Održana Skupština bratovštine Bokeljske mornarice 809 Rijeka

Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809 Rijeka održala je dana 25. rujna Skupštinu bratovštine na kojoj su usvojeni izmjenjeni Statut bratovštine kojim se rad Bratovštine uređuje u skladu s izmjenama zakona, ali i kojim se stvara dodatni normativni okvir za očuvanje tradicije Bokeljske mornarice. Izmjene Statuta posebno su obilježene nedavno donesenim Rješenjem Ministarstva kulture Republike Hrvatske kojim je Kolo Sv. Tripuna i Tripundanske proslave zaštićeno i uvršteno na listu nematerijalne baštine Republike Hrvatske.

Na Skupštini je izabran novi predsjednik, članovi Velikog vijeća i počasni predsjednik.

Predsjednikom  Bratovštine imenovan je Albert Petrović, zamjenikom Anton Polak, te članovima Velikog vijeća: Đorđe Grgurević, Marin Brajković i Damir Brguljan.

Predsjednik Bratovštine Albert Petrović rođen je Škaljar, po profesiji novinar, radio kao urednik na Radio Rijeci, a u dosadašnjem djelovanju je imao važnu ulogu u promicanju Bokeljske mornarice u Rijeci.

Dosadašnji predsjednik kap. Božo Brajak imenovan je počasnim predsjednikom, čime se na poseban način iskazala zahvalnost dugo godina istaknutom članu naše zajednice u Kotoru i Rijeci koji je imao čast biti Malim admiralom (1932.-1933.) i u više navrata predsjednikom Bokeljske mornarice u Rijeci. Božo Brajak je svojim radom i odnosnom istaknuti član Bokeljske mornarice i utjelovljene stoljetnih ideala članova Bokeljske mornarice.

Izvor: Radio Dux

NE ZABORAVIMO NA ČASNI METAK VLADIMIRA BAROVIĆA

IZ MEDIJA:  index.hr

NA DANAŠNJI dan prije 24 godine crnogorski admiral Vladimir Barović na Visu je počinio samoubojstvo, zbog agresije JNA i crnogorskih rezervista na Hrvatsku. To je po njemu predstavljalo djelo koje je u potpunoj suprotnosti s crnogorskom časti.

Jedini metak ispaljen u ratu na koji Crna Gora može biti ponosna upravo je onaj admirala Barovića, koji nije htio izdati zapovijed floti koja je trebala bombardirati gradove i naselja u Dalmaciji, što mu je bilo naređeno.

Odbio poslušnost JNA

Barović je odbio služiti takvom zlu, pa je svoju čast vlastitom voljom platio životom. U oproštajnom je pismu kao razlog samoubojstva naveo agresiju JNA protiv Hrvatske, a kao Crnogorac nije se htio boriti i uništavati hrvatski narod, koji kako je tvrdio, njemu ništa nije skrivio.

“Jedini metak u ovom ratu ispaljen na koji Crna Gora može biti ponosna jest onaj admirala Vladimira Barovića, komandanta JRM. Njegovo crnogorsko shvaćanje časti nije mu dozvolilo da izda zapovijed floti da bombardira primorske gradove i naselja u Dalmaciji kad mu je to naređeno”, napisao je 1996. godine crnogorski književnik Momir M. Marković.

“Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik”

Barović je kao zapovjednik garnizona u Puli koji je pregovarao oko odlaska JNA iz tog istarskog grada ostao zapamćen prema jednoj izjavi.

“Ovdje neće biti razaranja dok sam ja zapovjednik, a ako ipak budem prisiljen da naredim razaranje Pule i Istre, mene tada više neće biti.”

Svoje je obećanje i ispunio kada se upucao. Sahranjen je u Herceg Novom, a u trenutku smrti imao je 52 godine.

Primjedbe hrvatske zajednice na Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti

U ponedjeljak, 14. rujna, održan je okrugli stol o Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti u prijašnjoj zgradi Vlade u Podgorici s početkom u 11 sati.

Ovom prigodom Hrvatsku građansku inicijativu je predstavljao Vlado Marvučić. Hrvatsko nacionalno vijeće Crne Gore kao vrhovni – krovni organ pripadnika hrvatske manjine, za koji su u iznimno visokom postotku vjernici Katoličke crkve, svojom prisutnošću su se željeli izravno izjasniti oko točaka koje smatraju spornim u Nacrtu zakona o slobodi vjeroispovijesti.

Hrvatska građanska inicijativa smatra spornim:

– u članku 7. zabranjuje se „političko djelovanje vjerske zajednice“ ako se pod političkim djelovanjem smatra očitovanje Crkve ili vjerske zajednice o nekim važnim pitanjima, može se pojaviti problem ukoliko se ova norma bude tumačila na neadekvatan način.

– u članku 7. sporna je formulacija oko „teritorijalne konfiguracije“

-administrativne procedure „upisom u registar vjerskih zajednica“

– tradicionalne crkve i vjerske zajednice su već evidentirane i kao takve prepoznate u našem pravnom sustavu

– osobito je sporan član 32. Nacrta u odjeljku „Prava i obaveze registrovanih vjerskih zajednica i njihovih vjernika“ kojim se propisuje da se „vjerskoj zajednici“ mogu odobriti sredstva iz državnog budžeta, lokalne samouprave, za aktivnosti kojima se afirmiše duhovna, kulturna , nacionalna i državna tradicija Crne Gore“

– tumačenjem da je sve što je izgrađeno prije 1.12.1918. državna svojina najviše bi bila pogođena Katolička crkva osobito Kotorska biskupija, pravna nesigurnost ne smije postati dijelom nekog budućeg zakonskog teksta

– član 42. naglašava se da se „vjerska pouka može izvoditi samo u objektima u kojima se vrše vjerski obredi i vjerski poslovi“ što je diskriminirajuće. Pored toga član 47. izričito kaže da u „vjerskoj školi nastavu mogu izvoditi samo crnogorski državljani“

Općenito, može se zaključiti da je ponuđeni Nacrt zakona o slobodi vjeroispovijesti u ovoj varijanti neprihvatljiv, te da ga je nužno doraditi i promijeniti stavke , tj. prilagoditi ga svima.

U nastavku možete pročitati dojmove Vlada Marvučića o Javnoj raspravi:

“Možemo se gorko našaliti, pa reci da je bila treća sreća nakon onih neugodnih situacija koje su se dogodile u Bijelom Polju i Kotoru kada Javna rasprava zapravo nije ni održana. U Podgorici u ponedjeljak, 14. rujna, uz dosta problema i prosvjeda koji su bili ispred stare zgrade Vlade gdje se održavala sjednica, i željom mnogih građana da nazoče, ali to nije bilo moguće zbog toga što se to održavalo u maloj sali, ipak je održana Javna rasprava. Nazočili su svi značajni predstavnici, tu su bili predstavnici Ministarstva za ljudska i manjinska prava, predlagači ovog Nacrta zakona, kao i predstavnici drugih ministarstava, predstavnici vjerskih zajednica, predstavnici političkih partija među kojima je i moja malenkost imala obvezu da iskaže stavove Hrvatske građanske inicijative, ali i Hrvatskog nacionalnog vijeća. Nacrt zakona smo mi ocijenili negativno, dali smo naše vrlo konstruktivne prijedloge. Imamo primjedbe na neke norme koje su proglašene u tom Nacrtu, primjerice teritorijalna konfiguracija vjerskih zajednica, jer prigovorili smo i mi i druge značajne vjerske zajednice ako bi se to doslovno shvatilo naše dvije nadbiskupije ne bi više smjele biti pod jurisdikcijom, odnosno vrhovništvom Svete stolice., što je apsurdno. Kotorska biskupija bi imala problem, jer se ona nalazi pod Splitskom mitropolijom , ali po prijedlogu ove norme mi smatramo da ni to ne bi bilo moguće. Mi smatramo da sve kršćanske crkve imaju pravo nazivati se crkvama, a naziv vjerska zajednica može odgovarati nekim drugim zajednicama, ali Katoličkoj crkvi i ostalim kršćanskim crkvama svakako ne. Imamo primjedbu i na norme koje propisuju registraciju vjerskih zajednica, što mi smatramo da je potpuno ponižavajuće i neprihvatljivo da se tradicionalne vjerske zajednice moraju registrirati; mišljenja smo da se tradicionalne vjerske zajednice jednostavno moraju upisati u registar i prihvatiti. Imamo primjedbu i na član 52 koji po nama sprovodi neku novu, revolucionarnu pravdu, konfiskaciju, nacionalizaciju, jer sve što je sagrađeno do stvaranja Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca po tom članu treba da se smatra svojinom države Crne Gore, s čime se mi ne slažemo, jer po tome primjerice katedrala svetog Tripuna postaje imovina države koja u to vrijeme, kada je ona sagrađena, nije ni postojala, Naglasili smo da bi takvim rješenjem sve vjerske zajednice, a pogotovo Kotorska biskupija, bile jako pogođene. Iznijeli smo primjedbe i očekujemo da će se u bližoj budućnosti pred nama pojaviti jedan puno bolji Nacrt”.

Izvor: Radio Dux

Poklon koncert Kotoru omladinskog hora „Canto“ iz Poljske

*******

U utorak 1. rujna članovi  Omladinskog hora „Canto“ Udruženja muzičkih škola „Česlava Njemena“ iz Poljske posjetili su Kotor i ovom prigodom poklonili svim ljubiteljima horske glazbe prekrasan jednosatni koncert. Sa članovima hora doputovali su i predstavnici “Udruženja Poljaka nastanjenih u Crnoj Gori” Wanda Vujisić i Teresa Medojević i ambasadorka Republike Poljske Irena Tatažinjska.

Omladinski hor „Canto“

Omladinski hor „Canto“ Udruženja muzičkih škola „Česlava Njemena“ iz Vloclavka /Poljska/ nastao je 1991.godine. Osnivač i dirigent hora je Marian Ščepanjski. Hor je dobitnik velikog broja nagrada i priznanja, medju kojima se izdvajaju:

1. mjesto na Medjunarodnom Festivalu Balkan Folk Fest u Kitenu /Bugarska/ 2011. godine gdje su nagradjeni diplomom „The Best of The Best!“
2. mjesto na Medjunarodnom Festivalu Horova u Ejšiškama /Litvanija/ i specijalnu nagradu za najbolje izvodjenje djela inspiriranih poljskim folklorom /nagrada Ambasadora Poljske u Litvaniji/
3. mjesto na poljskom horskom festivalu u Vaclavazu Šamotul u Poljskoj 2012. godine /nagrada za najboljeg dirigenta Festivala
4. mjesto na Medjunarodnom Festivalu horova „Ihrid hor festival“ u Ohridu /Makedonija/

Hor je sudjelovao i na VI medjunarodnom festivalu horova Toskana Muzik Festival u Montecatini Terme /Italija/ 2014, a nastupao je sa koncertima i u Španiji i Francuskoj 1999.i 2009.godine. Program hora obuhvaća djela ozbiljne, suvremene i crkvene glazbe.

Izaslanstvo Poljske sa članovima hora u posjet Kotoru

Dirigent hora Marian Ščepanjski svoju dugogodišnju želju za nastupom u Kotoru realizirao je sinoćnim nastupom u crkvi Svetog Duha muzičke škole Vida Matjan u Kotoru. Hor je posjetio Kotor nakon povratka iz Makedonije sa Ohridskog horskog festivala gdje su osvojili nagradu „Gran pri“.

U organiziranju koncerta sudjelovali su Hrvatsko građansko društvo Crne Gore kao organizatori, Muzička škola Vida Matjan i direktor Osnovne škole “Narodni heroj Savo Ilić” spoljni suradnici.
Iznimnu čast članovima hora, izaslanstvu “Udruženja Poljaka nastanjenih u Crnoj Gori” i ambasadorki Republike Poljske, Ireni Tatažinjskoj tijekom njihovog kratkog boravka u Kotoru ukazao je mons. biskup Ilija Janjić svojim srdačnim prijemom u kotorskoj biskupiji i razgledanjem Katedrale Svetog Tripuna.

Posjet mons. biskupu Iliji Janjiću

Članove hora Canto, predsjednicu “Udruženja Poljaka nastanjenih u Crnoj Gori”, Wandu Vujisić, Teresu Medojević, članicu Upravnog odbora “Udruženja Poljaka nastanjenih u Crnoj Gori”, ambasadorku Republike Poljske u Crnoj Gori Irenu Tatažinjsku, kao i dopredsjednicu Hrvatskog građanskog društva Dijanu Milošević primio je mons. biskup Ilija Janjić. Poželjevši dobrodošlicu dragim gostima Biskup Ilija Janjić je izrazio svoje zadovoljstvo ovom posjetom uvaženih predstavnika Poljaka u Crnoj Gori, a također, ne krijući osobnu radost, pozdravio mlade članove hora i predstavnike “Udruženja Poljaka nastanjenih u Crnoj Gori”.

  

Razmjena prigodnih poklon knjiga popraćena je i poklon pjesmom poljskog hora čiji su talentirani i uvježbani glasovi ispunili kotorsku biskupiju posebnim emocijama. U znak zahvalnosti za ovaj prekrasan glazbeni poklon biskup mons. Ilija Janjić otpjevao je Bokeljsku noć. Nastavljeno je kratko druženje uz prijateljski razgovor i atmosferu mediteranskog duha Boke i horskih nota poljske glazbe, nakon čega je biskup mons. Ilija Janjić odveo goste u razgledanje katedrale.

Nastup hora u Muzičkoj školi Vida Matjan
U koncertnoj dvorani muzičke škole Vida Matjan u Kotoru članovi Omladinskog hora „Canto“ Udruženja muzičkih škola “Česlava Njemena“ iz Poljske predstavili su se publici sa raznovrsnim repertoarom klasičnih i suvremenih izvedbi kompozicija. Nakon najave programa dopredsjednice HGDCG Dijane Milošević i razmjene poklon kniga, predsjednica Udruženja Poljaka u Crnoj Gori Wanda Vujisić predstavila je povijest i značajna ostvarenja hora.
“Želja ovog uspješnog i priznatog hora bila je da pjevaju u Kotoru i zato vam mnogo zahvaljujemo što ste nam to omogućili”-rekla je Wanda Vujisić u svom pozdravnom govoru.
Svaka izvedba hora popraćena je oduševljenjem prisutnih i velikim pljeskom, a dvorana muzičke škole ispunjena zvucima talentiranih, školovanih i jedinstvenih glasova mladoh hora.
Nakon izvedenog programa ponesena dojmovima i zvucima ovih mladih talemtiranih gimnazijalaza posebnu zahvalu i čestitke horu uputila je ambasadorka Republike Poljske.
Iskrene čestitke horu uputila je i direktorica Muzičke škole Vida Matjan Laura Jovanović, naglašavajući da je večeras njoj kao direktorici ove ustanove bila iznimna čast i zadovoljstvo zbog nastupa ovakom kvalitetnog hora baš u ovom prostoru.

Koncertu su pored mnogih ljubitelja horske glazbe prisustvovali i Tripo Schubert, Dijana Milošević i Slavko Dabinović, kao predstavnici HGDCG, Nebojša Kuč, direktor Osnovne škole “Narodni heroj Savo Ilić”, Laura Jovanović, direktorica Muzičke škole Vida Matjan, predstavnica dnevnih novina Dan, Mirjana Popović, mons. Ilija Janjić, biskup i ambasadorica Republike Poljske  Irena Tatažinjska.

Pjesmom na ulicama starog grada

Zadovoljni nastupom i reakcijama publike članovi hora sa svojim izaslanstvom prošetali su ulicama starog grada. Razgledanje grada pratio je kratki nastup-poklon pjesma svakom gradskom trgu izazivajući neopisivo oduševljenje prolaznika. Do kasno u noć ulice našega staroga grada ispunjavale su note i zvonki mladi glasovi hora, noseći duh i glas klasične i suvremene poljske glazbe trgovima grada.

Prekrasna glazbena večer proširila se od koncertne dvorane preko trgova kroz grad Kotor ostavljajući dojam visoko profesionalne scene i pjevačke kvalitete mladog poljskog hora Canto.

Koncert Omladinskog hora „Canto“ Udruženja muzičkih škola „Česlava Njemena“ iz Poljske

“HRVATSKO GRAĐANSKO DRUŠTVO CRNE GORE KOTOR” organizira Koncert Omladinskog hora „Canto“ Udruženja muzičkih škola „Česlava Njemena“ iz Poljske.

Koncert će se održati 1.09.2015. godine u 20:00 sati u koncertnoj dvorani muzičke škole “Vida Matjan” u crkvi Svetog Duha.

Ulaz slobodan

Omladinski hor „Canto“

Omladinski hor „Canto“ Udruženja muzičkih škola „Česlava Njemena“ iz Vloclavka /Poljska/ nastao je 1991.godine. Osnivač i dirigent hora je Marian Ščepanjski. Hor je dobitnik velikog broja nagrada i priznanja, medju kojima se izdvajaju:

1. mjesto na Medjunarodnom Festivalu Balkan Folk Fest u Kitenu /Bugarska/ 2011. godine gdje su nagradjeni diplomom „The Best of The Best!“
2. mjesto na Medjunarodnom Festivalu Horova u Ejšiškama /Litvanija/ i specijalnu nagradu za najbolje izvodjenje djela inspirisanih poljskim folklorom /nagrada Ambasadora Poljske u Litvaniji/
3. mjesto na poljskom horskom festivalu u Vaclavazu Šamotul u Poljskoj 2012. godine /nagrada za najboljeg dirigenta Festivala
4. mjesto na Medjunarodnom Festivalu horova „Ihrid hor festival“ u Ohridu /Makedonija/

Hor je učestvovao i na VI medjunarodnom festivalu horova Toskana Muzik Festival u Montecatini Terme /Italija/ 2014, a nastupao je sa koncertima i u Španiji i Francuskoj 1999.i 2009.godine.

Program hora obuhvaća djela ozbiljne, suvremene i crkvene glazbe.