Promocija monografije “Bačvice-raj na zemlji”

 

Bačvice-raj na zemlji

Monografija “Bačvice – raj na zemlji” grupe splitskih autora, koja sadrži povijesna, sportsko-rekreativna i turistička obilježja s karakterističnim slikama iz povijesti gradskog kupališta Bačvice, od njegova osnutka (Košćina 1891.) do današnjih dana, predstavljena je u subotu 26. studenog u 19 sati u crkvi Svetog Duha u Kotoru.  Ovaj kulturni događaj organiziralo je Hrvatsko građansko društvo Crne Gore.

Uoči predstavljanja, nazočne je pozdravio, jedan od autora tekstova monografije,  Branko Bosanac, koji se zahvalio Tripu Schubertu i Hrvatskom građanskom društvu Crne Gore na organizaciji promocije, ističući prekrasne dojmove njihovog posjeta Kotoru.

Branko Bosanac-jedan od autora tekstova monografije “Bačvice-raj na zemlji”

Glavni urednik, Zdenko Matošić, ujedno i  predsjednik Ekološkog društva „Picigin Bačvice“, govorio je o nastanku ove vrijedne monografije, o entuzijazmu jedne grupe ljudi koji su inicirali  projekt, ne tražeći za svoj rad nikakvu naknadu. Osvrnuo se i  na picigin kao šport, jedinstvenu igru balunom u plićaku Bačvica – simbol Splita, kojega su iznjedrile Bačvice i kojega  njeguju sve generacije Splićana.

Zdenko Matošić-glavni urednik monografije “Bačvice-raj na zemlji”

Igra je do te mjere autentična da ju je Ministarstvo kulture ovog ljeta preventivno zaštitilo kao kulturno dobro.

U izradi knjige, kao autori tekstova, sudjelovali su Đerman Senjanović Ćićo, Stjepan Jukić-Peladić, Anatolij Kudrjavcev, Goran Borčić, Stanko Piplović, Ante Kuzmanić, Edo Unković, Vlado Stokić, Nenad Grgin, Vlaho Primorac, Ivo Mosettig, Mihovil Radja, Siniša Tartaglia, Ivica Profaca, Toni Veršić i Branko Bosanac.

Nazočnima se obratio i Tripo Schubert u ime Hrvatskog građanskog društva Crne Gore.

Tripo Schubert-HGDCG

U glazbenom dijelu programa učestvovala je  klapa „Rebatajica“ iz Splita.

Klapa „Rebatajica“ iz Splita

“Od Kvarnera do lijepe Boke” s klapama Lungomare i Lumbarda

 

Klapa Lungomare i gost večeri klapa Lumbarda

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore u povodu Dana Opštine Kotor organiziralo je večer pjesama pod nazivom “Od Kvarnera do lijepe Boke”. Učesnici programa: klapa”Lungomare”  iz Kotora i gost večeri klapa “Lumbarda” sa otoka Korčule.

Dio atmosfere iz koncertne dvorane crkve Svetog Duha u Kotoru:

Promocija dvije publikacije

Promocija knjiga “Slikom kroz prošlost Boka Kotorska i Crnogorsko primorje na starim razglednicama 1890-1940”

i “Pomorstvo Boke Kotorske na slikama Bazija Ivankovića”

 

U subotu, 12. studenoga  2011. godine, u organizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore-Podružnica Tivat organizirana je promocija knjiga  

“Slikom kroz prošlost-Boka Kotorska i Crnogorsko primorje na starim razglednicama 1890-1940”, autora Daria Musića i Miroslava Ulčara i  “Pomorstvo Boke Kotorske na slikama Bazija Ivankovića”, autora Željka Brguljana.

O knjigama su govorili prof.dr. Milenko Pasinović, prof. Neven Staničić i jedan od autora, Dario Musić.

     

 

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

 

Dani kulture manjina Crne Gore 2011

U organizaciji Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, u Podgorici, 09.11.2011.godine u Crnogorskom narodnom pozorištu održalo se svečano otvaranje manifestacije Dani kulture manjina Crne Gore 2011 pod nazivom “Evo nas”, sa početkom u 20 h.

U svečanom dijelu programa predsjednik Vlade Crne Gore, Igor Lukšić, otvarajući manifestaciju poručio je: “Koncept multikulturalizma je koncept koji, u Crnoj Gori, njegujemo vjekovima. Crnu Goru čine narodi različitih nacionalnih identiteta i religijskih opredeljenja koju smo kao takvu uspjeli da sačuvamo i tokom brojnih iskušenja. Crnogorsko društvo je primjer u Evropi i Regionu, primjer da je mirni suživot i različitost moguć u jednoj zemlji, da koncept multikulturalizma jeste i mora biti uspješna priča.

Naše težnje da se integrišemo u evropske i evro-atlantske strukture u potpunosti korespondiraju sa potrebom obezbjeđivanja stabilnog i bezbjednog okvira za promociju tolerancije na Balkanu i garant su njegove dugoročne stabilnosti.

