Proslava Dana Omiša

16. svibnja Omiš je proslavio Dan grada i blagdan svog nebeskog zaštitnika Sv. Ivana Nepomuka.
Na poziv gradonačelnika prof. Ivana Škaričića, svečanosti su prisustvovali predstavnici Hrvatskog gradjanskog društva Poly Gjurgjević i Tijana Petrović.
Domaćini i gosti položili su vijence i odali počast svim poginulima za Domovinu, na središnjem križu gradskoga groblja Vrisovci, a zatim u parku Hrvatskih branitelja odali počast poginulim braniteljima Domovinskog rata. Na svečanoj sjednici gradskoga Vijeća dodijeljena su javna priznanja istaknutim pojedincima i udrugama, i pročitani pristigli telegrami, među kojima i čestitka biskupa kotorskog mons. Ilije Janjića.

Održana je procesija i sveta misa u župnoj crkvi Sv. Mihovila koju je predvodio gospićko – senjski biskup mons. Mile Bogović.

Na kraju svečanosti upriličeno je druženje svih učesnika proslave u Radmanovim mlinicama.
  Dobitnici nagrada

Pomocija knjige "Pomorstvo Boke Kotorske na slikama Bazija Ivankovića"

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore ima čast predstaviti još jednu značajnu publikaciju, “Pomorstvo Boke Kotorske na slikama Bazija Ivankovića”, autora prof. Željka Brguljana.

Promocija će se održati 20. svibnja 2011. godine u crkvi Sv. Duha u Starom Gradu Kotoru, sa početkom u 20. sati.
O knjizi će govoriti Radojka Abramović, Petar Palavršić, i kustosi Pomorskog muzeja u Kotoru.

Sunakladnik izdanja je Hrvatska Bratovština “Bokeljska Mornarica 809”- Zagreb.

Dan Dubrovačko – neretvanske Županije

U prigodi proslave dana Dubrovačko-neretvanske Županije (DNŽ) i dana njezinoga zaštitnika Sv. Leopolda Bogdana Mandića, predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, Tripo Schubert i Dijana Milošević, odali su počast poginulim braniteljima i civilnim žrtvama Domovinskog rata, položivši vijenac na spomen križu na groblju Boninovo.

Nakon polaganja vijenaca, predstavnici HGDCG su nazočili svečanoj sjednici županijske Skupštine u kazalištu Marin Držić.

“Nitko nije toliko od blata da ne bi u njemu bio maleni grumen zlata” – riječi su Sv. Leopolda Bogdana Mandića, tako jednostavne i u isto vrijeme toliko duboke i snažne…

Sv. Leopold Bogdan Mandić, nebeski zaštitnik DNŽ, rođen je u Herceg Novom, zaljevu hrvatskih svetaca, 12.svibnja 1866. godine. Njegov kratkotrajni boravak u Dubrovniku ostavio je neizbrisiv trag. Njegovo odrastanje u kraju gdje se susreće Zapad i Istok učinilo ga je doživotnim borcem za dijalog, jedinstvo i suživot Crkve i ljudi.

“U trenutku kad nam je toliko toga bilo oduzeto, trebalo je ne zaboraviti kako je prava ljepota u davanju. Sv Leopold Bogdan Mandić sve što je imao dao je onima koji su bili potrebiti. Kao što je dao i sebe. Tražeći zlato u nama. I baš to, zlato, najveći je razlog što mu se obraćamo”, poručio je voditelj proglama tijekom svečane sjednice Skupštine.

Domjenak Podružnice Podgorica

Dan 07. svibnja 2011.g. za HGDCG-Podružnicu Podgorica je protekao u znaku proslave i obilježavanja useljenja u prostorije, koje su ustupljene na korištenje od strane Oprštine Podgorica.Povodom tog događaja upriličeno je gostovanje predsjednice Podružnice dr. Svjetlane Zeković i Jurice Žarkovića u jutarnjem programu TV CG, gdje je istaknut značaj HGD u cjelini, aktivnosti i planovi za sljedeći period. Ovo gostovanje je bilo veoma zapaženo, što je rezultiralo većim brojem obraćanja građana Podružnici.

Istog dana, za članove Društva, kao i za mnogobrojne uzvanice iz kulturnog i javnog života, organiziran je domjenak u prostorijama Podružnice.

Nakon pozdrava upućenog prisutnim uzvanicama, gostima i članovima, predsjednica Podružnice dr. Svjetlana Zeković je posebno istakla rezultate koji su postignuti u protekloj godini. Posebno je istala da smo uspjeli sredstvima dodijeljenim od Opštine, Ambasade Republike Hrvatske, kao i donacijom članova, da oformimo lijep i prijatan ambijent za okupljanje i druženje naših članova. Isto tako stvoren je bogat knjižnički fond poklonom Matice Hrvatske kao i od strane članova Podružnice.
Ispred Veleposlanstva Hrvatske, prisutne je pozdravila Ana Modul.
U tijeku domjenka otvorena je samostalna izložba člana Podružnice dr. Vesne Oborine, pod nazivom -Razglednice sa Jadrana -, a sadržala je 20 akvarela.Uz bogato posluženje, za prijatan ugođaj u toku domjenka pobrinuo se glazbeni trio Marka Klepića “Prijatelji”.

Ovom prigodom predstavnici HGDCG -Podružnice Podgorica su objavili i novu kontakt e-mail adresu: hgd-podgorica@t-com.me.

Održana promocija knjige "Slikom kroz prošlost"

U organizaciji Hrvatskog građanskog društva Crne Gore, u crkvi Svetog Duha u Kotoru, održana je promocija knjige “SLIKOM KROZ PROŠLOST” – Boka kotorska i Crnogorsko primorje na starim razglednicama 1890 – 1940, autora Daria Musića i Miroslava Ulčara. Nakladnik knjige je Hrvatsko građansko društvo Crne Gore i Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske.

U ime nakladnika prisutne je pozdravio predsjednik HGD CG, dr Ivan Ilić, koji je istakao značaj ove knjige koja čuva od zaborava obalu Boke i Crnogorskog primorja. “Zahvaljujući radu fotografskih studija u Kotoru i Herceg Novom sačuvani su divni detalji ranijeg života u ovom kraju pa se svaka stranica knjige može sa uživanjem pogledati. U pitanju je svjedočenje o bogatoj kulturnoj baštini Boke i Crnogorskog primorja u kojoj se rado i brzo prihvatao svaki vid tehnološke novine pa tako i fotografisanje“, kazao je dr Ilić.

Prof. dr Milenko Pasinović kazao je da je cilj ovoga izdanja da čitatelj sam, na temelju osobne percepcije usporedi nekadašnje i sadašnje stanje kulturnog pejzaža ovoga kraja. „Knjiga ne treba samo da se nađe u rukama ljubitelja fotografije već da bude poruka stručnjacima iz oblasti planiranja, korišćenja i zaštite prostora. Žao mi je što će objektivni korisnik ove publikacije zaključiti da se nismo odnosili prema prostoru u skladu sa njegovim karakterom i karakteristikama. No, veliki uspjeh publikacije biće ukoliko uspije da probudi savjest onih koji odlučuju o prostoru“, istakao je Pasinović.

Knjiga je rezultat dvogodišnjeg predanog rada autora. „Podstaknuti interesovanjem čitalačke publike koja je rado 2003.godine prihvatila časopis „Hrvatski glasnik” krenuli smo sa izdavačkom djelatnošću. Do sada smo u suradnji sa Nacionalnom zajednicom Crnogoraca Hrvatske, Bokeljskom mornaricom sa sjedištima u Kotoru i Zagrebu objavili 16 različitih izdanja, a u planu je da nastavimo ovaj posao”, kazao je autor Dario Musić. On je ukazao na značaj suradnje sa fotografom Stevanom Kordićem. “Jedna od izložbi razglednica koju smo predstavili bila je „Boka nekada i danas”. Bila je to prilika za uspoređivanje razglednica iz kraja 19. i početka 20. stoljeća i onih iz jeseni 2008. Sa Kordićem smo tada dogovorili snimanje novih fotografija sa pozicija odabranih starih. Prilog odnosno drugi dio knjige čini upravo ova postavka” – kazao je Musić.
Autor se zahvalio svima koji su pomogli da publikacija ugleda svjetlost dana. “Zahvaljujem Skupštini Crne Gore, Opštinama Kotor i Tivat, Ministarstvu vanjskih poslova i evuopskih integracija Hrvatske te brojnim ustanovama, a veoma smo zahvalni pojedincima iz ovog kraja koji su nam savjetima i fotografijama iz svojih porodičnih albuma pomogli da izdanje učinimo posebno vrijednim“, kazao je Musić.

Promociji su nazočili generalni konzul Republike Hrvatske u Crnoj Gori Božo Vodopija, Radojko Nižić, biskup kotorski Ilija Janjić, te brojni predstavnici kulturnog i javnog života.

Hrvatska Vlada usvojila Strategiju o Hrvatima izvan domovine

kosotttr_vlada6-050511_thumb
05.05.2011.g.
Strategijom o odnosima Republike Hrvatske s Hrvatima izvan Republike Hrvatske, koju je Vlada prihvatila na juce odrzanoj sjednici, predviđa se donošenje novog, jedinstvenog zakona kojim će se urediti to pitanje, kao i osnivanje Savjeta Vlade te Središnjeg nadležnog tijela za to područje.Time se, kazao je potpredsjednik Vlade i ministar vanjskih poslova Gordan Jandroković, po prvi put sustavno želi urediti odnos s Hrvatima izvan Hrvatske, a što je i ustavna obveza države.Strategija definira tri skupine Hrvata izvan RH – Hrvate u BiH, pripadnike hrvatskih manjina u europskim zemljama (hrvatske manjine) te Hrvate iseljene u prekooceanskim i europskim zemljama (Hrvatsko iseljeništvo/dijaspora), a za svaku je skupinu predviđen poseban plan djelovanja i aktivnosti.

“Osnovni cilj je jačanje hrvatskih zajednica u njihovim zemljama nastanjenja i jačanje veza prema Hrvatskoj uređenjem međusobnih i partnerskih odnosa na svim poljima od obostranog interesa te stvaranje uvjeta za održivi povratak”, kazao je Jandroković.

Jačanje položaja Hrvata izvan RH, prema strategiji, predviđeno je, uz ostalo, ubrzanim primitkom u hrvatsko državljanstvo te uvođenjem statusa Hrvata bez hrvatskog državljanstva kako bi se očuvale hrvatske zajednice, posebno one u zemljama gdje nije dozvoljeno dvojno državljanstvo.

Prema strategiji, taj bi status mogli steći i supružnici bez hrvatskih korijena te prijatelji hrvatskog naroda i RH koji očituju želju za hrvatskim identitetom i sudjeluju u promicanju hrvatskog kulturnog zajedništva.

Strategija predviđa i omogućavanje pogodnosti poput lakšeg dobivanja viza i radnih i poslovnih dozvola, kao i osiguravanje olakšica prilikom turističkih boravaka u Hrvatskoj kroz uvođenje tzv. “Hrvatske kartice” (CRO Card) koja bi Hrvatima izvan domovine omogućila povoljniji pristup određenim uslugama prilikom boravka u Hrvatskoj, a u svrhu razvoja Hrvatske kao turističkog odredišta.

“Hrvatska želi ovom strategijom djelotvorno povezati cijelo hrvatsko društvo i Hrvate izvan RH, prvenstveno u ostvarivanju hrvatskog kulturnog zajedništva, što podrazumijeva kulturno, obrazovno, gospodarsko i drugo povezivanje Hrvata s matičnom državom kako bi se osnažio i očuvao hrvatski jezik, identitet i prosperitet”, naglasio je Jandroković.

( Hina)

Potpisani ugovori za sufinanciranje projekata NVO

Ministarstvo kulture će ove godine izdvojiti 600 tisuća eura za ukupno 203 projekta iz 11 oblasti kulturno – umjetničkog stvaralaštva. Ugovori o sufinanciranju potpisani su 29. travnja na Cetinju.”Vlada Crne Gore posljednjih nekoliko godina sve više prepoznaje potrebu za nečim što se zove najvitalniji dio kulture, a to je njeno stvaralaštvo. Ovaj broj od 203 projekta je velika produkcija za jednu godinu i želim da ih izguramo zajedno”, kazao je ministar kulture Branislav Mićunović.

Ministarstvo kulture podržalo je projekt HGD CG namijenjen mladima.

Papa Ivan Pavao II proglašen blaženim

Papa Benedikt XVI. u nedjelju je u Vatikanu proglasio blaženikom pokojnog papu Ivana Pavla II. pred više od milijun okupljenih hodočasnika te svjetovnih i vjerskih čelnika.
“Odobravam da se Papa Ivan Pavao II. odsad naziva blaženim i da se može slaviti njegov blagdan svake godine 22. listopada”, rekao je Benedikt XVI. pred milijun okupljenih, a lijes s tijelom novoga blaženika krenuo je prema bazilici Sv. Petra, gdje će biti izložen pred glavnim oltarom sve dok ga vjernici budu htjeli obilaziti. Nakon toga, njegovo tijelo neće biti vraćeno u grob u kriptu bazilike nego će biti položeno ispod oltara svetoga Sebastijana, s desne strane bazilike, odmah do Michelangelove skulpture Piete.
Moćnik s krvlju novoga blaženika nosila je papina dugogodišnja pomoćnica, a uz nju je bila sestra Marie Simon-Pierre koja je, prema tvrdnjama Katoličke crkve, čudesno ozdravila od Parkinsonove bolesti zagovorom Pape Ivana Pavla II.
Ivan Pavao beatificiran je prvu nedjelju poslije Uskrsa, u “bijelu nedjelju”, koju je on sam proglasio blagdanom Božjeg milosrđa.
Karol Wojtyla ustoličen je za Papu 22. listopada 1978., i taj će se datum slaviti će se kao spomen-dan blaženoga Ivana Pavla II. Za Papu je zabran je šest dana prije.
Službeni postupak za proglašenje Ivana Pavla II. blaženim otvoren je u Vatikanu u lipnju 2005., a vođen je usporedo u Krakowu i Rimu. Sadašnji papa Benedikt XVI. nije čekao pet godina koliko je potrebno za otvaranje postupka koji vodi prema beatifikaciji, a svećenik Slawomir Oder za Hrvatski je katolički radio u subotu objasnio da je iznimka učinjena zbog velikog ugleda, “velikoga glasa svetosti koji je papa Wojtyla uživao još za života, u času smrti te nakon smrti”.
U postupak za beatifikaciju Ivana Pavla II. ušla je različita dokumentacija: svjedočanstva ljudi koji su izravno poznavali Ivana Pavla lI., ali i njegovi pisani, objavljeni i neobjavljeni materijali: spisi, dokumenti, poezija, kao i ono što je napisano o njemu, rekao je postulator kauze msgr. Slawomir Oder.
Od lipnja 2005. do travnja 2007. proveden je dijecezanski dio postupka u Rimskoj i drugim biskupijama, “provedena je istraga o životu, krepostima i glasu svetosti te čudesima”, objasnio je Oder.
Postupak beatifikacije završio je u rekordnome roku, u siječnju 2011., a presudno je bilo ozdravljenje francuske redovnice Marie Simon-Pierre koja je bolovala od Parkinsonove bolesti, a Katolička crkva drži da je zagovorom Ivana Pavla II. čudesno ozdravila. Ona je o tome svjedočila na molitvenom bdijenju u subotu navečer.
Na Trgu sv. Petra na svečanosti beatifikacije lijeva je strana bila rezervirana za velikodostojnike Crkve, a na desnoj su strani smješteni svjetovni uzvanici, 87 izaslanstava među kojima 22 predvode šefovi država i vlada.
Od čelnika vlada, beatifikaciji su prisustvovali hrvatska premijerka Jadranka Kosor, francuski premijer Francois Fillon, talijanski Silvio Berlusconi te premijeri Litve, Monaka, Češke i Mađarske, kao i Veliki meštar Malteškog reda.
Među 16 predsjednika država osim talijanskog predsjednika Giorgia Napolitana, svečanosti su nazočili predsjednici Crne Gore Filip Vujanović, Poljske Bronislaw Komorowski, Albanije Bamir Topi, Andore msgr. Joan-Enric Vives Sicilia, Bosne i Hercegovina Željko Komšić, Kameruna Paul Biya, Konga Denis Sassou N’Guesso, Estonije Toomas Hendrik Ilves, Hondurasa Porfirio Lobo Sosa, Makedonije Đorge Ivanov, Meksika Felipe Calderon Hinojosa, Slovačke Ivan Gašparovič i Toga Faure Essozima Gnassingbe, kao i kapetani regenti San Marina Maria Luisa Berti i Filippo Tamagnini.
Ceremoniji na Trgu Svetog Petra nazočili su predstavnici  pet kraljevskih obitelji, belgijske kraljevske kuće beligijski kralj Albert II. i kraljica Paola, lihtenštajnski knez Hans-Adam II. i princeza Marie, luksemburški nadvojvoda Henrie i nadvojvotkinja Maria Teresa, španjolski princ Filip sa suprugom Letiziom, a britansku kraljevsku kuću predstavlja vojvoda od Gloucestera Richard sa suprugom.
(Hina)
%d blogeri kao ovaj: