Promocija Barskog glagoljskog misala

PROMOCIJA BARSKOG GLAGOLJSKOG MISALA

DSC_1940

Kotor 28.lipnja 2013.(Radio Dux) – Nevladina organizacija “Hrvatske uspomene” u petak je u palači “Bizanti” organizirala promociju Barskog glagoljskog misala.

Misal su predstavili dr. Miroslav Marić iz Fonda za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava, dr. Mateo Žagar redovni profesor na katedri za staroslavenski jezik hrvatsko glagoljaštvo pri Filozofskom fakultetu u Zagrebu, direktorka Dubrovačke knjižnice Vesna Čučić i publicista Stevo Vučinić.

Riječ je o luksuzno opremljenom reprintu trećeg izdanja na staroslovenskom jeziku (Rim, 1905), objavljenog u suizdavaštvu NVO „Ivan Mažuranić” i Fonda za manjine Crne Gore.

Svjedočimo o pojavi reprinta misala o kome se već govori da je urađen profesionalno. Originalan primjerak Misala je po mnogo čemu jedinstven ustvari je glagoljski Misal iz 1893 godine a iz njega se služio škaljarski župnik don Marko Vučković sve do 60 godina prošlog stoljeća. Karakteristično je za Škaljare da se služba obavljala na slovenskom jeziku i glagoljskom pismu u kontinuitetu od XV-XX stoljeća.

Uložili smo poseban trud da Misalu obezbjedimo digitalnu besmrtnost. Ovaj neprocjenjivo važan projekt za tradiciju kulturu i vjeru koji je podržao Fond za zaštitu i unapređenje manjinskih prava Crne Gore – kazao je dr. Miroslav Marić.

Dr. Mateo Žagar redovni profesor na katedri za staroslavenski jezik hrvatsko glagoljaštvo pri Filosofskom fakultetu u Zagrebu, istakao je da je tek prije nekoliko godina slučajno otkrio primjerak Misala u Škaljarima.

Sve pripreme za tiskanje Misala glagoljicom uradio je hrvatski filolog i sveštenik Dragutin Antun Parčić, zbog čega ga nazivaju i Parčićevim glagoljskim misalom. Skoro cjelokupno prvo izdanje (Rim, 1893) otkupio je austrougarski poslanik pri Vatikanu, a nekoliko primjeraka upućenih u Crnu Goru je izgubljeno, pa je 1896. godine štampano drugo i 1905. treće izdanje.

Pojava glagoljskog Misala na staroslovenskom jeziku imala je velikog odjeka na južnoslovenskom prostoru i šire, a prvi put je u Crnoj Gori korišćen 1.siječnja 1895. godine na liturgiji u katedrali u Starom Baru, koju je služio nadbiskup Šimun Milinović, a kojoj su prisustvovali narodi sve tri vjeroispovijesti

“Zašto se Misal sada objavljuje u obliku pretiska u Cnoj Gori ? Da nije bilo impulsa koji je krenuo iz Barske biskupije stara ideja glagoljaša još iz 1859 godine od Josipa Juraja Štrosmajera koji je izrekao pred Papom. Rim je u ovom prilikom u XIX stoljeću dobio priliku da iskaže otvorenost prema istočnoj kršćanskoj braći pokazujući joj da liturgiski jezik nipošto ne mora biti zapreka jedinstvu. Nakon što je uspostavljen konkordad između Svete stolice i Crne Gore 1886.god obnovljna je Barska nadbiskupija i imenovan Šimun Milinović koji je poduzeo velike korake kako bi se staroslovenski jezik u rimskoj crkvi prizna kao liturgiski jezik, otputovao za Zagreb kako bi se Misal tiskao. Ovaj prostor je trebao postati jezgrom oživotvorenja ideje crkvenog jedinstva pomirenja dviju crkava.”- kazao je Dr. Mateo Žagar.

Direktorka Dubrovačke knjižnice Vesna Čučić govorila je o prvim hrvatskim Misalima. To je knjiga u kojoj su sakupljene sve molitve na misma na cijeloj liturgiskoj godini sadrži kalendar tekstove misa a završava sa kolofonom. Najljepši Misal je nastao u Hrvatskoj 1404 godine Hrvojev Misal najbogatiji ilustrirani misal pisan glagoljicom i čuva se u Turskoj.

Prva hrvatska knjiga tiskana glagoljicom je tiskana 1483 i to je Misal po zakonu Rimskog dvora, to je prvi europski ne latinični text.- kazala je Vesna Čučić.

Barski misal je spomenik pobjede staroslovenskog bogoslužbenog jezika kazao je publicista Stevo Vučinić, govoreći o povjesnim okolnistima tog vremena ” te smatram Barski galagoljski misla može da služi na slavu i diku crnogorskog i hrvatskog naroda koji ga baštine.”

Skupu su prisutvovali kotorski biskup mons. Ilija Janjić, mitropolit crnogorske pravoslavne crkve Mihailo, predsjednik SO Kotor Nikola Bukilica, direktor fonda za za zaštitu i ostvarivanje manjinskih prava Safet Kurtagić i drugi.

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za Promocija Barskog glagoljskog misala

Pjesma o mojoj zemlji -Vinko Kalinić

Sretan ti rođendan, Hrvatska!

 

Pjesma o mojoj zemlji 

 

Kad kažem H r v a t s k a
ja ne mislim na ništa veliko
ni na brda, ni na doline
jer nema brda, ni dolina
toliko velikih koliko je velika
ta moja Riječ

kad kažem H r v a t s k a
ja ne sanjam ništa vječno
ni prošlo, ni buduće
jer i buduće će jednom
biti prošlo, a što je prošlo
prošlo je jednom zauvijek

kad kažem H r v a t s k a
ja ne urlam kao oni
koji šuplje riječi
bacaju u vjetar

kad kažem H r v a t s k a
srce to žubori sasvim tiho
s više sjete, i strepnje
no prkosa

kad kažem H r v a t s k a
ja znam da to sam ja
moja sestra i moj brat
kao i milijuni drugih
iz zadnjeg vagona nekog vlaka
koji putuju za negdje
gdje ih ne čeka nitko

kad kažem H r v a t s k a
ja čujem glas iz zadnje palube
u mračnoj utrobi nekog davnog
i dalekog parobroda
čija sudbina je vrlo slična
onoj Titanika

kad kažem H r v a t s k a
ja gotovo pipam koliko je život surov
i kako su samo krv, znoj i suze
vredniji od dragulja

kad kažem H r v a t s k a
moja pjesma od sebe se sama
i pjeva i plače

kad kažem H r v a t s k a
da bi moja zemlja bila lijepa
ja znam kako, i za sebe i za druge
u toj pjesmi više no igdje
moram, moram, moram
biti Čovjek

Vinko Kalinić

KOMIZA-VINKO KALINIC060311.1_thumb

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za Pjesma o mojoj zemlji -Vinko Kalinić

DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

OLYMPUS DIGITAL CAMERA

Dan državnosti Republike Hrvatske, 25. lipnja, praznik je kojim se obilježava povijesna odluka o pokretanju postupka razdruživanja Hrvatske od ostalih bivših jugoslavenskih republika, koju je Hrvatski sabor donio 25. lipnja 1991.

Toj odluci predhodila je referendumska odluka većine građana (92,18 posto) da Hrvatska neće ostati u Jugoslaviji kao jedinstvenoj saveznoj državi.

Na temelju takvog očitovanja volje građana, a nakon neuspjeha pregovora s ostalim bivšim jugoslavenskim republikama o izlasku iz državnopolitičke krize, Sabor Republike Hrvatske, donio je na zajedničkoj sjednici sva tri saborska vijeća 25. lipnja 1991. Ustavnu odluku o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske. Njome se utvrđuje da tim činom Hrvatska pokreće postupak razdruživanja od drugih republika i SFRJ kao i postupak za međunarodno priznavanje.

Na istoj je sjednici Sabor donio i Deklaraciju o proglašenju suverene i samostalne Republike Hrvatske.

Posredstvom međunarodne zajednice, radi lakših pregovora o razdruživanju među bivšim jugoslavenskim republikama, Brijunskom deklaracijom utvrđen je tromjesečni rok odgode primjene Ustavne odluke od 25. lipnja 1991. Istekom moratorija, 8. listopada 1991., Hrvatska je raskinula državno-pravne sveze s ostalim republikama i postala slobodna, samostalna i neovisna država.

