Omaž splitskom kiparu Andriji Krstuloviću

U Kotoru, u Galeriji solidarnosti, održan omaž velikom hrvatskom kiparu Andriji Krstuloviću

VELIČINA UKLESANA U VJEČNOST

„Kad jednom istupi pred javnost čitavim svojim djelom, bit će to otkriće ne samo za našu malu sredinu, nego i za svijet. Hoće li se to igda dogoditi, ne znam. Svoju umjetnost je doista namijenio čovjeku, ali izgleda da se taj čovjek još nije rodio ili se barem još nije pojavio“. ( Andro Vid Mihičić, pjesnik)

Priredio: Tripo Schubert

U želji da se otrgne od zaborava jedan velikan hrvatskog kiparstva, koji je svojim djelima zadužio, pored Hrvatske i Crnu Goru, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Matica crnogorska- ogranak Kotor i Hrvatska matica iseljenika- ogranak Split, organizirali su dana 30. listopada u Kotoru, u Galeriji solidarnosti, Omaž Andriji Krstuloviću.

Omažu je prisustvovala kiparova kći Tihomila Krstulović Becker koja je pričala o njemu kao o ocu i čovjeku i čega se sve sjeća iz vremena klesanja Njegoša.
Branka Bezić Filipović je napravila biografsko-dokumentarni film o kiparu koji je te večeri premjerno prikazan. Ona je zajedno sa Tihomilom pokrenula inicijativu da se u Splitu Krstuloviću otvori galerija. Ovu inicijativu  će podržati i HGD CG i Matica crnogorska.

Vesna Vičević je govorila o povijesti Njegoševog mauzoleja, o Meštroviću, autoru mauzoleja i o Krstuloviću realizatoru biste Njegoša i Karijatida.

„Kipar Andrija Krstulović jedan je  među najznačajnijim Hrvatima koji su dali ogroman doprinos cjelokupnom crnogorskom kulturno-društvenom miljeu XIX i XX stoljeća. Dakle, po mom mišljenju, on ravnopravno stoji u društvu pjesnika  Ivana Mažuranića, kojemu je nedavno postavljena bista ispred Centralne biblioteke „Đurađ Crnojević“ na Cetinju,u društvu pravnika  Baltazara Bogišića, čija statua je ispred Pravnog fakulteta u Podgorici, u društvu kipara  Ivana  Meštrovića,  u društvu inženjera  Josipa Šilovića Slade. Djela svih njih  opšte  su poznata, priznata  i  visoko valorizirana u Crnoj Gori, o čemu svjedoče brojne  historiografske jedinice, postavljena bista i statua, naziv ulice, naučni skupovi ,obilježavanje njihovih značajnih  godišnjica, i dr“, kazala je Vičević .

Vičević je kronološki prikazala i kako je došlo do izgradnje Mauzoleja.

U svom ateljeu u Splitu, kojeg je dobio na doživotno korištenje od Meštrovića, Krstulović sa svojim saradnicima za četiri godine, od 1954. do 1958. isklesao je u jablaničkom granitu figuru Njegoša i karijatide”, kazala je Vičević 

Svoje izlaganja Vičević je zaključila konstatacijom i preporukom: “Vrsni hrvatski istoričari umjetnosti visoko su vrednovali kiparsku veličinu  Krstulovića, naglašavajući  uz to ipak, da njegov ukupni opus nije dovoljno prezentiran  ni  prisutan u umjetničkom miljeu Hrvatske. Pridružujući se tom  stavu i za našu sredinu, upravo ovim Omažom  umjetniku, željelo se podsjetiti kotorsku i crnogorsku kulturnu javnost  na velikog umjetnika koji je obogatio svojim radom i  naš umjetnički milje, smatrajući da je ovo samo prvi, neophodni korak u izražavanju  poštovanja velikom umjetniku u našoj sredini.

Slijedeći korak, koji zaslužuje  i umjetnik i umjetnička javnost  Crne Gore, bila bi jedna reprezentativna izložba cjelokupnog njegovog opusa koju  će organizatori ovog omaža pokrenuti kao inicijativu”.

ANDRIJA KRSTULOVIC (1912-1997)

Rođen je 1912. godine u Splitu. Od 1948. godine do 1954. godine predaje na Umjetničkoj akademiji u Zagrebu, a od 1959. do 1983. na Višoj pedagoškoj školi u Splitu. Od 1970. godine posvetio se skulpturama malog formata u terakoti.
Još kao srednjoškolac upoznao je Ivana Meštrovica, koji ga je nakon završetka studija, kao rektor Akademije, odabrao za specijalizaciju. Krstulović je klesao neke od Meštrovićevih najpoznatijih monumentalnih skulptura: karijatide na Beogradskoj Avali, Njegoša i karijatide na Lovćenu. Krstuloviceva „Djevojka s jaretom“ iz 1963. godine u vlasništvu je britanske kraljice Elizabete II; skulpture, „Majka i dijete“, reljef Krista(skulpture za crkvu sv. Marka).., trajno su obogatile grad Split, koji mu je 1982. dodijelio nagradu za životno djelo. Pravi spektakl u Splitu bio je 1954. godine kad su iz jablaničkog kamenoloma stigli golemi granitni monoliti iz kojih je Krstulović pune četiri godine klesao lik Petra Petrovića Njegoša, težak 28 tona i dvije karijatide visoke preko četiri metra, prema zamisli Ivana Meštrovica za mauzolej na Lovčenu.

Andro Vid Mihičić, povjesničar umjetnosti i pjesnik, o Andriji Krstulovicu je zapisao: „Kad jednom istupi pred javnost čitavim svojim djelom, bit će to otkriće ne samo za našu malu sredinu, nego i za svijet“.

Tihomira, kćer Andrije Krstulovića, između ostalog je izpričala:

„Još mi je pred očima slika, kada su ručnom pilom za kamen dvoje meštara- klesara uklanjali veliku granitnu ploču s monolita, kako to ne bi trebali dlijetima raditi. Dok su pilali, treći je klesar odozgor lijevao vodu u procijep, kako se čelična pila ne bi pregrijala.

Sjećam se i kovačije i kovača Rađana. Posebno me fasciniralo, kako je nogom pokretao mijeh da raspali vatru. U užarenom koksu vidim zabijene špice, kako su meštri nazivali dlijeta, koja su se tako brzo tupila, da je Radan stalno morao kovati. Tata mi je kazao da su s tim dlijetima, za prvu grubu obradu granita, mogli raditi ne dulje od 3 minute. Tatu sam pitala i on mi je točno objasnio, kako se obrađuje granit. Pokušat ću vam to sada, po sjećanju, ispričati:

Nakon što su otpilili dva velika komada s granitnog monolita, prvo već spomenutu veliku granitnu ploču i još jedan veliki blok, uslijedila je prva, gruba obrada dlijetima-špicama, koje je Radan neprekidno kovao i šiljio; bilo je 7 vrsta dlijeta, neka tanja i špicasta i nekoliko vrsta „gradina”, t.j. zubastih dlijeta; zatim nekoliko vrsta zubača, ili, kako su ih tata i meštri nazivali, „sikirica”, grubljih i finijih; zubača izgleda kao zubasti čekič, donijela sam nekoliko primjeraka. Nakon obrade dlijetima i sikiricama, uslijedilo je brušenje kamena, brusevima različite finoće i na kraju poliranje.

Postojala su i dva dlijeta izrađena od specijalnog, tzv. Wiediastahl čelika, s kojima je radio samo moj otac. To dlijeto izgleda kao debela čelična olovka puntarica. Ima umetak iz Wiediastahl čelika, a ostali dio je obični čelik. To se dlijeto ne može kovati, već samo brusiti i služilo je za izvlačenje finih crta lica, ruku i drugih finih detalja.

U atelieru je bilo mnoštvo punktir-mašina za prenošenje točaka s gipsanog modela na granitni kip. Prema tim točkama meštri su znali koliko kamena trebaju otklesati s granita. Ni do dana današnjeg, iako mi je to tata pokušao objasniti, ne razumijem, kako su to meštri-klesari znali, baš koliko kamena moraju skinuti s kipa. To je, vjerojatno, tajna zanata. Sve u svemu, otklesali su oko 15 tona „škaje” s monolita“.

Ilija Janović-predstavnik Hrvata iz Crne Gore na listi kandidata za Hrvatski sabor

Na predstojećim izborima 7. i 8. studenoga u Republici Hrvatskoj birat će se zastupnici u osmom sazivu Sabora u 25 godina višestranačja u RH. Na parlamentarnim izborima sudjeluju dvije koalicije: Hrvatska domoljubna koalicija i koalicija Hrvatska raste.

Ovom prigodom hrvatskoj zajednici Crne Gore ponuđeno je iz Hrvatske domoljubne koalicije,  da u njihovoj  XI. izbornoj jedinici imaju svoga predstavnika na predstojećim Izborima. Iz Predsjedništva HGI-ja istakli su da je iznimna čast biti pozvan i imati predstavnika Hrvata iz dijaspore.
„Sada smo svjesni da su u Republici Hrvatskoj prepoznali snagu Hrvata u Crnoj Gori, i kome se to ovdje može obratiti za pitanja i probleme hrvatskoga naroda. Republika Hrvatska ima ustavnu obvezu da skrbi o Hrvatima izvan Hrvatske, te ovo smatramo sasvim normalnim i očekivanim načinom da preko svog predstavnika u svojoj matičnoj državi Hrvati iz Crne Gore budu predstavljeni u Saboru“ – istakli su iz Predsjedništva HGI-ja Radiju Dux.

Kandidat na listi XI. izborne jedinice Hrvatske domoljubne koalicije je Ilija Janović, predsjednik OO Hrvatske građanske inicijative i član Hrvatskog nacionalnog vijeća. Hrvatsku domoljubnu koaliciju, čiji je moto „Zajedno za jaku Hrvatsku“ predvodi Hrvatska demokratska zajednica (HDZ), a čine je također i HSS, HSP, BUZ, HSLS, HRAST, HDS i ZDS.

S programom i ciljevima Hrvatske domoljubne koalicije možete se upoznati na službenoj stranici Koalicije http://domoljubna.hr/

Izvor Radio Dux

NAJAVA-Omaž Andriji Krstuloviću u Galeriji solidarnosti

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, Matica crnogorska – ogranak Kotor i Hrvatska matica iseljenika – ogranak Split organiziraju omaž Andriji Krstuloviću, koji će biti održan u Galeriji solidarnosti, u petak, 30. listopada, s početkom  u 20:30 sati.

Govorit će Tihomila Krstulović Becker, Vesna Vičević i Branka Bezić Filipović, a u glazbenom dijelu  programu sudjelovat će  violinistica Dušica Kordić.

Posjet Kotoru i poklon koncert Kulturno-umjetničkog društva “Matko Brajša-Rašan” iz Pule

Dana 23. listopada 2015. godine u 19:30 sati u koncertnoj dvorani muzičke škole “Vida Matjan”, crkvi Svetog Duha,  nastupio je mješoviti zbor kulturno-umjetničkog društva “Matko Brajša Rašan” iz Pule.

U sklopu promicanja kulturne suradnje na međunarodnoj razini Hrvatsko građansko društvo organiziralo je još jedan u nizu koncerata iznimno kvalitetnih i priznatih kulturno-umjetničkih društava. Ovoga puta ugostili su KUD “Matko Brajša Rašan” iz Pule.

Tajnica KUD-a”Matko Brajša-Rašan” Ira Gužvan-Orlić, stupajući u kontakt sa dopredsjednicom HGDCG Dijanom Milošević najavila je posjet Kotoru, obilazak grada i održavanje koncerta. KUD “Matko Brajša Rašan” u sklopu planiranih gostovanja odlučio se na poklon koncert gradu Kotoru.

Nakon dolaska u Kotor članovi KUD-a u svom kratkom posjetu gradu obišli su Pomorski muzej Kotora i Katedralu Svetog Tripuna. U katedrali Svetog Tripuna otpjevali su “Oče naš”.