Temeljna opredjeljenja na kojima počiva Crna Gora pretočena su u Ustav koji posebno garantuje prava pripadnicima manjinskih naroda i drugih manjinskih nacionalnih zajednica – prava izražavanja, čuvanje, razvijanje i javno ispoljavanje nacionalne, etničke, kulturne i vjerske posebnosti, te upotreba nacionalnih simbola i obilježavanje nacionalnih praznika i upotrebu svog jezika i pisma. Rješenja iz Zakona o manjinskim pravima dalji su doprinos očuvanju nacionalnog identiteta manjina, ali i jaki instrument inkluzije koji im omogućava ravnopravno učešće u javnom životu, uz dalje očuvanje i razvijanje njihove nacionalne i kulturne posebnosti, te unapređenje njihovih zakonskih prava i sloboda.

Stoga, i pored ustaljenog mišljenja da su etničke različitosti veliko iskušenje za Region, činjenica je, da različiti narodi i nacionalne zajednice uvažavajući jedni druge i razvijajući kulturni diverzitet grade temelj jednog društva. Upravo model društva koji podrazumijeva kulturnu različitost, bogatstvo različitih pristupa i gledišta predstavlja našu najveću snagu i sposobnost da se prilagođavamo i u različitim okolnostima ’pobijedimo’ brojne izazove budućnosti”.

U ime organizatora manifestacije, posjetitelje i sudionike programa pozdravio je direktor Centra za očuvanje i razvoj kulture manjina, Mirsad Mulić, riječima “Pokazali smo koliko su duboki i jaki korjeni multikulture i suživota na ovim prostorima”.

U umjetničkom dijelu programa sudjelovali su pripadnici manjinskih naroda Crne Gore.

Centar za očuvanje i razvoj kulture manjina organizirati će još desetak manifestacija koja će biti realizirana do 28. studenog. 2011.godine.

Otvaranju manifestacije Dani kulture manjina Crne Gore 2011, nazočili su brojni članovi HGDCG-Podružnice Podgorica, na čelu s predsjednicom, Svetlanom Zeković i tajnicom društva, Ivkom Krstojić.

Polaznici škole mandoline HGD CG u Splitu

Polaznici škole mandoline HGD CG, boravili su u Splitu dana 28 i 29. listopada, u povodu 20. obljetnice gradskog mandolinskog društva „Sanctus Domnio“, koji im je za tu priliku organizirao pokazni koncert. Predsjedniku Društva, prof. Radovanu Kečkemetu i prof. Lukasu, voditelju mandolinskog orkestra, uručeni su prigodni pokloni od izdavačke djelatnosti našeg Društva. Drugog dana, u organizaciji Hrvatske Matice iseljenika- ogranka Split, voditeljice Branke Bezić Filipović, posjetili su NK „Hajduk“, trofejnu salu i stadion na Poljudu, gdje su im uručeni prigodni suveniri.

Ovaj vrtuljak zahtijeva JavaScript

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, a set on Flickr.

Dario Musić počasni član Udruge dragovoljaca HRM Dubrovnik

Na poziv gradonačelnika Grada Dubrovnika dr Andra Vlahušića i predsjednika Udruge Dragovoljaca Hrvatske ratne mornarice (UDHRM) gosp. Želimira Čizmića , naš član Dario Musić sa suprugom  bio je nazočan  svečanosti obilježavanja 20. obljetnice probijanja blokade Grada zaslugom Konvoja Libertas i 20. obljetnice utemeljenja Mješovitog odreda Mornaričko-desantnog pješaštva (MoMdp) Hrvatske ratne mornarice Dubrovnik. Na prijedlog prvog zapovjednika HRM Dubrovnik i predsjednika UDHRM za RH i podružnicu  Dubrovnik,  Želimira Čizmića te jednog od utemeljitelja HRM i visokog časnika iz tog vremena, Željka Filičića, naš član Dario Musić, doživio je, kako je istaknuto, rijetku i visoku počast. U prostorijama kluba UDHRM Dubrovnik, 27.listopada 2011, a u nazočnosti uzvanika iz prijateljskih udruga iz Slovenije, Italije i Austrije, te visokih časnika koji su stvarali Glavni stožer Oružanih snaga RH (GS OSRH) i billi među glavnim organizatorima obrane u Domovinskom ratu g.Bolanča i Mičić, dodijeljeno je Počasno članstvo UDHRM. Pored članske iskaznice dodijeljena mu je Spomen medalja i  Spomen povelja sa zlatnim pleterom, što je dodijeljeno još samo prekaljenim i zaslužnim braniteljima. Istu čast i priznanje zaslužili su još i kap. duge plovidbe g. Josip Vicelja iz Rijeke (podrijetlom iz Orašca, Dubrovačko primorje), Andrija Habulin, legenda hrvatskog i svjetskog judo i karate športa, izuzetno zaslužan u pripremi obrane Grada posebno u osposobljavanju dragovoljaca u jedinicama za posebne namjene. Pok. prof Darko Deković, zapovjednik prve postrojbe za posebne namjene u Rijeci, čelnik i obnovitelj, tamošnje Matice Hrvatske, znanstvenik, svjetski autoritet za pitanja Glagoljice (hrvatska pismena posebnost), ali nadasve vrijedan i zaslužan domoljub dobio je Spomen medalju i Spomen povelju sa zlatnim pleterom, ali Povelju PAX, umjesto iskaznice (zbog prerane smrti). Koliko je to rijetka i stvarno velika čast govori i to da je do sada iskaznicu Počasnog člana  dobio je samo bivši Predsjednik Hrvatske Stipe Mesić, kada i Povelju Počasnog građanina Grada Dubrovnika (na  prijedlog UDHRM). Također treba napomenuti, da su priznanja i počasti dodijeljene uz znanje, pristanak , potvrdu i potporu  zapovjednika HRM, admirala Ante Urlića i Ureda predsjednika RH. Pored počasti, uglednim članovima dodijeljene su i vanjske oznake koje smiju nositi u svim prigodnim situacijama; mornarička kapa s grbom, vjetrovka, mornarička majica s oznakama, službeni znak HRM i UDHRM.

Također želimo istaknuti da je svim događanjima cijelo vrijeme pribivala i Elvira Poček rođ. Krnić, nekoć ugledna novinarka tjednika „Monitor“. Ona je bila pozvana kao posebni gost UDHRM i Grada Dubrovnika, koji su joj željeli na taj način iskazati zahvalnost na objektivnosti, poštenju, profesionalnosti i nadasve hrabrosti. Sve te odlike je iskazivala u svojim tekstovima tijekom opsade, a ponajviše kada je uspjela doći u sam Grad (pred Božić 1991. god) i objaviti jednu od najljepših i najtoplijih reportaža iz Dubrovnika, opkoljenog i razaranog sa svih strana, ali sačuvanog dostojanstva i ljudskog lica. Vrijedno je napomenuti da je i njoj uručena  Spomen medalja i Spomen povelja sa zlatnim pleterom.

Dubrovački gradonačelnik Andro Vlahušić i Župan Nikola Dobroslavić primili su u protokolarni posjet predstavnike Hrvatske ratne mornarice, UDHRM, počasne članove kao i njihove prijatelje iz Slovenije i Austrije.

Središnji dio proslave  20.obljetnica proboja Konvoja Libertas, u spomen na 31.listopada 1991. god. kada je 29 brodica predvođenih  Jadrolinijinom „Slavijom“ stiglo u Dubrovnik dopremivši lijekove, hranu i vodu u opkoljeni Grad (na brodu su tada bili pored mnogobrojnih uglednih građana  i predsjednik Vlade Franjo Gregorić kao i tadašnji aktualni predsjednik predsjedništva SFRJ Stjepan Mesić ), započeo je  28.10.2011. god. polaganjem vijenaca kod Spomen Križa na gradskom groblju Boninovo, zatim kod spomenika, prve  ratne brodice „Sveti Vlaho“ u Gružu. Nakon toga, uslijedio je mimohod Stradunom pripadnika ratne postrojbe HRM Dubrovnik i sudionika Konvoja Libertas, uz postrojavanje pred zapovjednikom HRM-a, admiralom  Antom Urlićem kod Katedrale uz dodjelu visokih odličja za obranu domovine. Obilježavanje ove posebne obljetnice nastavilo se svečanom akademijom i premijerom filma „Konvoj Libertas“ Aleksandra Črčeka i Marina Marušića u Kazalištu Marina Držića. Na projekciji su se okupili brojni Dubrovčani i gosti, koji su 1991. dočekali konvoj ili u njemu sudjelovali, od bivšeg predsjednika RH Stjepana Mesića i Slobodana Langa do redatelja Veljka Bulajića, pripadnika dragovoljaca HRM-a,  ratnih gradonačelnika Dubrovnika  Pera Poljanića, Čića Obuljena, te današnjeg gradonačelnika i sudionika tadašnjih događanja,  Andra Vlahušića.  Nakon svečane akademije u 15.00 sati uz plov raketne topovnjače „Dubrovnik“ na Porporeli položeni su vijenci u more. Na Stradunu je u 15:30 organiziran prigodni domjenak, a sveta misa služena  je  u 18 sati u Katedrali.

 „PRIZNANJE NE DOLAZI OD DRUGIH, ONO IZVIRE IZ VLASTITE SAVJESTI“

Dario Musić u klubu UDHRM  Dubrovnik sa prvim zapovjednikom HRM Dubrovnik i sadašnjim  predsjednikom  Udruge  dragovoljaca  HRM Dubrovnik  Želimirom Čizmićem, prigodom dodjele  Spomen povelje i članske iskaznice Počasnog člana UDHRM.

U društvu prijatelja: ( Želimir Čizmić, Miše Galjuf, Andrija Habulin, Jozo Vicelja, Visoki časnik Austrijske mornarice  PUK. Reinhard Stradner sa suprugom Eve, Stipe Mesić, Mira Buconić, admiral HRM Ante Urlić, Dario Musić i  Željko Filićić)

Polaganje vijenca kod Spomen Križa na gradskom groblju Boninovo