedinstvo”.

U 19:30 sati započeo je jednosatni koncert u koncertnoj dvorani muzičke škole “Vida Matjan”.

Ana Jergović, predsjednica KUD-a”Matko Brajša-Rašan” pozdravila je prisutne i uz riječi zahvale organizatorima, predstavila povijest i djelatnosti KUD-a”Matko Brajša-Rašan”.

Zbor pod dirigentskom palicom  Irene Vladisavljević predstavio se bogatom glazbenom baštinom istarskih skladatelja te hrvatskih i internacionalnih skladatelja. Korepetitorica zbora je Maurizia Brajković.

Pjevači  Zbora njeguju vokalni glazbeni izraz istarskog podneblja i djela istaknutih skladatelja iz drugih krajeva Hrvatske, kao i djela starih majstora.  Kroz koloplet skladbi bogatog i visoko kvalitetnog repertoara izveli su sakralne, crnačke duhovne, istarske, dalmatinske i druge skladbe.

Burnim oduševljenjima prisutni su popratili izvedbe:  Draga nan je zemlja – I.M. Ronjgov,  Oče naš – M.B. Rašan, Ne beri Jele – M.B. Rašan, Radićeva rožica – M.B. Rašan, Zrasla mi ladonja – M.B. Rašan.

U daljem dijelu koncerta KUD se predstavio publici sa izvedbama:  Ča je more – I.M. Ronjgov, Zora rudi – D. Prašelj, Balun – D. Prašelj , Protuletje lepo – V.Žganec (splet narodnih pjesama iz drugih krajeva Hrvatske), Nabrala je jagode – Tihomir Vidošić, Letovanić – Emil Cossetto.

Završni dio koncerta obilježen je skladbama: Oj ti dušo duše moje – tekst August Šenoa/arr. Zoran Gardašević ; Ružo crvena – D. Šimek/R.Gross; Tri divojke – narodna okolica Zadra; Syahamba – A.Nyberg; Mari mome – narodna bugarska pjesma; Tri crnogorske pjesme – arr. Irena Vladisavljević i Pipa – A.Baša/D.Prašelj.

Burnim pljeskom prisutnih popraćene su sve izvedbe, a posebne dojmove ostavila je ravnateljica zbora Irena Vladisavljević.

O KUD-U UKRATKO

KUD “Matko Brajša Rašan”  djeluje bez prekida pune 63. godine. Zbor je osnovan 17. listopada 1951. godine. Osnivači društva su mu dali ime „Matko Brajša Rašan” po istoimenome istarskome skladatelju koji je bio i sakupljač narodnih pjesama. Glazbenik Matko Brajša Rašan je autor poznate istarske svečane pjesme „Krasna zemljo”.

Zbor njeguje vokalni glazbeni izraz istarskoga podneblja ali i drugih poznatih hrvatskih i svjetskih skladatelja. Predstavljao je Pulu, Istru, i Hrvatsku na brojnim natjecanjima i gostovanjima u mnogim europskim zemljama. Primio je više nagrada i odličja u zemlji i u inozemstvu.

Zbor je osim u Puli, Istru i Hrvatsku predstavljao na brojnim natjecanjima i gostovanjima u Italiji, Češkoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Austriji, Nizozemskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Švedskoj.

KUD « Matko Brajša-Rašan» pored brojnih nagrada, dobitnik je i Povelje Općine Pula i Ordena zasluga za narod, te je 2006. godine  u Njemačkoj na međunarodnom natjecanju zborova u Pohlheimu osvojio  srebrnu plaketu za plasman i 1. nagradu za interpretaciju suvremene skladbe.

KUD «Matko Brajša Rašan» organizira i susret pjevačkih zborova pod nazivom «Brajši u spomen».

Danas zborom ravna prof. Irena Vladislavljević, a korepetitorica zbora je Maurizia Brajković.

“Oče naš” u katedrali Sveti Tripun:

FOTO GALERIJA

IZDVAJAMO: Iznimna dvojezična monografija

Željko Brguljan je u monografiji, na 277 stranica, ispisao burnu kroniku malog mjesta u Bokokotorskom zaljevu, dramatične plovidbe njegovih pomoraca po morima i oceanima svijeta, na slikama pohranjenima u Zbirci župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju
Zagrebačko predstavljanje dvojezične monografije Željka Brguljana Na granici mora i neba / Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju – At the Border of Sea and Sky / The Collection of Marine Painting from the Parish Church of the Nativity of the Blessed Virgin Mary in Prčanj održano je 22. listopada u Hrvatskoj matici iseljenika.
O knjizi su, uz autora, govorili ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović, recenzenti akademik Tonko Maroević i dr. sc. Ivana Mance te urednica Grozdana Cvitan. Monografiju je ove godine izdao NIP „Gospa od Škrpjela“. Brguljan je u monografiji, na 277 stranica, ispisao burnu kroniku malog mjesta u Bokokotorskom zaljevu, dramatične plovidbe njegovih pomoraca po morima i oceanima svijeta, na slikamapohranjenima u Zbirci župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Knezović svoj govor na promociji počeo je pomalo neuobičajeno, kazavši kako se ne slaže s njezinim naslovom „Na granici između mora i neba“.
Ovo nije djelo koje bi trebali stavljati na neke granice ili unutar nekih granica. Na zavjetnim slikama, koje prikazuju brodove u kritičnim trenucima nevremena miješaju se more, jarboli i trupovi brodova, oblaci, Gospa i sveci u kovitlac u kojem je teško razlučiti gdje prestaje i gdje nestaje iskaz bijesa prirode, krhke ljudske tvorevine koje mu prkose i uplitanje onostranih sila. Tako se i na području Boke miješaju kulture, narodi, običaji da ih je ponekad teško smjestiti u uredne akademske pretince. Grozim se luđačkih okova klasifikacija. Umjetnost je šarena radost pa i kada, u ovom slučaju, prikazuje trenutke smrtne opasnosti (….) Lijepo je listati ovu knjigu Željka Brguljana, ugodno je uživati u sentimentalnom prisjećanju prošlosti, no korisna nam može biti samo ako postane dio naše sadašnje i buduće kulture. Kultura Boke morala bi opstati kao dio naše kulture. Koliko bi mogli izgubiti ako je odbacimo to je, po mom mišljenju, glavna tema ove knjige, kazao je Knezović.
Predstavljač, akademik Tonko Maroević govorio je o tome kako se pisac Brguljan već dokazao i kao autor cjelovite monografije o crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, te kao istraživač i tumač najznačajnijega opusa u prikazivanju brodova – ne samo u bokeljskim razmjerima – Bazija Ivankovića. Dijelovi nekadašnjih kronika ili novinskih članaka čitaju se kao uzbudljivo štivo, ali ponajprije kao svjedočanstvo epohe koja zahvaljujući , prikladnom, skrupuloznom i savjesno razvedenom Brguljanovu tekstu omogućuje gotovo romantični vremenoplov u prohujalo doba i čednu empatiju sa stradalnicima u oluji, zaključio je Maroević.
Mance je u svom osvrtu ukazala na to da je Brguljan svoja istraživanja zasnovao na ogromnom rasponu povijesnih izvora i literature, tako da će ova knjiga zaista biti korisna u istraživanjima svih onih koji se bave pomorstvom i kulturnom baštinom Prčanja i Boke. Po prvi put je, kazala je, cjelovito obrađena zbirka maritimnog slikarstva župne crkve u Prčanju koja je valorizirana kao autentična povijesna i umjetnička građa. Knjiga donosi i niz prvi put objavljenih dokumenata iz pomorske prošlosti Prčanja, kao i korespondenciju don Nika Lukovića s radionicama i umjetnicima. Slike brodova, njih 40 iz prčanjske župne zbirke, donose zanimljive priče iz pomorske povijesti Prčanja. Pristupajući slikama kao umjetničkim djelima, ali i povijesnim dokumentima, Brguljan je slike iz prčanjske zbirke upisao u širi kontekst poznate nam povijesti bokokotorskog i prčanjskog pomorstva, uspješno povezavši pojedine slike s podacima iz ostale povijesne građe te postojeće literature, rezimirala je Mance.
Urednica monografije Grozdana Cvitan govorila je o izuzetnoj Brguljanovoj osobnosti, upornosti, metodičnosti i posvećenosti cilju. Sve što je postigao bilo je na dobrobit njegove zavičajne zajednice i ubaštinjenja u hrvatsko kulturno jadransko naslijeđe.
Bilo bi tragično da ova knjiga postane komemoracija jednoj izuzetnoj zbirci koja ima kulturološku, povijesnu ali i materijalnu vrijednost a prije svega smo je dužni sačuvati zbog njenog zavjetnog karaktera – kazao je Brguljan. Posebnu zahvalnost autor je iskazao izdavaču, urednici, dizajneru, autoru fotografija, prevoditelju, suradnicima na projektu, don Srećku Majiću, i domaćinu promocije.
Kotoranin Željko Brguljan diplomirao je 1989. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje sada živi i radi. Slikarstvom se počeo baviti još za vrijeme studija, a dosad je dvadeset puta samostalno izlagao. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i američkog National Collage Societyja. Umjetnički nerv tjerao ga je neprestano prema novim izazovima, pa je tako autor izložaba „Bokeljska mornarica i njeni kapetani“ (2006.) „ Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu“ (1998.), Dalla storia delle Bocche di Cattaro – La cravatta tra i Bocchesi/Iz povijesti Boke kotorske – kravata u Bokelja ( 2009.), kao i nekoliko knjiga te brojnih članaka.
Svoj doprinos djelovanju zajednice Bokelja u Zagrebu, okupljenih u bratovštini Bokeljska mornarica 809, osim kao član, dao je i kao autor ili koautor niza izložbenih i izdavačkih projekata.

Njegov knjižni opus čin Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju, (2008.), Melita Bošnjak (likovna monografija), (2010.) i Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića, (2011.). Valja spomenuti i vrijedni Brguljanov književni prinos rasvjetljavanju tragične sudbine hrvatskog emigrantskog pjesnika Viktora Vide, Bokelja koji je preminuo 1960. u Argentini. Brguljan je, u nedavno promoviranom online Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina – koji se može listati na portalu HMI – napisao natuknicu o Hrvatima u Crnoj Gori.
Radeći kao srednjoškolski profesor, ostvarivao je usput iznimno likovno djelo u tehnici kolaža. Zaredale su se izložbe, uspjesi na likovnim natječajima u Americi, a u konačnici, 2014. i likovna monografija u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Autor monografije „Željko Brguljan”, koja je promovirana u Kotoru i Zagrebu, likovni je kritičar Nikola Albaneže.
Autor upravo promovirane monografije će presjek svog publicističkog rada predstaviti u Srednjoj školi za cestovni promet u Zagrebu na Kennedyjevu trgu, 26. listopada u 13.30 sati.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

Preuzeto sa portala Radio Dux-a

Mandolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas“ na Lučindanskim susretima u Zagrebu

Mandolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas“ odazvao se pozivu Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske za sudjelovanje na Lučindanskim susretima u Zagrebu.

ZAGREB-LUČINDANSKI SUSRETI

Manifestacija je, tradicionalno, započela intoniranjem himni Republike Hrvatske i Crne Gore u izvođenju Mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“ iz Kotora, uz ravnanje prof. Iva Brajaka. Svoje umijeće na mandolinama mladi članovi orkestra su pokazali svojom interpretacijom pjesme „Bokeljska noć“, za što su zaslužili veliki pljesak prisutnih u dvorani

Piše: Danilo Ivezić

Oko hiljadu uzvanika, gostiju, Crnogorki, Crnogoraca i prijatelja Crne Gore na sedamnaestim Lučindanskim susretima u Zagrebu pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba, 24. 10. 2015. u kino Sali studentskog centra, obilježili su jedan od najznačajnijih crnogorskih praznika Lučindan.

Sedamnaesti put za redom, u okviru svog četvrt vijeka postojanja NZCH i Društvo „Montenegro“ organiziraju Lučindanske susrete, u povodu značajnog praznika crnogorskog naroda Lučindana. Obilježavamo ga u spomen na čovjeka koji je govorio da nema druge sile u upravljanju narodom i državom OSIM MOĆI PERA I JEZIKA.

Prekrasna atmosfera, prepuna pozitivne energije, izvanredni učesnici programa- dječji mandolinski orkestar Hrvatskog građanskog društva Crne Gore „Tripo Tomas“ iz Kotora, Folklorni ansambl KIC-a „Budo Tomović“ iz Podgorice sa solistom Šukrijom Žutim Serhatlićem i Zbor „Montenegro“ iz Zagreba, učinili su da Lučindanski susreti 2015. prerastu u vrhunski kulturni događaj i najbrojniju crnogorsku manifestaciju u Republici Hrvatskoj u 2015. godini.

Ovogodišnji sedamnaesti Lučindanski susreti organizirani su u okviru obilježavanja 70-te godišnjice završetka II. svjetskog rata i pobjede nad fašizmom u čemu  je Crna Gora imala svoje značajno mjesto i ulogu, dala nebrojene žrtve, a njeni sinovi i kćeri učinili velika herojstva.

Ambasador Crne Gore u RH- Nj. E. Igor Građević; izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Slavno Kojić; predsjednik Skupštine Opštine Podgorica Đorđe Suhih; potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić; predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer; predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović; direktor Uprave za dijasporu Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Vlade CG Predrag Mitrović; sekretarka Sekretarijata za kulturu Podgorice Nela Savković Vukčević; predstavnici Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava CG; predsjednici i predstavnici crnogorskih društava: Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora; Crnogorskog KPS Društva „Morača“ Kranj; Zavičajnog društva Plava i Gusinja „Izvor“ iz Kranja; Saveza crnogorskih udruženja Srbije i Udruženja Crnogoraca Beograda; Saveza crnogorskih društava Slovenije iz Ljubljane; Crnogorskog društva „Crna Gora“ iz Ljubljane; Kulturno sportskog društva Sandžak u Sloveniji iz Kamnika, Kulturno umjetničkog i sportskog Društva Bihor – Montenegro iz Jesenica, Društva slovensko-crnogorskog prijateljstva iz Ljubljane, crnogorskih udruga članica NZCH i Koordinacije crnogorske nacionalne manjine na području RH iz SPLITA, RIJEKE, PULE, ROVINJA, UMAGA, KARLOVCA, OSIJEKA i ZAGREBA kao i brojni predstavnici nacionalnih manjina Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Obraćajući se prisutnima, u ime organizatora Lučindanskih susreta 2015. predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske  Danilo Ivezić je između ostalog rekao:

“ Lučindanski susreti su bili svojevrstan pokazatelj statusa i ugleda crnogorske zajednice u Republici Hrvatskoj  i Gradu Zagrebu, što se u sedamnaestogodišnjoj tradiciji iskazuje kroz činjenicu da su pokrovitelji Lučindana bili: Predsjednik RH, Ministarstvo kulture RH u više navrata, Ministarstvo vanjskih poslova RH, a od 2008. kao trajni pokrovitelj gradonačelnik Grada Zagreba. Na njima smo i započeli jedan od najznačajnijih projekata pod nazivom Dani crnogorske kulture – program preko kojeg smo kulturne dosege, poznate i mlade neafirmirane stvaraoce iz  Crne Gore, predstavili i približili sredini u kojoj živimo, i ona su postala sastavnim dijelom kulturnih događanja Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Tako je manifestacija „HOMMAGE NJEGOŠU“  kojom smo u suradnji s Dimitrijem Popovićem obilježili  200-tu  godišnjicu Njegoševog rođenja proglašena NAJBOLJIM PROJEKTOM  u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu.

Prepoznati smo u svojim sredinama po kvaliteti i brojnosti programa, odmakli smo se od tzv. zavičajnih klubova u kojima se  sastaju „zemljaci“ kako bi jednom mjesečno utopili nostalgiju za zavičajem, do slijedećeg sastanka. Stvaramo programe i realiziramo projekte u suradnji s institucijama iz Crne Gore. Prvenstveno Ministarstvom kulture CG, Maticom crnogorskom, Udruženjem likovnih umjetnika Crne Gore; Centrom za očuvanje kulture i tradicije nacionalnih manjina Crne Gore, ali i s udruženjima hrvatske nacionalne manjine u CG – Hrvatskim građanskim društvom CG, čiji ste Mandolinski orkestar imali priliku čuti na početku današnje manifestacije i Hrvatskim nacionalnim vijećem CG- a, sve u cilju što kvalitetnije i cjelovitije prezentacije crnogorske kulture, tradicije i onoga što jesu obilježja nacionalnog identiteta.

Ugled u sredinama življenja mjeri se pojedinačnim ugledom, onim čime su Crnogorci i oni podrijetlom iz Crne Gore prepoznati u svojoj sredini. A prepoznati su kao umjetnici, znanstvenici, sportaši, gospodarstvenici, javni radnici- spomenuću samo neke uz ispriku velikom broju ostalih: Dušan Vukotić, Dimitrije Popović, Stevan Luketić, Mirko Kovač, Veselin Simović Aga, Veljko Bulajić, Dragutin Lalović, Ljubomir Kuljača, Milutin Drljević. Smisao navođenja ovih imena nije hvaljenje, iako ima i toga jer se imamo i čime pohvaliti, već u činjenici da uspijevamo takve ljude okupiti na programima i projektima što dovoljno govori o kvaliteti tih programa i nama samima.

Činjenica da smo od prije dvije godine, ulaskom Republike Hrvatske u EU, i građani Europe, otvara novi prostor i obvezu programskog djelovanja, čiji nosioci postaju pripadnici druge i treće generacije rođeni u RH oni koji baštine i treći identitet i čija pomoć na putu Crne Gore u tzv. euroatlantske integracije  može biti dragocjena“ i zaključio:

Hvala vam što ste danas ovdje s nama, DOBRO NAM DOŠLI  i kako kažu u Crnoj Gori DOBRO VAM SE DOBROM VRAĆALO!“,

Nastup Zbora „Montenegro“ i njihova vrsna interpretacija pjesama: „Čobanine lijepa đevojko“, „Đevojka je zelen bor sadila“ i „Odlazak“, kompoziciju Arsena Dedića na stihove Tina Ujevića bila je prava dobrodošlica svim učesnicima u ume domaćina Lučindana.

Prisutnima su se nakon pjesama dobrodošlice obratili- direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, predsjednik Skupštine Opštne Podgorica Đorđe Suhiha, predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Slavko Kojić.

Nakon bogatog programa kojega je izvelo KUD „Budo Tomović“, svima prisutnima ponuđena je autohtona crnogorska trpeza, uz crnogorsku rakiju, vranac i krstać.

Gostima iz Kotora, članovima mandolinskog orkestra, prije povratka svojim kućama u sunčanu Boku, organiziran je obilazak užeg gradskog jezgra Zagreba.