Skladni glasovi zbora ispunili su katedralu divnim zvucima skladbe “Oče naš” kompozitora Matka Brajše Rašana, po kome KUD i nosi ime.

Bogatu povijest grada Kotora predočio je gostima Ivica Biskupović nastavljajući šetnju ulicama starog grada praćenu povijesnim pričama o svakom kutku ovog grada.

Nakon obilaska grada članovi Upravnog odbora KUD-a “Matko Brajša Rašan” i domaćini Mario Brguljan predsjednik HGDCG i dopredsjednica Dijana Milošević, u prijatnoj atmosferi hotela Vardar, uz razgovor o budućim planovima suradnje ovih društava razmijenili su prigodne poklone, kao simbolične izraze uzajamne zahvalnosti i nastavka započetog prijateljstva. Kratko druženje uz kafu uveličali su i poznata kotorska sopranistica Nada Baldić, tajnik Srednje pomorske škole Kotor Ivica Biskupović i Aleksandra Sindik članica hora “Jedinstvo”.

U 19:30 sati započeo je jednosatni koncert u koncertnoj dvorani muzičke škole “Vida Matjan”.

Ana Jergović, predsjednica KUD-a”Matko Brajša-Rašan” pozdravila je prisutne i uz riječi zahvale organizatorima, predstavila povijest i djelatnosti KUD-a”Matko Brajša-Rašan”.

Zbor pod dirigentskom palicom  Irene Vladisavljević predstavio se bogatom glazbenom baštinom istarskih skladatelja te hrvatskih i internacionalnih skladatelja. Korepetitorica zbora je Maurizia Brajković.

Pjevači  Zbora njeguju vokalni glazbeni izraz istarskog podneblja i djela istaknutih skladatelja iz drugih krajeva Hrvatske, kao i djela starih majstora.  Kroz koloplet skladbi bogatog i visoko kvalitetnog repertoara izveli su sakralne, crnačke duhovne, istarske, dalmatinske i druge skladbe.

Burnim oduševljenjima prisutni su popratili izvedbe:  Draga nan je zemlja – I.M. Ronjgov,  Oče naš – M.B. Rašan, Ne beri Jele – M.B. Rašan, Radićeva rožica – M.B. Rašan, Zrasla mi ladonja – M.B. Rašan.

U daljem dijelu koncerta KUD se predstavio publici sa izvedbama:  Ča je more – I.M. Ronjgov, Zora rudi – D. Prašelj, Balun – D. Prašelj , Protuletje lepo – V.Žganec (splet narodnih pjesama iz drugih krajeva Hrvatske), Nabrala je jagode – Tihomir Vidošić, Letovanić – Emil Cossetto.

Završni dio koncerta obilježen je skladbama: Oj ti dušo duše moje – tekst August Šenoa/arr. Zoran Gardašević ; Ružo crvena – D. Šimek/R.Gross; Tri divojke – narodna okolica Zadra; Syahamba – A.Nyberg; Mari mome – narodna bugarska pjesma; Tri crnogorske pjesme – arr. Irena Vladisavljević i Pipa – A.Baša/D.Prašelj.

Burnim pljeskom prisutnih popraćene su sve izvedbe, a posebne dojmove ostavila je ravnateljica zbora Irena Vladisavljević.

O KUD-U UKRATKO

KUD “Matko Brajša Rašan”  djeluje bez prekida pune 63. godine. Zbor je osnovan 17. listopada 1951. godine. Osnivači društva su mu dali ime „Matko Brajša Rašan” po istoimenome istarskome skladatelju koji je bio i sakupljač narodnih pjesama. Glazbenik Matko Brajša Rašan je autor poznate istarske svečane pjesme „Krasna zemljo”.

Zbor njeguje vokalni glazbeni izraz istarskoga podneblja ali i drugih poznatih hrvatskih i svjetskih skladatelja. Predstavljao je Pulu, Istru, i Hrvatsku na brojnim natjecanjima i gostovanjima u mnogim europskim zemljama. Primio je više nagrada i odličja u zemlji i u inozemstvu.

Zbor je osim u Puli, Istru i Hrvatsku predstavljao na brojnim natjecanjima i gostovanjima u Italiji, Češkoj, Rumunjskoj, Poljskoj, Austriji, Nizozemskoj, Slovačkoj, Ukrajini, Sloveniji, Bosni i Hercegovini, Švedskoj.

KUD « Matko Brajša-Rašan» pored brojnih nagrada, dobitnik je i Povelje Općine Pula i Ordena zasluga za narod, te je 2006. godine  u Njemačkoj na međunarodnom natjecanju zborova u Pohlheimu osvojio  srebrnu plaketu za plasman i 1. nagradu za interpretaciju suvremene skladbe.

KUD «Matko Brajša Rašan» organizira i susret pjevačkih zborova pod nazivom «Brajši u spomen».

Danas zborom ravna prof. Irena Vladislavljević, a korepetitorica zbora je Maurizia Brajković.

“Oče naš” u katedrali Sveti Tripun:

FOTO GALERIJA

IZDVAJAMO: Iznimna dvojezična monografija

Željko Brguljan je u monografiji, na 277 stranica, ispisao burnu kroniku malog mjesta u Bokokotorskom zaljevu, dramatične plovidbe njegovih pomoraca po morima i oceanima svijeta, na slikama pohranjenima u Zbirci župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju
Zagrebačko predstavljanje dvojezične monografije Željka Brguljana Na granici mora i neba / Zbirka maritimnog slikarstva iz župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju – At the Border of Sea and Sky / The Collection of Marine Painting from the Parish Church of the Nativity of the Blessed Virgin Mary in Prčanj održano je 22. listopada u Hrvatskoj matici iseljenika.
O knjizi su, uz autora, govorili ravnatelj HMI mr. sc. Marin Knezović, recenzenti akademik Tonko Maroević i dr. sc. Ivana Mance te urednica Grozdana Cvitan. Monografiju je ove godine izdao NIP „Gospa od Škrpjela“. Brguljan je u monografiji, na 277 stranica, ispisao burnu kroniku malog mjesta u Bokokotorskom zaljevu, dramatične plovidbe njegovih pomoraca po morima i oceanima svijeta, na slikamapohranjenima u Zbirci župne crkve Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju.
Ravnatelj Hrvatske matice iseljenika mr. sc. Knezović svoj govor na promociji počeo je pomalo neuobičajeno, kazavši kako se ne slaže s njezinim naslovom „Na granici između mora i neba“.
Ovo nije djelo koje bi trebali stavljati na neke granice ili unutar nekih granica. Na zavjetnim slikama, koje prikazuju brodove u kritičnim trenucima nevremena miješaju se more, jarboli i trupovi brodova, oblaci, Gospa i sveci u kovitlac u kojem je teško razlučiti gdje prestaje i gdje nestaje iskaz bijesa prirode, krhke ljudske tvorevine koje mu prkose i uplitanje onostranih sila. Tako se i na području Boke miješaju kulture, narodi, običaji da ih je ponekad teško smjestiti u uredne akademske pretince. Grozim se luđačkih okova klasifikacija. Umjetnost je šarena radost pa i kada, u ovom slučaju, prikazuje trenutke smrtne opasnosti (….) Lijepo je listati ovu knjigu Željka Brguljana, ugodno je uživati u sentimentalnom prisjećanju prošlosti, no korisna nam može biti samo ako postane dio naše sadašnje i buduće kulture. Kultura Boke morala bi opstati kao dio naše kulture. Koliko bi mogli izgubiti ako je odbacimo to je, po mom mišljenju, glavna tema ove knjige, kazao je Knezović.
Predstavljač, akademik Tonko Maroević govorio je o tome kako se pisac Brguljan već dokazao i kao autor cjelovite monografije o crkvi Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčanju, te kao istraživač i tumač najznačajnijega opusa u prikazivanju brodova – ne samo u bokeljskim razmjerima – Bazija Ivankovića. Dijelovi nekadašnjih kronika ili novinskih članaka čitaju se kao uzbudljivo štivo, ali ponajprije kao svjedočanstvo epohe koja zahvaljujući , prikladnom, skrupuloznom i savjesno razvedenom Brguljanovu tekstu omogućuje gotovo romantični vremenoplov u prohujalo doba i čednu empatiju sa stradalnicima u oluji, zaključio je Maroević.
Mance je u svom osvrtu ukazala na to da je Brguljan svoja istraživanja zasnovao na ogromnom rasponu povijesnih izvora i literature, tako da će ova knjiga zaista biti korisna u istraživanjima svih onih koji se bave pomorstvom i kulturnom baštinom Prčanja i Boke. Po prvi put je, kazala je, cjelovito obrađena zbirka maritimnog slikarstva župne crkve u Prčanju koja je valorizirana kao autentična povijesna i umjetnička građa. Knjiga donosi i niz prvi put objavljenih dokumenata iz pomorske prošlosti Prčanja, kao i korespondenciju don Nika Lukovića s radionicama i umjetnicima. Slike brodova, njih 40 iz prčanjske župne zbirke, donose zanimljive priče iz pomorske povijesti Prčanja. Pristupajući slikama kao umjetničkim djelima, ali i povijesnim dokumentima, Brguljan je slike iz prčanjske zbirke upisao u širi kontekst poznate nam povijesti bokokotorskog i prčanjskog pomorstva, uspješno povezavši pojedine slike s podacima iz ostale povijesne građe te postojeće literature, rezimirala je Mance.
Urednica monografije Grozdana Cvitan govorila je o izuzetnoj Brguljanovoj osobnosti, upornosti, metodičnosti i posvećenosti cilju. Sve što je postigao bilo je na dobrobit njegove zavičajne zajednice i ubaštinjenja u hrvatsko kulturno jadransko naslijeđe.
Bilo bi tragično da ova knjiga postane komemoracija jednoj izuzetnoj zbirci koja ima kulturološku, povijesnu ali i materijalnu vrijednost a prije svega smo je dužni sačuvati zbog njenog zavjetnog karaktera – kazao je Brguljan. Posebnu zahvalnost autor je iskazao izdavaču, urednici, dizajneru, autoru fotografija, prevoditelju, suradnicima na projektu, don Srećku Majiću, i domaćinu promocije.
Kotoranin Željko Brguljan diplomirao je 1989. godine na Fakultetu strojarstva i brodogradnje u Zagrebu, gdje sada živi i radi. Slikarstvom se počeo baviti još za vrijeme studija, a dosad je dvadeset puta samostalno izlagao. Član je Hrvatskog društva likovnih umjetnika i američkog National Collage Societyja. Umjetnički nerv tjerao ga je neprestano prema novim izazovima, pa je tako autor izložaba „Bokeljska mornarica i njeni kapetani“ (2006.) „ Boka kotorska u hrvatskom slikarstvu“ (1998.), Dalla storia delle Bocche di Cattaro – La cravatta tra i Bocchesi/Iz povijesti Boke kotorske – kravata u Bokelja ( 2009.), kao i nekoliko knjiga te brojnih članaka.
Svoj doprinos djelovanju zajednice Bokelja u Zagrebu, okupljenih u bratovštini Bokeljska mornarica 809, osim kao član, dao je i kao autor ili koautor niza izložbenih i izdavačkih projekata.

Njegov knjižni opus čin Crkva Rođenja Blažene Djevice Marije u Prčnju, (2008.), Melita Bošnjak (likovna monografija), (2010.) i Pomorstvo Boke kotorske na slikama Bazija Ivankovića, (2011.). Valja spomenuti i vrijedni Brguljanov književni prinos rasvjetljavanju tragične sudbine hrvatskog emigrantskog pjesnika Viktora Vide, Bokelja koji je preminuo 1960. u Argentini. Brguljan je, u nedavno promoviranom online Leksikonu hrvatskog iseljeništva i manjina – koji se može listati na portalu HMI – napisao natuknicu o Hrvatima u Crnoj Gori.
Radeći kao srednjoškolski profesor, ostvarivao je usput iznimno likovno djelo u tehnici kolaža. Zaredale su se izložbe, uspjesi na likovnim natječajima u Americi, a u konačnici, 2014. i likovna monografija u izdanju Hrvatskog društva likovnih umjetnika. Autor monografije „Željko Brguljan”, koja je promovirana u Kotoru i Zagrebu, likovni je kritičar Nikola Albaneže.
Autor upravo promovirane monografije će presjek svog publicističkog rada predstaviti u Srednjoj školi za cestovni promet u Zagrebu na Kennedyjevu trgu, 26. listopada u 13.30 sati.

Tekst: Diana Šimurina-Šoufek

Preuzeto sa portala Radio Dux-a

Mandolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas“ na Lučindanskim susretima u Zagrebu

Mandolinski orkestar HGD CG „Tripo Tomas“ odazvao se pozivu Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske za sudjelovanje na Lučindanskim susretima u Zagrebu.

ZAGREB-LUČINDANSKI SUSRETI

Manifestacija je, tradicionalno, započela intoniranjem himni Republike Hrvatske i Crne Gore u izvođenju Mandolinskog orkestra „Tripo Tomas“ iz Kotora, uz ravnanje prof. Iva Brajaka. Svoje umijeće na mandolinama mladi članovi orkestra su pokazali svojom interpretacijom pjesme „Bokeljska noć“, za što su zaslužili veliki pljesak prisutnih u dvorani

Piše: Danilo Ivezić

Oko hiljadu uzvanika, gostiju, Crnogorki, Crnogoraca i prijatelja Crne Gore na sedamnaestim Lučindanskim susretima u Zagrebu pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba, 24. 10. 2015. u kino Sali studentskog centra, obilježili su jedan od najznačajnijih crnogorskih praznika Lučindan.

Sedamnaesti put za redom, u okviru svog četvrt vijeka postojanja NZCH i Društvo „Montenegro“ organiziraju Lučindanske susrete, u povodu značajnog praznika crnogorskog naroda Lučindana. Obilježavamo ga u spomen na čovjeka koji je govorio da nema druge sile u upravljanju narodom i državom OSIM MOĆI PERA I JEZIKA.

Prekrasna atmosfera, prepuna pozitivne energije, izvanredni učesnici programa- dječji mandolinski orkestar Hrvatskog građanskog društva Crne Gore „Tripo Tomas“ iz Kotora, Folklorni ansambl KIC-a „Budo Tomović“ iz Podgorice sa solistom Šukrijom Žutim Serhatlićem i Zbor „Montenegro“ iz Zagreba, učinili su da Lučindanski susreti 2015. prerastu u vrhunski kulturni događaj i najbrojniju crnogorsku manifestaciju u Republici Hrvatskoj u 2015. godini.

Ovogodišnji sedamnaesti Lučindanski susreti organizirani su u okviru obilježavanja 70-te godišnjice završetka II. svjetskog rata i pobjede nad fašizmom u čemu  je Crna Gora imala svoje značajno mjesto i ulogu, dala nebrojene žrtve, a njeni sinovi i kćeri učinili velika herojstva.

Ambasador Crne Gore u RH- Nj. E. Igor Građević; izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Slavno Kojić; predsjednik Skupštine Opštine Podgorica Đorđe Suhih; potpredsjednik Gradske skupštine Grada Zagreba Davor Bernardić; predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer; predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović; direktor Uprave za dijasporu Ministarstva vanjskih poslova i evropskih integracija Vlade CG Predrag Mitrović; sekretarka Sekretarijata za kulturu Podgorice Nela Savković Vukčević; predstavnici Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava CG; predsjednici i predstavnici crnogorskih društava: Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora; Crnogorskog KPS Društva „Morača“ Kranj; Zavičajnog društva Plava i Gusinja „Izvor“ iz Kranja; Saveza crnogorskih udruženja Srbije i Udruženja Crnogoraca Beograda; Saveza crnogorskih društava Slovenije iz Ljubljane; Crnogorskog društva „Crna Gora“ iz Ljubljane; Kulturno sportskog društva Sandžak u Sloveniji iz Kamnika, Kulturno umjetničkog i sportskog Društva Bihor – Montenegro iz Jesenica, Društva slovensko-crnogorskog prijateljstva iz Ljubljane, crnogorskih udruga članica NZCH i Koordinacije crnogorske nacionalne manjine na području RH iz SPLITA, RIJEKE, PULE, ROVINJA, UMAGA, KARLOVCA, OSIJEKA i ZAGREBA kao i brojni predstavnici nacionalnih manjina Grada Zagreba i Zagrebačke županije.

Obraćajući se prisutnima, u ime organizatora Lučindanskih susreta 2015. predsjednik Nacionalne zajednice Crnogoraca Hrvatske  Danilo Ivezić je između ostalog rekao:

“ Lučindanski susreti su bili svojevrstan pokazatelj statusa i ugleda crnogorske zajednice u Republici Hrvatskoj  i Gradu Zagrebu, što se u sedamnaestogodišnjoj tradiciji iskazuje kroz činjenicu da su pokrovitelji Lučindana bili: Predsjednik RH, Ministarstvo kulture RH u više navrata, Ministarstvo vanjskih poslova RH, a od 2008. kao trajni pokrovitelj gradonačelnik Grada Zagreba. Na njima smo i započeli jedan od najznačajnijih projekata pod nazivom Dani crnogorske kulture – program preko kojeg smo kulturne dosege, poznate i mlade neafirmirane stvaraoce iz  Crne Gore, predstavili i približili sredini u kojoj živimo, i ona su postala sastavnim dijelom kulturnih događanja Grada Zagreba i Republike Hrvatske. Tako je manifestacija „HOMMAGE NJEGOŠU“  kojom smo u suradnji s Dimitrijem Popovićem obilježili  200-tu  godišnjicu Njegoševog rođenja proglašena NAJBOLJIM PROJEKTOM  u Republici Hrvatskoj za 2013. godinu.

Prepoznati smo u svojim sredinama po kvaliteti i brojnosti programa, odmakli smo se od tzv. zavičajnih klubova u kojima se  sastaju „zemljaci“ kako bi jednom mjesečno utopili nostalgiju za zavičajem, do slijedećeg sastanka. Stvaramo programe i realiziramo projekte u suradnji s institucijama iz Crne Gore. Prvenstveno Ministarstvom kulture CG, Maticom crnogorskom, Udruženjem likovnih umjetnika Crne Gore; Centrom za očuvanje kulture i tradicije nacionalnih manjina Crne Gore, ali i s udruženjima hrvatske nacionalne manjine u CG – Hrvatskim građanskim društvom CG, čiji ste Mandolinski orkestar imali priliku čuti na početku današnje manifestacije i Hrvatskim nacionalnim vijećem CG- a, sve u cilju što kvalitetnije i cjelovitije prezentacije crnogorske kulture, tradicije i onoga što jesu obilježja nacionalnog identiteta.

Ugled u sredinama življenja mjeri se pojedinačnim ugledom, onim čime su Crnogorci i oni podrijetlom iz Crne Gore prepoznati u svojoj sredini. A prepoznati su kao umjetnici, znanstvenici, sportaši, gospodarstvenici, javni radnici- spomenuću samo neke uz ispriku velikom broju ostalih: Dušan Vukotić, Dimitrije Popović, Stevan Luketić, Mirko Kovač, Veselin Simović Aga, Veljko Bulajić, Dragutin Lalović, Ljubomir Kuljača, Milutin Drljević. Smisao navođenja ovih imena nije hvaljenje, iako ima i toga jer se imamo i čime pohvaliti, već u činjenici da uspijevamo takve ljude okupiti na programima i projektima što dovoljno govori o kvaliteti tih programa i nama samima.

Činjenica da smo od prije dvije godine, ulaskom Republike Hrvatske u EU, i građani Europe, otvara novi prostor i obvezu programskog djelovanja, čiji nosioci postaju pripadnici druge i treće generacije rođeni u RH oni koji baštine i treći identitet i čija pomoć na putu Crne Gore u tzv. euroatlantske integracije  može biti dragocjena“ i zaključio:

Hvala vam što ste danas ovdje s nama, DOBRO NAM DOŠLI  i kako kažu u Crnoj Gori DOBRO VAM SE DOBROM VRAĆALO!“,

Nastup Zbora „Montenegro“ i njihova vrsna interpretacija pjesama: „Čobanine lijepa đevojko“, „Đevojka je zelen bor sadila“ i „Odlazak“, kompoziciju Arsena Dedića na stihove Tina Ujevića bila je prava dobrodošlica svim učesnicima u ume domaćina Lučindana.

Prisutnima su se nakon pjesama dobrodošlice obratili- direktor Uprave za dijasporu Predrag Mitrović, predsjednik Skupštine Opštne Podgorica Đorđe Suhiha, predsjednik Matice crnogorske Dragan Radulović, predsjednik Savjeta za nacionalne manjine Aleksandar Tolnauer i izaslanik gradonačelnika Grada Zagreba Slavko Kojić.

Nakon bogatog programa kojega je izvelo KUD „Budo Tomović“, svima prisutnima ponuđena je autohtona crnogorska trpeza, uz crnogorsku rakiju, vranac i krstać.

Gostima iz Kotora, članovima mandolinskog orkestra, prije povratka svojim kućama u sunčanu Boku, organiziran je obilazak užeg gradskog jezgra Zagreba.

NAJAVA: Koncert KUD-a „Matko Brajša Rašan“ u Kotoru

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore Kotor organizira koncert  KUD-a „Matko Brajša Rašan“ iz Pule u Koncertnoj dvorani Muzičke škole „Vida Matjan“ – crkva Sv. Duha.
Koncert je zakazan za 23. listopad (petak) u 19,30.

Ulaz je slobodan.

Novi broj Hrvatskog glasnika– „Vrijeme jedara neprolazno je“

Hrvatski glasnik u novom  broju donosi tekstove o aktualnostima HNV – a, o glazbenoj edukaciji mladih i čuvanju bokeljske tradicije, novoj knjizi Anite Mažibradić,  uvijek zanimljivu rubriku „Po bokeški“,  vaterpolu u Kotoru, kao i mnoge druge zanimljivosti vezane za hrvatsku zajednicu u Crnoj Gori.  Hrvatski glasnik  možete kupiti: u Kotoru u katedrali svetoga Tripuna, u Tivtu kod povjerenika Andrije Krstovića, u Baru kod predsjednika barske podružnice Društva Vladimira Marvučića, u Podgorici na Trgu Božane Vučinić te u Herceg Novome u Župnom uredu svetoga Jeronima.

Radio Dux

Gostovanje Ličkog zavičajnog društva u Kotoru

Ličko zavičajno društvo “Vila Velebita” ponovno u Kotoru, u uzvratnom posjetu Hrvatskom građanskom društvu Crne Gore Kotor.

Ovoga puta odlučili su se predstaviti mješovitim pjevačkim zborom, solistima i mladim tamburaškim orkestrom glazbene škole u Požegi.

O SUSRETIMA I LZD “VILA VELEBITA”

Susreti sa Ličkim zavičajnim društvom “Vila Velebita” odvijaju se već nekoliko godina s ciljem da postanu tradicionalni s razmjenom glazbenih iskustava u interpertaciji glazbenih amatera.

Gostovanjima i programima Boka u Požegi i Požega u Boki duh tradicije i kulturne baštine Slavonije i Boke pronosi se kako Bokom tako i Hrvatskom.

Članovi Hrvatskog građanskog društva Crne Gore-Kotor prepuni emocija i prekrasnih dojmova odlazili su i uzvraćali gostovanja ovim susretljivim, veselim domaćinima. Iznimna čast ukazana je na gostovanjima Hrvatskog građanskog društva u Požegi, proglašenjem takozvanog “vinskog kuma”. Domaćin  je sve prisutne uveselio lokalnim običajem u kojem je “Vinski kardinal” imenovao tijekom prvog gostovanja Mira Franovića, a prošle godine Ivicu Biskupovića,  za vinskog kuma i dodijelio im “Kumovnicu”.

Glazbeno društvo „Vila Velebita“ kao najistaknutija sekcija unutar Ličkog zavičajnog društva „Vila Velebita“ u Požegi, osnovano je prije 16 godina. Cilj je bio revitalizirati u Slavoniji zavičajnu kulturnu baštinu Like, izražene kroz pučko izvorno pjevanje uz autohtonu instrumentalnu pratnju tamburicom.

Zbor je nastupao na brojnim koncertima u više Europskih zemalja, kao i diljem Hrvatske u brojnim gradovima. Nezaboravni su i najposjećeniji tradicionalni Božićni koncerti „Vile Velebita“ u Požegi.

U svojem programu najčešće su na repertoaru narodne slavonske, ličke, dalmatinske  i druge pjesme, zatim starogradske pjesme, kao i poneki evergrini.

Zbor i orkestar vode bračni par glazbenih pedagoga, profesora glazbene kulture, a to su  Saša Botički i Monika Sakač-Botički.

Glazbeno društvo je najsnažniji promotor tradicijske glazbene kulture na prostorima Požeštine i Slavonije, s ciljem očuvanja identiteta Ličana na tim prostorima.

Društvo je dobilo više priznanja, između ostalog godišnja nagrada Grada Požege.

Predsjednik društva „Vila Velebita“ u Požegi od osnivanja do danas,  je prof.dr. sc.  Josip Fajdić.

PROGRAM POSJETA I OBILASKA GRADA

U sklopu svojeg posjeta Kotoru, članovi LZD “Vila Velebita” u prijepodnevnim satima obišli su katedralu Sveti Tripun, crkvu Blažene Ozane, Pomorski muzej i prošetali ulicama starog grada Kotora. U kratki pregled povijesti grada Kotora i kulturnih znamenitosti goste je uputio Ivica Biskupović, uz lijepe priče i o davnim vremenima minulih epoha.
Delegacija od 12 članova, sa predsjednikom Društva Josipom Fajdićem i tajnicom Mirjanom Javorov, posjetila je kotorsku biskupiju. Mons. biskup Ilija Janjić dočekao je goste uz srdačnu dobrodošlicu i čašćenje. Gosti su upoznali biskupa sa dvogodišnjom tradicijom svojih uzvratnih posjeta Kotoru i Hrvatskom građanskom društvu Crne Gore naglašavajući zadovoljstvo zbog postojeće suradnje sa HGD-om i iskazujući veliko poštovanje prema samom Društvu i svim njegovim članovima. Mons. biskup Ilija Janjić u ugodnom ambijentu biskupije pozdravio je goste uz malu kratku priču o duhovnom bogatstvu i kvaliteti ljudskog prijateljstva, značaju očuvanja zdravih obitelji i mladeži, snazi vjere i utjecaju glazbe na duhovnost ljudskog bića. Uz zajedničke poruke o moći glazbe koja spaja i gradi mostove poput najčvršćih spona i razmjenu prigodnih poklona uz poklon pjesmu biskupa “Bokeljska noć” kojom je ispratio goste nastavljen je obilazak grada. Obilasku se pridružio i sam biskup.

POSJET HRVATSKOM NACIONALNOM VIJEĆU CRNE GORE

Delegacija u sastavu prof. dr. sc. Josip Fajdić, predsjednik LZD “Vila Velebita”, Mirjana Javora tajnica društva, Dijana Milošević dopredsjednica Hrvatskog građanskog društva Crne Gore i Miro Franović, nekadašnji predsjednih Hrvatskog nacionalnog vijeća Crne Gore.

U dužem razgovoru predsjednik Vijeća Zvonimir Deković približio je gostima kulturni rad, koji hrvatska nacionalna manjina u Crnoj Gori pokušava, u skladu s financijskim mogućnostima, što više održavati i animirati mlade, kao i mnogobrojnim aktivnostima suradnje i nastojanjima za učvršćivanjima poveznica i mostova sa Republikom Hrvatskom.

Predsjednik Društva „Vila Velebita“ prof. dr. sc. Josip Fajdić istaknuo je tijekom razgovora kako je ovo njihov drugi dolazak u Boku, dok je njihov prvi dolazak bio nastup u Donjoj Lastvi prije dvije godine. Fajdić je naglasio da želi „želi slavonsku kulturu približiti Kotoru“, te da je veoma bitna „kultivirana razmjena glazbene kulture između Požege i Kotora, odnosno Tivta“.On je istakao kako Društvo egzistira već punih 19 godina i nastoji čuvati kulturu, tradiciju, povijest i jezik svoga kraja.

Deković i Fajdić su razmijenili prigodne darove i dokazali kako glazba povezuje ljude ma gdje se oni nalazili.

KONCERT

U večernjim satima 10. listopada u koncertnoj dvorani muzičke škole “Vida Matjan” održan je koncert Ličko zavičajnog društva “Vila Velebita” sa bogatim repertoarom izvornih ličkih pjesama i napjeva, praćenih uz tambure, kao dio izvornog tradicijskog zavičajnog folklora.

Kompozicijom „Šjora Mare“ Tripa Tomasa dječji mandolinski orkestar HGD CG  “Tripo Tomas” uputio je dobrodošlicu gostima iz Požege. Nakon poznatih nota bokeljske „Šjora Mare“ koncert je nastavljen u tradicijskom glazbenom duhu zbora sa solistima, ispunjavajući dvoranu prekrasnim zvucima Slavonije i Like. Ređale su se narodne slavonske, ličke, dalmatinske  i druge pjesme, zatim starogradske pjesme, kao i poneki evergrini.

Izdvojiti ćemo neke od mnogih prelijepih izvedbi ovog zbora: “Škripi đeram”, “Lipo ti je rano uraniti”, “Kako je lijepa moja dolina”, “Zaspale su tambure”, “Moja jube”, “Ne daj Slavonijo”. Predstavili su nam se i solisti Doris Devčić, Dario Adam Raguž, Martina Barišić i Blaž Galojlić.

U orkestralnom dijelu programa tamburaški orkestar je izveo hrvatsku narodnu obradu B. Potočnik: Rukavice, todore, zatim J. Brahms, obrada G. Hlebec: Mađarski ples br. 1, W.A.Mozart, obrada B. Potočnik: Alla turca, a zvuci Slavonije ponovno su ispunili dvoranu muzičke škole kroz izvedbe “Slavonijo moja, pjesmom me probudi”, solistice Martine Barišić i “Sve dok Dunav protiče”, soliste Blaža Galojlića.

Oduševljenje prisutnih su izazvali i solista Dario Adam Raguž poznatom pjesmom “Ružo moja crvena” i solistica Doris Devčić pjesmom “Ti si moja ljubav stara”.

Izvedba “Ne daj Slavonijo” u samoj završnici koncerta popraćena je, kao i mnoge druge, burnim pljeskom publike.

U znak zahvale prisutnima i gostima, a u domaćinskom duhu naše Boke, mandolinski orkestar HGDCG “Tripo Tomas” sa poznatom solisticom Nadom Baldić poklonili su svima još jedan emocionalni ugođaj pjesmom “Bokeljska noć”.

Voditeljica programa Tea Grgurović i dopredsjednica Društva Dijana Milošević uputili su završne riječi uz želju da se i dalje pronose zvuci Požege u Boki i Boke u Požegi.

Razmjenom prigodnih poklona završen je jedan prekrasan koncert Ličkog zavičajnog društva “Vila Velebita” iz Požege.

Koncertu su pored mnogobrojne publike prisustvovali i mons. biskup Ilija Janjić, Miro Franović-nekadašnji predsjednik Hrvatskog nacionalnog vijeća, Ljiljana Velić – predsjednica Općinskog Odbora Hrvatske Građanske Inicijative Kotor, Zrinka Veljić-predsjednica HKD “Tomislav”, Ilija Radović- Vice admiral Bokeljske mornarice, Vlasta Mandić, voditeljica poznate kotorske klape “Bisernice Boke” i novinarka dnevnog lista Dan-Mirjana Popović.

ZAJEDNIČKO DRUŽENJE NAKON KONCERTA

Nakon koncerta uslijedila je večera uz zajedničku pjesmu i igru. Zajedničko druženje uz pjesmu i ples nastavilo se dugo u noć uz zvuke gitare, harmonike i tamburica.

Još jedan lijep susret kulture i tradicije obogatio je kulturnu scenu grada Kotora i programske sadržaje djelatnosti Hrvatskog građanskog društva Crne Gore i Ličkog zavičajnog društva “Vila Velebita”.

Dan neovisnosti Republike Hrvatske

Republika Hrvatska danas slavi Dan neovisnosti, državni praznik u sjećanje na 8. listopada 1991., kada je Hrvatski sabor jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza s bivšom Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom (SFRJ), čime je Hrvatska postala nezavisna i samostalna država.

Hrvatska država je tom odlukom prije 23 godine odrekla legitimitet i legalitet svim tijelima bivše jugoslavenske države, te utvrdila kako ne priznaje valjanim ni jedan pravni akt bilo kojeg tijela koje nastupa u ime SFRJ.

Odluka je donesena tri mjeseca nakon Brijunske deklaracije, kojom se Republika Hrvatska obvezala na tromjesečnu odgodu samostalnosti i suverenosti, na zahtjev Europske zajednice, koja je tražila da se jugoslavenska kriza pokuša riješiti mirnim putem.

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore čestita svim Hrvatima i Hrvaticama Dan neovisnosti Republike Hrvatske.

Uspostavljen novi vid suradnje HGDCG Kotor sa Udrugom “Osvit”

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore Kotor uspostavilo je novi vid suradnje na polju socijalne integracije osoba sa invaliditetom sa predstavnicima Zagrebačke Udruge “Osvit” koja je  od 30. rujna do 2. listopada za njene članice organizirala studijsko putovanje u Crnu Goru.

Udruga “Osvit”, odnosno Udruga ustanova, drugih pravnih osoba i građana koji provode profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom Hrvatske, ima za cilj unapređivanje profesionalne rehabilitacije i zapošljavanje osoba s invaliditetom. Također se bave i organiziranjem savjetovanja, simpozija i predavanja, praćenjem zakonskih propisa  te predlažu potrebne izmjene i dopune.

Njihove aktivnosti uključuju i organiziranje kreativnih radionica osoba s invaliditetom, športskih i društvenih aktivnosti, izdavanje publikacija, zbornika i priručnika te suradnju s domaćim i međunarodnim institucijama i udrugama. Baveći se profesionalnom rehabilitacijom i zapošljavanjem osoba s invaliditetom unaprijeđuju kvalitetu života najugroženije skupine ljudi, vodeći brigu o njihovim potrebama i željama u skladu s njihovim mogućnostima.

Prilikom obilaska Boke Kotorske sudionici studijskog putovanja i predstavnici udruge “Osvit” susreli su se i sa članovima Upravnog odbora HGDCG.

Tijekom razgovora naglašena je i činjenica da je Kotor prvi crnogorski grad koji je izradio vodič o pristupačnosti za osobe s invaliditetom.

Višnja Majsec  Sobota, rukovoditeljica Službe za rehabilitaciju-URIHO, istakla je prepoznatljivost Hrvatskog građanskog društva Crne Gore “kao vrlo aktivno na afirmaciji naših sunarodnjaka koji žive u Crnoj Gori”.

Dijana Milošević-dopredsjednica HGDCG i Tijana Petrović-urednica Hrvatskog glasnika kroz predstavljanje rada Društva i mnogobrojnih aktivnosti, u lokalnoj zajednici i na međunarodnoj razini, dogovorile su buduće susrete edukativnog karaktera i proširenje suradnje i na pojedine osnove škole. Buduća suradnja koja je ovom prigodom utemeljana zasnivala bi se na unaprijeđivanju kvalitete života i rada osoba sa invaliditetom na području Boke Kotorske, uključivanjem u društveni život zajednice, kao i organiziranjem zajedničkih sportskih i kulturnih manifestacija.

Ovom prigodom razgovaralo se i o partnerstvu u provedbi zajedničkih EU projekata i nastavku komunikacije i preciziranju zajedničkih aktivnosti putem elektronske pošte.

Uz razmjenu prigodnih poklona dogovoren je i sledeći susret u Zagrebu krajem listopada ove godine.

1. listopada, 2015.g.-Kotor