POSLANICA PREDSJEDNIKA JOSIPOVIĆA POVODOM OBILJEŽAVANJA DANA DRŽAVNOSTI

U povodu obilježavanja Dana državnosti predsjednik Republike Hrvatske Ivo Josipović uputio je poslanicu sljedećeg sadržaja:

” Poštovane građanke i građani Republike Hrvatske,

Dan koji obilježavamo kao dan naše mlade Domovine, prilika je da se sjetimo njene prošlosti, da se podsjetimo na dobre i loše strane naše sadašnjosti, da planiramo našu budućnost. Ove godine, možda više nego ikada prije, moje su misli, siguran sam i mnogih od vas, okrenute budućnosti. Ovaj Dan državnosti proslavljamo samo nekoliko dana prije ulaska naše zemlje u Europsku uniju. Od nastanka nove hrvatske države, čije očuvanje zahvaljujemo hrvatskim braniteljima, herojima Domovinskog rata i domoljublju naših građanki i građana, pa do danas, generacijski je cilj naše politike bio ulazak u euro-atlantske integracije. U NATO-u smo već etablirana članica, sutra već i članica EU. Ulazak u EU je veliki događaj za nas, događaj koji određuje budućnost Hrvatske i brojnih generacija naših građanki i građana.

Znam, mnogi se pitaju jesmo li učinili ispravno, jesmo li ulaskom u Europu za svoju zemlju ostvarili dobitak, temelj za daljnji napredak? Ili smo se ulaskom u zajednicu europskih naroda i država olako riješili našeg suvereniteta, prirodnih resursa, kulture, tradicije i nacionalnog identiteta. Podsjetit ću, od Europe smo već profitirali. Pri tome, manje mislim na nezanemarive predpristupne fondove koje smo koristili. Mislim na činjenicu da je Hrvatska tijekom pregovora, ispunjavajući kriterije za EU, postala bolje društvo. Ojačali smo demokraciju, ljudska prava, afirmirali se na međunarodnoj sceni, pomirili sa susjedima, ojačali smo institucije, otpočeli borbu protiv korupcije. Ali, daleko smo od toga da budemo savršeni. I dalje država ne funkcionira kako bismo htjeli, a teško gospodarsko stanje dovelo je mnoge tvrtke do propasti, mnoge građane do siromaštva. Produbljivanje gospodarske krize može dovesti do ozbiljne društvene i političke krize i tako što moramo izbjeći.

Pravednost koju toliko želimo, za koju je Hrvatska na mnogim područjima puno napravila, na najtanjoj niti visi upravo na ekonomiji, na činjenici da su mnogi naši građani i građanke okovani dužničkom krizom, da nemaju ni minimalne prihode potrebne za pristojan život njih i njihovih obitelji.

Zato, danas nema važnije zadaće za vlast od pokretanja gospodarskih aktivnosti, investicija i otvaranja novih radnih mjesta, nema važnije zadaće od afirmacije društveno odgovornog poslovanja i ostvarenja načela socijalne države.

I upravo zato, zbog prilike koju pruža članstvo u EU značajnim financijskim sredstvima koja će nam biti na raspolaganju, zbog očekivanog interesa novih investitora, zbog velikog tržišta koje nam se otvara, zbog mogućnosti razvoja kojeg su do sada osjetile sve nove članice – na EU gledam kao na poticaj, važan instrument svladavanja krize. Točno je, i EU je u krizi. Ali, odlučujući zajedno s drugim zemljama EU, s državama koje svoje suverenosti udružuju radi zajedničkih interesa, krizu možemo lakše i uspješnije svladati. A EU je puno više od samog tržišta. Europa je projekt mira i sigurnosti, projekt suradnje u kulturi, znanosti, obrazovanju i demokraciji. U tom okružju, Hrvatska, bez obzira na krizu, ima priliku kakvu do sada nije imala, priliku kakvu možda u dogledno vrijeme možda više neće imati.

A priliku valja znati iskoristiti. To je moguće samo visoko organiziranim, upornim i napornim radom. Mnoge su države EU danas znatno bliže idealu socijalne države i pravednog društva, nego mi. Ne znam nijedan razlog zbog kojega i mi, poput drugih naroda i država ne bismo iskoristili priliku i dostigli razinu razvijenosti Europe.

Europa je prilika i za osnaženje naše samosvijesti, kulture i tradicije. Postavši europejci, ne prestajemo biti Hrvati ili pripadnici neke od naših nacionalnih manjina. Naše prebogate kulture i tradicije imat će se priliku afirmirati kao vrijedan dio globalne europske kulture. Višestruki identiteti, oni nacionalni, ali i zajednički, europski, temelj su europskog zajedništva.

Poštovani građani, poštovane građanke,

Gospodarska kriza i Europa nisu jedini izazovi koji nas čekaju. Jačanje demokracije, ljudskih i manjinskih prava, pluralizam ideja, vrijednosti i očekivanja, oštra konkurencija političkih ideja, karakteristika su dinamičnih i uspješnih društava. Visoki civilizacijski standardi pretpostavljaju sposobnost društva da kroz demokratsku raspravu razgovara o svim, pa i o najosjetljivijim svjetonazorskim pitanjima. Oni znače i sposobnost da se za ta pitanja nađu odgovori koji nikoga ne vrijeđaju, još manje diskriminiraju. Ti standardi znače sposobnost da, unatoč svjetonazorskih, političkih i drugih razlika, očuvamo društvenu koheziju i stabilnost. Kultura demokracije, poštivanja Ustava, zakona i institucija, ali i onih visokih etičkih standarda koji polaze od razumijevanja i ljubavi za svakog čovjeka, ideal su za koji bih želio da ga ostvarimo u našoj Hrvatskoj.

Poštovane građanke, poštovani građani, Čestitam Vam Dan državnosti Republike Hrvatske sa željom da naša Domovina bude uspješna i sretna država u uspješnoj i sretnoj Europi!”

Izvor: Radio Dux

Postano u Izdvajamo iz medija. Komentari isključeni za DAN DRŽAVNOSTI REPUBLIKE HRVATSKE

“ZBIRKA ORUŽJA MUZEJA GRADA SPLITA”

img090

 

Kotor 24.lipnja 2013.(Radio Dux) – U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske, u ponedeljak, 24. lipnja, je u Palači “Grgurina” održana promocija knjige “Zbirka oružja Muzeja grada Splita” , autora Gorana Borčića, muzejskog savjetnika.

Čestitajući praznik ravnateljica Pomorskog muzeja Kotor mr Mileva Pejaković Vujošević kazala je da ovakve promocije zbližavaju ljude, institucije i gradove.

„Naša zbirka oružja nije toliko velika brojčano, ali je izuzetno velika po svojoj vrijednosti. To je treća zbirka po vrijednosti u Hrvatskoj. Prikazani su izuzetno rijetki tipovi oružija, a kao poveznica ovih krajeva sa Splitom i Dalmacijom postoje neki tipovi vatrenog oružija koji potiču iz Boke, to se odnosi na puške, dzeferdare, pištolji ledenice koji imaju oznake gdje su proizvedeni u Crnoj Gori i predstavljaju izuzetno vrijednu kolekciju” – kazao je auto knjige Borčić.

“Tema starog oružija je tema koja povezuje sve naše prostore . U povodu Dana državnosti Republike Hrvatske odlučili smo starim oružijem predstaviti grad Split. “Zbirka oružja Muzeja grada Splita” je visoko ocijenjena u stručnim krugovima, a nakon Beograda i Bitole (Makedonija) evo nas i u Kotoru. Ovo djelo govori samo o sebi” – istakla je Branka Bezić Filipović iz splitske podružnice Hrvatske matice iseljenika.

Organizatori promocije knjige su Pomorski muzej Crne Gore Kotor i Hrvatsko građansko društvo Crne Gore.

FOTO_UZ_TEXT

Postano u Aktivnosti HGD. Komentari isključeni za “ZBIRKA ORUŽJA MUZEJA GRADA SPLITA”

U povodu Dana osnutka HGD CG

Hrvatsko građansko društvo

Crne Gore

osnovano u Kotoru

23.06.2001.

Grb Društva

Prvi grb HGD CG

Tijekom povijesnog razdoblja Crna Gora je bila područje koje su naseljavali razni narodi a svaki je ostavljao tragove u etničkom identitetu, kulturnoj i vjerskoj pripadnosti zatečenog stanovništva , stvarajući s njim multikulturalnu, multikonfesionalnu i multinacionalnu zajednicu.

Sastanak Skaljari

HRVATSKI SASTANAK, Škaljari, 1898

Hrvati na priobalju Crne Gore su najstariji sačuvani autohtoni dio populacije Crne Gore koji je uprkos povijesnom usudu uspio do danas sačuvati vjeru, jezik , kulturni i jednom rječiju , ukupni civilizacijski kod, koji je oblikovao njihovu nacionalnu svijest, posebno tijekom XIX. i XX. stoljeća. Možda upravo zahvaljujući svom rubnom položaju i biološkoj krhosti , održali su arhaična govorna i civilizacijska svojstva koja ih čine prepoznatljivima i na neki način izdvojenima unutar ukupnoga Hrvatskog nacionalnog korpusa. Da bi u svojoj donedavnoj izoliranosti očuvali bitna svojstva, uveliko je pomagao i bogati izvor sjećanja pohranjenih u obiteljskim tradicijama , arhivama i knjižnicama kao u kamenu koji je oblikovao ono što se danas i na svijetskoj razini prepoznaje kao civilizacijski biser čovječanstva , ne samo u smislu prirodnih ljepota , nego kao svjetska civilizacijska baština službeno priznata UNESCO- vom zaštitom. Proces sazrijevanja svijesti Hrvatske-etničko– kulturne zajednice u Boki kotorskoj o pripadnosti Hrvatskom narodu prilično je sporo tekao. Počeci buđenja nacionalne ( samosvjesti) javljaju se u određenim socjalnim krugovima još krajem XVIII. stoljeća.

Hrvatsko pjevacko drustvo Zvonimir Muo

Hrvatsko pjevačko društvo Zvonimir, Muo 1888.

U posljednjem destljeću XIX. stoljeća dolazi do osnivanja kulturnoprosvjetnih društava s hrvatskim predznakom. Prvo takvo društvo osnovano je 1888. u naselju Muo, malom ribarskom mjestuo u Boki – bilo je to hrvatsko pjevačko društvo “Zvonimir”. Zatim, skoro u svim mjestima od Budve do Herceg Novog formiraju se po jedno ili više društava kao potvrda osjećanja pripadnosti bokeljskih Hrvata cjelini  Hrvatskog naroda. Većina ovih društava egzistirala su u formalno-pravnom smislu  do 1945., kada su državnim dekretom ukinuta.

Nakon skoro šest desetljeća, zahvaljujući “pozitivnim vjetrovima” u vanjskoj politici Crne Gore, u drugoj polovici 90-tih godina prošlog stoljeća i uspostavljanja kontakata na relaciji Podgorica-Zagreb, dolazi do slobode izjašnjavanja u hrvatskom korpusu u Crnoj Gori. Dolazi do organiziranih formi okupljanja Hrvata u želji da pokažu sebi i drugima kako oni postoje na prostorima Crne Gore, kako su tu kao nacionalna manjina, po brojnosti najmanja, ali zasigurno najveća i izuzetno bogata po svom kulturnom, civilizacijskom i duhovnom nasljeđu.

OSNIVANJE HRVATSKOG GRAĐANSKOG DRUŠTVA CRNE GORE

DAN HGD CG,Kotor 23. lipnja  

 23.lipnja 2001. godine u dvorani  Skupštine grada Kotora uz prisutnost građana Boke kotorske održana je Osnivačka skupština „Hrvatskog građanskog društva Crne Gore“ sa sjedištem u Kotoru. I tako skupina istomišljenika svojim je potpisima oformila i registrirala  „Hrvatsko Građansko Društvo Crne Gore“. Skupštini je prisustvovalo 12 delegata iz Kotora, 10 iz Tivta, 1 iz Budve i 1 iz Podgorice. Izabran je privremeni Upravni odbor sastavljen od sedam članova: Zoran Nikolić, Krsto  Matijević, Ljerka Dragičević, Nikola Čučić, Vedran Milošević i Tripo Schubert koji je imao zadatak  stvoriti svu potrebnu infrastrukturu i bazu neophodnu za suštinsku  nadogradnju. Za predsjednika Društva izabran je Tripo Schubert. Na toj Skupštini usvojena su osnivačka akta o formiranju Društva.

1

Članovi Osnivačke skupštine

Društvo je registrirano u Ministarstvu pravde Republike Crne Gore  03. srpnja 2001. god. Sa stavovima Osnivačke skupštine obaviješteni su relevantni čimbenici u Crnoj Gori i Hrvatskoj , neposredno se  razgovaralo sa njima i na svim mjestima smo dobili istinsku podršku naših zamisli. Tokom posjete odabranih županija u Hrvatskoj, razgovora sa ministrima , županima i gradonačelnicima, kao i sa predstavnicima naše dijaspore – Hrvatima  iz Boke, u Dubrovniku, Splitu, Rijeci i Zagrebu, razmijenjena su mišljenja o mnogim za nas otvorenim pitanjima  i dobili smo neophodnu podršku za realizaciju istih. Odlučeno je da se Izborna  Skupština  održi čim prije kako bi Društvo moglo početi sa redovnim  radom a  prema postavljenim ciljevima .

U radu je kao savjetnik sudjelovao i pok. don Branko Sbutega.

 

ODBOR

Prvi Upravni odbor: Dario Musić, Marija Brainović, Zoran Nikolić, Selma Krstović, Jakša Andrić, Ljerka Dragičević, Editab Starović, Dijana Kojan, Tripo Schubert, Slavko Marović

N

Članska knjižica

Prva članska iskaznica

Picture1a

Prvo sjedište HGD-a u Kotoru

Danas, Hrvatsko građansko društvo Crne Gore proslavlja svoj Dan HGD CG okruženo mnogim priznanjima i odlikovanjima, mnogim članovima i prijateljima Društva, ogromnim entuzijazmom i novim planovima za budućnost. Na dugom i trnovitom putu od svog osnutka Hrvatsko građansko društvo je nastojalo dostojanstveno  predstavljati hrvate na ovim područjima, buditi i jačati svijest o pripadnosti hrvatskom narodu i njegovim kulturnim osobenostima, jeziku, pismu, vjeri, običajima.

Presentation1

Postano u Aktivnosti HGD. Komentari isključeni za U povodu Dana osnutka HGD CG

Projekt Podružnice HGD CG-Podgorica-„Boje, zvuci i okusi Hrvatske“

15.06.2013.

U povodu ulaska Republike Hrvatske u EU, Podružnica Podgorice je organizirala svečanost u prepunoj dvorani hotela „Nikić“ pod nazivom „Boje, zvuci i okusi Hrvatske“.

Pokretanjem ovog projekta  Podružnica Podgorice je na najočigledniji način dala svoj doprinos svečanosti u povodu ulaska Hrvatske u EU. Planirano je da projekt traje dvije godine. U više navrata biti će prezentirane prirodne ljepote i bogata kulturna baština  koju hrvatski narod ponosno unosi u multikulturnu Europsku Zajednicu. Ove manifestacije imaju za cilj popularizaciju Evropske Unije kao jedinstvenog kulturnog prostora, čiji dio će postati Hrvatska. Također, ovim projektom se želi doprinijeti kulturnom povezivanju Crne Gore i Hrvatske i očuvanju kulturnog identiteta hrvatske dijaspore u glavnom gradu. U ovoj godini  prezentirati će se  regije Slavonije, Baranje, Dalmacije i Istre,  kroz tri zasebne  manifestacije. Prirodne ljepote, kulturne, etnografske i kulinarske specifičnosti ovih regija će se  predstaviti  video prezentacijama, muzikom i kulinarskim ugođajem.

Projekt je  započeo prikazom regije Slavonije i Baranje.

Na početku prezentacije intonirane su himne Crne Gore, Hrvatske i Europske Unije. Kulturne, etnografske i prirodne ljepote, bogatu kulturnu baštinu i dvorce Slavonije i Baranje prezentirala je predsjednica Podružnice  Podgorica prim. dr Svjetlana Zeković. Prezentaciji  su prisustvovali predstavnici kulturnog, političkog i javnog života Podgorice,  veleposlanica R. Hrvatske u Crnoj Gori Ivana Sutlić-Perić s suradnicom Martinom Krajačić, atašeom u Veleposlanstvu, Marija Vučinović, Ministrica u Vladi Crne Gore i predsjednica HGI, Miroslav Franović, predsjednik Hrvatskog nacionalnog Vijeća, direktor CEKUM-a Derviš Serhanović, Mirko Vičević, predsjednik HGD CG s suradnikom Tripom Schubertom, pod čijim rukovodstvom prije 10 godina je formirana Podružnica u Podgorici,  Zvonko Deković, predsjednik krovne udruge Dux croatorum, Adrijan Vuksanović, član Savjeta pri Vladi R. Hrvatske za Hrvate van Hrvatske i mnogi članovi Podružnice HGD CG. Nakon prezentacije, uz slavonske pjesme koje je izvodio trio Marka Klepića, služeni su slavonski kulinarski specijaliteti – čobanac, kulen i sirevi slavonskih majstora, kao i čuvena Kutjevačka vina.

Postano u Aktivnosti HGD. Komentari isključeni za Projekt Podružnice HGD CG-Podgorica-„Boje, zvuci i okusi Hrvatske“

“BOJE, ZVUCI I OKUSI HRVATSKE” POČINJU PREDSTAVLJANJEM SLAVONIJE I BARANJE

DSC_1234

Podgorica, 6. lipnja 2013. (Radio Dux) – “Boje, zvuci i okusi Hrvatske” naziv je projekta koji, povodom skorašnjeg ulaska Republike Hrvatske u Europsku uniju, organizira podgorička podružnica Hrvatskog građanskog društva Crne Gore na čelu s predsjednicom Svjetlanom Zeković. Cilj projekta je predstaviti Crnoj Gori specifičnosti i ljepote pojedinih hrvatskih regija. Jer su hrvatske regije veoma raznolike i bogate sadržajima, predviđa se da će projekt trajati dvije godine.

Najprije će 15. lipnja u Podgorici biti predstavljene boje, zvuci i okusi Slavonije i Baranje. Na postavljenom videobimu prikazivat će se prirodne ljepote poput Kopačkog rita, te lijepi gradovi i dvorci. Posjetitelji će moći čuti prepoznatljive pjesme Slavonije i Baranje te probati kulinarske specijalitete tipične za ovaj kraj. Nakon Slavonije i Baranje, ove godine će još biti predstavljene dvije hrvatske regije; Dalmacija i Istra. Iduće godine plan je predstaviti Liku i Zagorje.

Rođena Slavonka dr. sc. Svjetlana Zeković u Podgoricu dolazi prije tridesetak godina. Danas uspješna pedijatrica vrlo je angažirana u podgoričkoj podružnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore.

U emisiji Tragom Hrvata Boke i događaja predstavila je projekt “Boje, zvuci i okusi Hrvatske” te je govorila i o aktivnostima i planovima Društva.

DSC_1305

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za “BOJE, ZVUCI I OKUSI HRVATSKE” POČINJU PREDSTAVLJANJEM SLAVONIJE I BARANJE

ADRIJAN VUKSANOVIĆ ČLAN SAVJETA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

FOTO_UZ_TEXT

Zagreb 7. lipnja 2013. (Radio Dux) – Na sjednici 6. lipnja, Vlada Republike Hrvatske je donijela je Odluku o osnivanju i imenovanju članova Savjeta Vlade Republike Hrvatske za Hrvate izvan Republike Hrvatske.

Za član Savjeta predstavnik Hrvata iz Crne Gore izabran je Adrijan Vuksanović, član Hrvatske građanske inicijative i novinar Radio Dux-a.

Savjet čini 9 predstavnika BiH, 17 predstavnika manjina, 29 predstavnika dijaspore i 29 predstavnika iz Hrvatske.

Savjet čine najugledniji predstavnici hrvatskih zajednica iz cijelog svijeta, ali i predstavnici najznačajnijih institucija u domovini.

Svi će oni pomagati hrvatskoj Vladi u kreiranju i provedbi politike, aktivnosti i programa u odnosu na Hrvate koji žive izvan njenih granica .

Članovi Savjeta iz reda pripadnika Hrvata izvan Republike Hrvatske su predstavnici udruga, organizacija i institucija Hrvata izvan Republike Hrvatske, osobe uvažene u sredini u kojoj žive, angažirane na očuvanju i jačanju hrvatskog identiteta svojih zajednica i na unapređenju odnosa s hrvatskom domovinom. Zajednice Hrvata izvan Republike Hrvatske svoje su predstavnike u Savjet predložile iz redova najznačajnijih i najbrojnijih udruga i organizacija. Njihova zastupljenost određena je sukladno brojnosti i značaju Hrvata u dotičnoj državi, aktivnosti i povezanosti zajednice s Republikom Hrvatskom, kao i radu na afirmaciji ugleda i interesa Republike Hrvatske.

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za ADRIJAN VUKSANOVIĆ ČLAN SAVJETA HRVATA IZVAN REPUBLIKE HRVATSKE

Zagrebački računalni savez otvara vrata mladim informatičarima HGD CG

logo (1)

Ljetni kampovi Božo Težak nastavljaju sa svojom četrnaestom sezonom. I ove godine će se održati u nešto skromnijem izdanju, kao i protekle tri godine. Sve će se ponovno odvijati u dva termina, od 16. do 24/25. i od 24. do 31.8., a satnica polaska i povratka ovisit će i ove godine o mogućnostima morsko kopnenog povezivanja prilikom izmjene grupa. Mogućnost povlaštene prijave te beneficija imaju polaznici naših radionica i natjecanja, a poglavito najbolje plasirani natjecatelji na “BOŽI” koji će se održati od 12/13 do 17.6. U drugom terminu, rezerviranom za ranu darovitost, prednost imaju svi sudionici programerske lige MINI VIJUG@  te svi stari i novi polaznici radionice programersk@ vijuga te MUDRI radionica glazbe i filma te stvaralaštva. I ove godine otvoreni smo prema nekolicini najboljih matematičara, osobito onih najmlađih, matematičkih klokančića. Osim toga, kao i svake godine ugostit ćemo i najbolje male zaljubljenike u digitalnu elektroničicu te grupu vrijednih poklonika informatičkog stvaralaštva i multimedijalaca. Ove godine otvorili smo se i za nove članove iz Kotora koju se nam putem agilnog društva HGDCG poslali najavu za predbilježbe, slično su učinili i učenici iz Paga, a zanimanje pokazuju mladi informatičarski novaci iz Vrgorca, Imotskog, Ciste Prova te Cavtata i Hercegovine. Zahvaljujući angažmanu HSK zanimanje pokazuju daroviti učenici iz Kanade te drugih zemalja u kojim žive Hrvati tako da se i oni mogu očekivati najkasnije iduće godine.

Predbilježbe će se aktivirati u ponedjeljak 10.6., a način organiziranja kampova bit će sličan prošlogodišnjem, uz malo više prave matematike i individualnog rada s darovitim minićima.

PREDBILJEŽBE I PRIJAVE

1.  termin 16. –  24/25.8.

A. GLAVNA GRUPA: poticanje darovitosti u programiranju, BOŽO TEŽAK
B. Kroz igru do STVARALAŠTVA
PRIJAVNICA, prvi termin

2. termin 24.8. – 31.8.

A. GLAVNA GRUPA: poticanje rane darovitosti u programiranju, LJETO S VIJUGOM
B. MULTIMEDIJA i Digitalna elektroničica kroz igru.
PRIJAVNICA, drugi termin

Vezano na svaki termin, uvijek bude dovoljno obavijesti i o tijeku prijava, ali i o detaljima vezanim uz polazak odnosno povratak.Prisjetimo se kako je bilo prošle godineA kako je bilo na prvom kampu, u školskoj godini 1999./2000.?

BOŽO VAS ZOVE!

N A P O M E N A! Članovi ZRS-a, a osobito najbolji natjecatelji programerskih liga u sklopu ZG.Informatijade BOŽO TEŽAK, koja počinje idući tjedan, imat će i ove godine posebne pogodnosti. Određene pogodnosti će imati i  najuspješniji natjecatelji drugih hrvatski natjecanja. Pogodnosti se ne zbrajaju, već se uzima ona najpovoljnija pojedinačna pogodnost za polaznika.

POGODNOSTI

Preuzeto sa web portala Zagrebačkog računalnog saveza

http://web.zrs.hr/

Postano u Uncategorized. Komentari isključeni za Zagrebački računalni savez otvara vrata mladim informatičarima HGD CG
%d blogeri kao ovaj: