ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PUTNIM ISPRAVAMA HRVATSKIH DRŽAVLJANA

Djeca mogu preko granice bez suglasnosti

Djeca mogu preko granice bez suglasnosti
Izvor: MUP.hr

28. srpanj 2015. objavljeno u 13:10Stupanjem na snagu Zakona o izmjenama i dopunama  Zakona o putnim ispravama hrvatskih državljana ( NN 82/15 ) došlo je do značajne novine u proceduri granične kontrole.  Naime, članak 6 dosadašnjeg Zakona propisivao je da građanin mlađi od 14 godina (dijete) može putovati u inozemstvo samo u pratnji roditelja ili drugog zakonskog zastupnika ili uz njihovu suglasnost u pratnji druge osobe, a navedena suglasnost morala je biti ovjerena od javnog bilježnika, diplomatske misije ili konzularnog ureda.

Najnovijim izmjenama i dopunama ovog Zakona navedeni članak je izbrisan te je samim time prestala obveza roditelja za vađenje propisane suglasnosti u slučaju kada im djeca putuju preko granice u pratnji drugih osoba (članovi obitelji, prijatelji, različite organizacije i sl.).

Sve ostale izmjene i dopune ovog zakona možete pročitati OVDJE.

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za ZAKON O IZMJENAMA I DOPUNAMA ZAKONA O PUTNIM ISPRAVAMA HRVATSKIH DRŽAVLJANA

Predstavnici HGDCG pozvani na svečani prijem u Plavom dvorcu povodom Dana državnosti

DAN DRŽ 2015

U Crnoj Gori, 13. srpnja, obilježen je Dan državnosti, u znak sjećanja na 13. srpnja 1878. godine, kada je na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država i isti datum 1941. godine kada je počeo narodni ustanak protiv fašizma.

Povodom obilježavanja Dana državnosti predsjednik države Filip Vujanović priredio je 12. srpnja svečani prijem u Plavom dvorcu na Cetinju.

Na sve­ča­ni pri­jem po­zva­ni su pred­stav­ni­ci po­li­tič­kog, na­uč­nog, kul­tur­nog, pri­vred­nog i sport­skog ži­vo­ta Cr­ne Go­re, na­rod­ni he­ro­ji i ra­ni­ji naj­vi­ši dr­žav­ni funk­ci­o­ne­ri, kao i pred­stav­ni­ci di­plo­mat­skog ko­ra i vi­so­ki zva­nič­ni­ci me­đu­na­rod­nih or­ga­ni­za­ci­ja i in­sti­tu­ci­ja.
Među pozvanim zvanicama prijemu su nazočili i predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Tripo Schubert i Tijana Petrović.

Predsjednik Vujanović pozdravio je prisutne i pozdravnim govorom čestitao Dan državnosti:

”Sva naša vjekovna dostignuća, sve velike datume naše istorije nadvisio je veličanstveni 13. jul – Dan državnosti Crne Gore. Dan koji je sjedinio dva 13-ta jula – onaj iz 1878 kada je Crna Gora postala međunarodno priznata država i iz 1941. godine kada je opštenarodnim antifašističkim ustankom postala grandiozni primjer slobodarstva na koji ćemo zauvijek biti ponosni. Veličina 13. jula nas obavezuje na trajno poštovanje ali i na posvećenost, na njegovim temeljima, razvoju Crne Gore”, kazao je predsjednik Vujanović i naglasio da to dugujemo velikanima četiri crnogorske dinastije i svima onima koji su kroz brojna iskušenja – u gotovo milenijumu borbe za slobodu i državu – utkali sebe u najplemenitija ostvarenja.

 

Postano u Suradnja i posjete. Komentari isključeni za Predstavnici HGDCG pozvani na svečani prijem u Plavom dvorcu povodom Dana državnosti

Predstavnici HGDCG prisustvovali otvaranju 66-tih Dubrovačkih ljetnih igara

otvaranje_igre460_870482S0

10. srpnja podizanjem dubrovačkog barjaka Libertas uz izvedbu Gundulićeve Himne slobode otvorene su 66. Dubrovačke ljetne igre. Svečanost otvaranja odvijala se po scenariju Mani Gotovac i u režiji Ivana Miladinova, a sudjelovali su Festivalski dramski ansambl, Slovenska filharmonija, Zbor Libertas, Dubrovački komorni zbor, Akademski zbor Pro musica uz nastupe opernih solista, tenora Domagoja Dorotića i sopranistice Sare Žuvela, pod ravnanjem intendanta Igara, maestra Mladena Tarbuka.
Ceremonijal je započeo poznatijom arijom  ‘Nessun dorma’ koju je izveo mladi tenor Domagoj Dorotić. Potom su uslijedili stihovi monologa Shakespeare-ova Hamleta “Biti ili ne biti”.
U glazbenom dijelu programa izvedena su djela Giacoma Puccinija, Ludwiga van Beethovena, Jakova Gotovca, Frana Đurovića, Blagoja Berse i Gustava Mahlera.
Posebnost ovogodišnjeg otvaranja bile su živopisne projekcije na pročelju Crkve svetog Vlaha, palače Sponza te zvonika.
Gradonačelnik Dubrovnika Andro Vlahušić u svom je pozdravnom govoru naročito istaknuo slobodu:
“Umjetnost je najljepši prostor za slobodu, umjetnici tu slobodu koriste riječima, glazbom i glumom. Dubrovnik je grad koji 15 stoljeća živi slobodu, on je grad sklada i talenta. On je naša kamena škatula za sne. Toliko puta smo morali braniti tu slobodu, pa evo i sada smo se opet našli pred istim izazovom. Marin Držić nije bio dobrodošao u Dubrovačkoj Republici, ali je tadašnja vlast poštovala njegova djela. Sloboda se ne da ograničiti ni rešetkama, ni granicama, ni zabranama”.
Nakon svečanog otvaranja Dubrovačkih ljetnih igara, brojni uzvanici iz kulturnog, javnog i političkog života okupili su se na svečanom domjenku na taraci Umjetničke galerije.
7-800x534

Uz gradonačelnika Vlahušića, otvaranju je prisustvovala predsjednica RH Kolinda Grabar Kitarović koju je na svoje mjesto u gledalištu doveo “knez” Dubrovačke Republike. Bio je to glumac Maro Martinović koji je svojom personifikacijom kneza oživio dašak slavne Republike.
66-ljetne-igreotvorenje-0 (2)

Uz predsjednicu, otvorenju 66. festivalske sezone prisustvovala je i ministrica vanjskih i europskih poslova Vesna Pusić, saborski zastupnik Nenad Stazić, te ministri, drugi saborski zastupnici i diplomatski zbor koji je sudjelovao na dubrovačkom Croatia Forumu. Župan dubrovačko-neretvanski Nikola Dobroslavić i predsjednik Gradskog vijeća Mato Franković također su bili među uzvanicima.

K.Težak,D.Šuica,M.Brguljan-Galerija 2015

Mario Brguljan, predsjednik HGD CG, Krunoslav Težak, povjerenik HGD CG za Republiku Hrvatsku, Dubravka Šuica, zastupnica u Europskom parlamentu i bivša gradonačelnica Dubrovnika

U ime Hrvatskog građanskog društva Crne Gore otvaranju 66-tih Dubrovačkih ljetnih igara je prisustvovao predsjednik HGDCG Mario Brguljan i Krunoslav Težak, povjerenik HGD CG za Republiku Hrvatsku,

Foto: Aida Čakić

Foto: www.dubrovnik-festival.hr/multimedia/gallery

Postano u Suradnja i posjete. Komentari isključeni za Predstavnici HGDCG prisustvovali otvaranju 66-tih Dubrovačkih ljetnih igara

IZDVAJAMO-Hrvatska matica iseljenika: “Pristigli iz cijelog svijeta kako bi u Zagrebu učili hrvatski jezik”

www.zagrebinfo.hr

Da ljeto u Zagrebu, uz učenje hrvatskog jezika može biti poprilično zabavno, svjedoči četverotjedni tečaj kojeg organizira Matica hrvatskih iseljenika, prvenstveno za našu dijasporu. No, na ljetnim tečajevima hrvatskog jezika sve je više i stranaca, koji su zaljubljeni u Hrvatsku, te žele naučiti i jezik kojim govorimo. Po svojoj “Cro-filiji” posebice prednjači Njemica Vreni Walter (21), koje već drugu godinu stiže iz Rosenheima u Zagreb kako bi naučila hrvatski jezik.

– Moji roditelji su bili iznenađeni mojim izborom, jer smatraju hrvatski jezik teškim za učenje i nimalo bliskim njemačkom jeziku. Često sam dolazila u Hrvatsku kao dijete, slušajući govor dosta sam toga naučila, a IMG_3689prije dvije godine krenula sam u školu hrvatskog jezika i želim ga usavršiti – kaže mlada Njemica koja ljetni odmor provodi radno u zagrebačkoj školi jezika.

A još više od svladavanja lingvističkih izazova, Vreni voli ljude ovih prostora.

– Ljudi su ovdje jako ljubazni, dobronamjerni, uvijek se ovdje osjećam kao da sam na odmoru, nema stresa i žurbe i volim takav ugođaj – ocjenjuje Vreni Walter kojoj je boravak u Hrvatskoj znatno olakšan i naučenim jezikom, kojeg govori na granici savršenstva.

Iz daleke Australije na ljetne tečajeve hrvatskog jezika u Zagreb je po drugi puta stigao i Adam Rajić (21). Ovaj mladić rođen je poprilično daleko od domovine svojih predaka, ali mu je Hrvatska zato u srcu i uvijek blizu.

IMG_3684– Želim dobro naučiti hrvatski jezik da ga u prvom redu mogu koristiti kada pričam s bakom i djedom koji su također u Australiji, jer oni ne pričaju tako dobro engleski. Volim slušati djedove priče o hrvatskoj povijesti, ljepoti prirode, ljudima…Trebam svakako unaprijediti gramatiku – pojašnjava motive za učenje hrvatskog jezika mladi Adam Rajić, u čijem izgovoru dominira jak anglosaksonski naglasak, ali i iznimna volja svladati maternji jezik svojih roditelja.

U Zagrebu ostaje mjesec dana, a zatim uz prijateljicu iz Francuske slijedi obilazak Hrvatske sve do mora.

– Volim atmosferu života koja je u Hrvatskoj. Kafići su puni, ljudi su otvoreni i kad se međusobno nepoznaju, nema tako puno prometa na cestama, a iduće godine volio bi ovdje doći i pokušati živjeti malo dulje – iznosi Adam Rajić svoje planove nakon što uskoro diplomira na međunarodnim odnosima.

Iz bliskog susjedstva, iz Mađarske stigao je u zagrebačku ljetnu školu hrvatskog jezika i Aron Verhas, koji jako dobro priča hrvatski jezik. Stiže iz zapadnog dijela Mađarske koji je usko povezan s gradišćanskim krajem u kojemu su kaoIMG_3687 enklava stoljećima u Austro -Ugarskoj Monarhiji živjeli Hrvati. S ponosom ističe očuvanost hrvatskog jezika u njihovoj nacionalnoj zajednici, ali smatra da nikada nije loše doći i usavrštiti ga.

– Pričamo hrvatsk jezik u kući, ali to je gradišćanska verzija. Na TV-u čujemo standardni hrvatski jezik, kojeg želim naučiti, pa sam stigao u školu. Upravo zbog tih razlika u verzijama hrvatskog jezika možda mi je najteže učiti, ali ga svladavam – kaže Aron Verhas ističući da se ipak neće za sada i trajnije doseliti u Hrvatsku, ponajviše zbog ekonomske situacije.

No, svake godine redovito dolazi u Zagreb, kao i na ljetovanje u Dalmaciju.

A ove godine u Zagreb na “ljetovanje” stiglo je 36 polaznika iz 14 zemalja svijeta. Učenje hrvatskog jezika iz godine u godinu zanimljiva je aktivnost, kako za pripradnike naše dijaspore tako i za strance koji vole Hrvatsku.

IMG_3705– Tečajevi traju četiri tjedna, a sve počinje radionicom upoznavanja. Osim učenja i međusobnog upoznavanja, dosta je i ostalih sadržaja kroz koje upoznaju hrvatsku povjest, baštinu, zemljopisne posebnosti. Na taj način se upoznaju s Hrvatskoj, ali imaju i završni zadatak kroz prezentaciju sadržaja o Hrvatskoj, naravno na hrvatskom jeziku – približava program škole hrvatskog jezika Marija Bošnjak, zamjenica voditeljice ovog projekta.

A nakon što uspješno završe tečaj, marljivi polaznici dobivaju i diplome zagrebačkog Sveučilišta i spremnost iskušati na ulicama Zagreba, ali i diljem Lijepe naše, znanja naučena na tečaju, uz tisuće sličnih “ljetnih” studenata prije njih koji su dolazili u glavni grad od 1991. godine kada je ovaj zanimljivi projekt pokrenula Matica hrvatskih iseljenika.

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za IZDVAJAMO-Hrvatska matica iseljenika: “Pristigli iz cijelog svijeta kako bi u Zagrebu učili hrvatski jezik”

Perast odjenut novom felcadom stihova Boža Vodopije “Slava Perasta”

klapa Kaše

Klapa “Kaše” na 14. Međunarodnom festivalu klapa u Perastu

Mali drevni pomorski gradić Perast se ponovno, nakon mnogo godina, odjenuo u ruho novih stihova pisanih u čast njegove ljepote i veličine. Naime, ovogodišnji 14-ti međunarodni festival klapa u Perastu u sklopu bogatog repertoara klapske pjesme dobio je na dar i stihove posvećene samom gradu u izvedbi klape “Kaše” iz Dubrovnika.

Dubrovačka klapa Kaše je na ovogodišnjem 14. Međunarodnom festivalu klapa u Perastu osvojila čak 5 nagrada, u kategorijama Muške klape i Nova klapska pjesma.
U drugoj natjecateljskoj večeri na manifestaciji klapi Kaše je pripala Nagrada publike za najbolju mušku klapu, te drugo mjesto po ocjeni stručnog žirija.

U kategoriji Nova klapska pjesma, prema ocjeni stručnog žirija Nagrada za najbolju kompoziciju “Slava Perasta” pripala je Vicku Dragojeviću, za koju je autor Božo Vodopija također dobio Nagradu za najbolji tekst po ocjeni žirija. Klapa Kaše je u ovoj kategoriji osvojila i Nagradu za najbolji aranžman.

Božo Vodopija, autor nagrađenih stihova, novinar je HRT-ova studija u Dubrovniku, a također i počasni član Hrvatskog građanskog društva Crne Gore još od  2004. godine.

1467300_10153384924307770_65538129707730056_n

Slava Perasta

********

Veslali smo Fašinadu

I kitili tvoga mađa

S klapom pjevali po gradu

Kad se na kokota gađa

*****************

Tvojom slavom ponosi se

Svaki Bokelj, Boka cijela

A molitva pronosi se

Majci Božjoj sa Škrpjela

************

I na moru i na rivi

Uz zvonike i palace

Novu mladost Perast živi

Nova mladost, stare face

**********

A kad s pjace kroz ulice

Zaori se glazba znana

Staro kolo mornarice

Kao himna sa usana

******

Kroz Verige biser sjaji

Na kamenu Perast blista

Uspomene mnoge taji

Al za sve je ljubav ista

******

Božo Vodopija

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za Perast odjenut novom felcadom stihova Boža Vodopije “Slava Perasta”

Ivo Škanata u posjetu Hrvatskom građanskom društvu

20150626_201446

Prilikom posjeta Iva Škanate Hrvatskom građanskom društvu Crne Gore, 26. lipnja u Kotoru u razgovoru s Škanatom, novim predsjednikom Bratovštine Bokeljske mornarice 809- Zagreb, sudjelovali su Marijo Brguljan, predsjednik, Dijana Milošević, dopredsjednica i Tripo Schubert, savjetnik HGDCG.

Započevši razgovor o cilju svog posjeta Škanata je u kratkom osvrtu naveo nekoliko podataka o sebi i svom radu.
Ivo Škanata je rođen u Tivtu, pohađao je gimnaziju u Kotoru, a završio pravni fakultet  u Zagrebu. Od 1971. godine je član Bokeljske mornarice Zagreb. Jedno vrijeme je bio tajnik, a 90-tih godina se povukao, jer se nije slagao sa promjenom naziva Bokeljske mornarice u “Hrvatska bratovština Bokeljska mornarica 809”. Smatrao je to potpuno pogrešnim nazivom koji ne odgovara profilu Bokeljske mornarice, a hrvatski pridjev preuranjen, ne zato što nije smatrao da je Bokeljska mornarica dio hrvatskog nacionalnog identiteta, nego je naprosto smatrao da prije nego se taj krupan povijesni iskorak naprijed uradi, treba obaviti razgovor s Bokeljskom mornaricom 809 Kotor.

U uvodnoj riječi Schubert je podsjetio Škanatu kako je suradnja HGD CG s Bokeljskom mornaricom 809  Zagreb započeta odmah nakon osnutka Društva 2001. godine i kako su u proteklom periodu realizirani brojni projekti, koji garantiraju plodnu suradnju i u budućnosti.

Škanata se zahvalio na prijemu i objasnio povod njegovog dolaska.

„Ono zbog čega sam najviše inzistirao na ovom razgovoru to je da vas naprosto upoznam sa onim što mi trenutno radimo, što je naša preokupacija, koji su naši ciljevi i na što smo usmjerili naše aktivnosti. Prije nekoliko godina ponovno sam se aktivirao, ocijenio situaciju, vidio što se događa. Smatrao sam za sve ovo vrijeme, za koje se zaista vrijedno radilo na prezentaciji kulturne baštine hrvatskoj javnosti, po mojoj procjeni je bila zapostavljena veza sa Bokeljskom mornaricom Kotor. Onog trenutka kada smo se mi nazvali Hrvatskom bratovštinom Bokeljska mornarica 809 prestala je svaka službena komunikacija sa Bokeljskom mornaricom u Kotoru i Bokeljskom mornaricom u Hrvatskoj. To nije moglo biti održivo, jer mi imamo i potomaka ljudi koji su stvarali tu povijest, a naročito ističem utjecaj Zagreba na događaje u Bokeljskoj mornarici koji je često bio presudan za Bokeljsku mornaricu.

Općenito od 90-ih, pa nadalje smo strahovito puno radili na promociji i afirmaciji Bokeljske mornarice i bilo je neprirodno da mi ne komuniciramo. Naravno postavilo se pitanje kako to ostvariti. Čelnici Bokeljske mornarice iz Kotora su tražili da se izbriše riječ “hrvatska” iz naziva, a mi smo tu poziciju branili. Postavili smo sebi cilj da dobijemo jedan dokument koji će priznati Hrvatska i Crna Gora, a čiji će smisao biti da su baštinici Bokeljske mornarice hrvatski narod i crnogorska država. Mislim da to nije neostvarivo, ali je trebalo definirati kako ostvariti ovaj cilj. Prvo i osnovno je bilo homogenizirati Bratovštine u Hrvatskoj, što smo i uspjeli. Danas u ovom trenutku sve Bratovštine Bokeljske mornarice u Hrvatskoj su u svom programu prihvatile naš cilj, odnosno cilj koji je potekao od Bokeljske mornarice 809 Zagreb. Naime, prihvaćen je i način na koji ćemo se odnositi prema Bokeljskoj mornarici u Kotoru. Ako smo uvjereni, a jesmo, da je Bokeljska mornarica dio hrvatskog nacionalnog identiteta, onda smatramo da treba za ovaj prijedlog tražiti mišljenje i od hrvatske Zajednice u Boki Kotorskoj. Dobili smo podršku od Hrvatskog nacionalnog Vijeća Crne Gore. HNV je tražio da se pitanje Bokeljske mornarice riješi na temelju zaštite kao kulturne nematerijalne baštine hrvatske manjine u Crnoj Gori.

Želio sam u kontaktu sa Vama vidjeti u kojoj mjeri Hrvatsko građansko društvo Crne Gore može prihvatiti navedene naše stavove i ciljeve.

Za razliku od dosadašnje prakse smatramo da je potpuno pogrešno što je pitanje nacionalnog identiteta usmjereno prema povijesničarima. Pitanje nacionalnog identiteta i naziva Bratovštine nije pitanje za povijesničare, nego je to prvenstveno političko pitanje, kako ga mi ocjenjujemo. Ono što ide u prilog ovome je sadašnji nacionalni sustav Bokeljske mornarice, koji datira još od polovice 19. stoljeća, a vjerojatno i ranije. Sva dešavanja od tog perioda pa do danas daju nam za pravo da smatramo da je veliki utjecaj hrvatskog naroda na očuvanje Bokeljske mornarice.

Pokušati ćemo zainteresirati za ovaj problem i hrvatske vlasti, jer ako je to političko pitanje, onda to politika mora riješit. Naveli smo da se pitanje tog identiteta treba  tretirati kao pitanje jedne uže male zajednice Hrvata koja asimiliranjem nestaje, te da se to pitanje postavi kao pitanje od državne važnosti za državu Hrvatsku i za hrvatski narod i da se to rješava u pregovorima između Republike Hrvatske i Crne Gore. Naša procjena je i da se crnogorski dio populacije u Crnoj Gori ne bi trebao suprostavljati ovoj promjeni naziva, obzirom na nacionalni sastav Bokeljske mornarice, kojega čine uglavnom Hrvati. Dakle to je ono čemu smo u ovom trenutku posvećeni“, završio je svoje izlaganje Škanata.

Predsjednik Brguljan je konstatirao da je to krupno pitanje, na koje nije moguće u ovom momentu odgovoriti, ali da će to biti predmet rasprave na Upravnom odboru Društva. U svakom slučaju ovo pitanje se ne može u ovom momentu raspravljati s čelnicima Bokeljske mornarice u Kotoru, obzirom na trenutne unutrašnje probleme u njihovoj organizaciji. Po nama je prvo potrebno konsolidirati njihove redove, kako u organizacionome pitanju, tako i u statutarnim rješenjima, kazao je Brguljan.

Postano u Aktivnosti HGD, Suradnja i posjete. Komentari isključeni za Ivo Škanata u posjetu Hrvatskom građanskom društvu

Završena smotra mladosti, ljepote i kulturne baštine

11221825_865161253571367_3789497501358523454_nUpravni odbor Hrvatskog građanskog drustva Crne Gore odabralo je Teu Grgurović, učenicu devetog razreda osnovne škole iz Kotora, za predstavnicu na izboru za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske. Ovo je druga po redu Revija tradicijske odjeće i izbor najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske u organizaciji Udruge za očuvanje i promicanje hrvatske tradicijske kulture u Bosni i Hercegovini „Stećak“ i Hrvatske matice iseljenika. Natjecanje je održano u periodu  od 23. do 28. lipnja ove godine u Tomislavgradu i na Buškom Blatu.

Podsjetimo se, proslogodišnja naša predstavnica na natjecanju je bila mlada Peraštanka, profesorica glazbene kulture, Antonija Ulčar. Antonija je sudjelovala u natjecanju u dobrotskoj nošnji, dok je ovogodišnja predstavnica Tea Grgurović predstavila žensku narodnju nošnju Donje Lastve.

Od 29 djevojaka iz 21 države, prema izboru stručnog žirija, laskavu titulu najljepše Hrvatice u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske odnijela je Nikoleta Mariana Vlasić iz Rumunjske, a priznanje, uz repliku ogrlice iz okolice Čapljine i repliku naušnica iz Mandina sela, uručio joj je član Predsjedništva BiH Dragan Čović.
Za prvu pratilju izabrana je Franka Ivković iz Švicarske, a priznanje u obliku replike tradicijskog nakita iz Sasine u okolici Sanskog Mosta uručila joj je prva zamjenica predsjedavajućeg Zastupničkog doma PS BiH Borjana Krišto.
Po izboru žirija, za drugu pratilju proglašena je Klaudija Baturić iz Novog Zelanda, a priznanje sa replikom tradicijskog nakita narukvice i naušnice iz Hercegovine uručila joj je predstojnica Državnog ureda za Hrvate izvan RH Darija Krstičević.
Prema internetskom glasovanju, za miss fotogeničnosti izabrana je Mirjana Jakšić iz Mađarske, a nagradu sa replikom naušnica iz okolice Livna uručio joj je načelnik Općine Tomislavgrad Ivan Vukadin.

DOJMOVI NAKON POVRATKA -TEA GRGUROVIĆ

11653430_859880830758309_261881256_n

Mnogo je razloga bilo za sretan Tein osmjeh i izraze zadovoljstva koje je uprkos blagom umoru došla podijeliti sa članovima Hrvatskog građanskog društva nakon povratka u Kotor.

HG: Tea, sa kakvim očekivanjima si otišla na ovo revijalno natjecanje, koje je za tebe kao i za mnoge sudionike predstavljalo “put u nepoznato”?

Tea: Mada je ovo za mene novo iskustvo i prvo natjecanje ovakve vrste ipak nisam otišla nepripremljena. Obavila sam nekoliko razgovora sa Tripom Schubertom, Dijanom Milosević, a naročito mi je pomoglo i iskustvo prošlogodišnje sudionice  Antonije Ulčar koja me uputila u sve detalje natjecanja. Otišla sam s osjećajem ponosa i sa željom da opravdam riječi sa kojima su me ispratili Tripo Schubert i Dijana Milosević: “Šaljemo lijepu mladu osobu koja će svojom bogatom ličnošcu dostojno prezentirati našu Udrugu i naš hrvatski narod sa prostora Crne Gore”. Mislim da sam to i uspjela. Uspješno sam se predstavila, uspostavila mnoga nova poznanstva i vratila se sa prekrasnim dojmovima i bogatim iskustvom.

HG: Vidjeli smo na fotografijama sa koliko ponosa si nosila našu narodnu nošnju Donje Lastve. Kakav je osjećaj biti predstavnik svoje tradicije među toliko raznovrsnim i bogatim kulturama.

Tea: Na izboru za najljepšu Hrvaticu u narodnoj nošnji izvan Republike Hrvatske nosila sam žensku narodnu nošnju Donje Lastve. Željela bih ovom prigodom zahvaliti Hrvatskom nacionalnom vijeću na pozajmljenoj nošnji. Oduševljena raznolikošću i tolikim brojem prekrasnih nošnji Hrvata iz cijelog svijeta bila sam ponosna što sam i ja dio ovoga.

HG: Kako su proticali sati i dani tijekom samog natjecanja?

Tea: Srdačni domaćini, odlična organizacija i veselo raspoloženje pratilo nas je svih tih dana natjecanja. Pored mnogo fotografisanja i raznih intervjua imalo smo i raznolik program posjeta. Istakla bih prijem kod gradonačelnika Tomislavgrada, ljepotu i raskoš Etno sela, posjet Sarajevu, Kninu i Kninskoj tvrđavi.

HG: Kako je proteklo samo natjecanje u finalnoj večeri?

Tea: Tijekom boravka razvilo se veliko prijateljstvo među svim sudionicima natjecanja, tako da smo se svi skupa radovali pobjednici iz Rumunjske. Ovo lijepo druženje, osjećaj zajedništva, nova poznanstva, moje uspješno predstavljanje zemlje iz koje dolazim, mnogo emocija i susretljivi domaćini predstavljaju ono najvrijednije na ovim susretima. Ništa ne može zamijeniti ovaj susret i druženje sa djevojkama iz toliko različitih zemalja svijeta. Sve smo mi bile različite, ali imale smo nešto što nas spaja-naša domovina Hrvatska.

11667331_864244913663001_8946780651904443590_n

Postano u Aktivnosti HGD, Sudjelovanja HGD CG. Komentari isključeni za Završena smotra mladosti, ljepote i kulturne baštine
%d blogeri kao ovaj: