Posjeta Fondu za manjine

Direktor Fonda za manjine, gospodin Safet Kurtagić, primio je predstavnike HGD CG, Tripa Schuberta, tajnika i Danijelu Vulović, člana Upravnog odbora. Svrha posjete je bila upoznavanje sa radom Fonda, problemima koji su nastali oko prošlogodišnje raspodjele sredstava manjinskim zajednicama u Crnoj Gori, kao i kriterijumima za apliciranje projekata na konkurse za raspodjelu sredstava.

Pored toga dogovoreno je da se Društvo obrati Fondu zvaničnim Zahtjevom za uvid u dokumentaciju vezanu za projekte udruga hrvatske manjine, posebno u svezi izvješća o realiziranim projektima i utrošku sredstava, a sve u skladu sa Zakonom o slobodnom pristupu informacijama.

Pred osmi popis

Ove godine će se održati osmi popis stanovništva (Zakon o popisu stanovništva, domaćinstava i stanova u 2011. godini), otkako je Crna Gora proglašena jednom od republika bivše zajedničke države. Prvi otkako je Crna Gora postala samostalna država 2006. godine. Popis stanovništva nije samo puko registriranje stanovnika, njihovih osobenih karakteristika i osjećanja nacionalne i religiozne pripadnosti, kao dijela kulturne osobenosti. Popis treba doživljavati kao civilizacijsku, demokratsku tvorevinu, čiji rezultati treba da posluže u ostvarivanju socijalne, ekonomske i kulturne politike, kao i afirmativne politike manjinskih naroda i etničkih grupa. Ovaj popis se radi u skladu sa standardima i zahtjevima međunarodne zajednice, kako bi se dobiveni podaci mogli upoređivati sa drugim zemljama.

Popisom, manjinski narodi odlučuju o sopstvenom statusu, manjinski narod ili etnička grupa. Nije sve isto. Ne, kada je riječ o zastupljenosti u predstavničkim organima, ali i upotrebi pisma i jezika. Upravo se Hrvati u Crnoj Gori nalaze na granici koja dijeli manjinski narod od statusa etničke grupe. O tome odlučuju oni sami. Zapravo, ono što osjećaju, po korijenima čiji su izdanci. Prošla su vremena straha od izjašnjavanja o nacionalnoj i vjerskoj pripadnosti. Za djecu mlađu od 15 godina podatke daju roditelji, usvojitelji ili staratelji, tako je regulirano Čl. 21 citiranog Zakona. Prošlo je vrijeme odricanja uže nacionalne u korist šire nacionalne pripadnosti. I u jednom, i u drugom slučaju “žrtve” su bili Hrvati, srazmjerno više od ostalih. To potvrđuju usporedni rezultati dosadašnjih popisa stanovništva. Od 10 644 Hrvata u Croj Gori (1961.) do 6 811 registriranih na posljednjem popisu stanovništva, prosječno 93 manje godišnje. Istina, navedeni razlozi nisu isključivi uzrok negativne demografske tendencije kretanja stanovništva hrvatske nacionalne pripadnosti.

Ukoliko Vas popisivač ne zatekne u stanu, postupite u skladu sa Čl.22. citiranog Zakona, tj. dužni ste da se do 15. travnja 2001. godine javite popisnoj komisiji za davanje podataka.

Predstojeći popis stanovništva u Crnoj Gori je prilika da svaki od njenih stanovnika odlučuje o svom i o kolektivnom statusu naroda kojem pripada. Toga treba biti svjesan. Treba da bude svjesan i činjenica da tim potvrđuje i multinacionalnu, multikofesionalnu i multikulturalnu stvarnost države čiji je pripadnik. Istina, može da se i ne izjasni ili da se izjasni prema regionalnoj pripadnosti, ali će i tu biti manjina, na štetu onih kojima stvarno pripadaju.

Maslinar iz Bara na manifestaciji u Splitu

U Splitu su na manifestaciji Maslina 2011. svoje proizvode predstavili maslinari iz Bara, koje je predstavljao Božo Šaltić, inače član UO Hrvatskog gradnjanskog društva Crne Gore – podružnica Bar. Šaltić je već od prije poznat splitskoj publici jer je niz godina izlagao svoje ulje i poznati specijalitet Šaltu, koji izrađuje od crnih soljenih maslina, po obiteljskom receptu starom više od 200 godina. Njegov štand je uvjek plijenio pozornost uglednih gostiju, nekada predsjednika Mesića, a ovaj put predsjednika Josipovića. Kao Hrvat iz Bara uvjek je dobrodošao na ovu manifestaciju, koju smatra vrlo korisnom jer je na stručnim predavanjima puno naučio i time unaprijedio svoj uzgoj i proizvodnju. Maslinovo ulje iz Bara sada je u ljepše dizajniranim bocama, a jedno je čak i nagrađeno.

Branka Bezić – Filipović, HMI Split

Bokeljska noć u Dubrovniku

Hrvatska Bratovština “Bokeljska mornarica 809” – Dubrovnik organizira Bokeljsku noć, koja će se održati 26.ožujka u hotelu “Lero” u Dubrovniku. U glazbenom dijelu nastupiće zbor “Vazda mladi” iz Tivta.

Knjige HGDCG za IPA projekt

Gradska biblioteka i čitaonica Kotor i Dubrovačka knjižnica, kao aplikanti sa partnerima: knjižara Karver iz Podgorice i Matica Hrvatska-ogranak Dubrovnik, realiziraju projekt: Dubrovnik i Kotor- Gradovi i knjige, u okviru IPA programa prekogranične suradnje. Veći dio naslova izdavačke djelatnosti HGD CG, u više primjeraka, isporučen je Dubrovačkoj knjižnici. Cilj ovog projekta je podizanje nivoa bibliotečke, kulturne i edukativne razmjene između građana i institucija u međugraničnoj regiji između Hrvatske i Crne Gore i da se kroz promicanje kulturnog naslijeđa Kotora i Dubrovnika, omogući razmjena i podizanje nivoa stručnih znanja.

Sastanak Uređivačkog odbora Hrvatskog glasnika

Na osnovu zaključaka Upravnog odbora, na kojemu se raspravljalo o raskidu radnog odnosa Tamare Popović, urednice Hrvatskog glasnika  i web portala, održan je sastanak Uređivačkog odbora. Raspravljalo se o novonastaloj situaciji, o potencijalnim kandidatima za urednika Hrvatskog glasnika i web portala, o popuni Uređivačkog odbora, sistemu rada i temama za novi broj, koji bi trebao izići iz tiska prije Uskrsa.

Održana 7. konvencija Hrvatskog svjetskog kongresa

Hrvatski svjetski kongres (HSK), krovna hrvatska iseljenička udruga, održala je od srijede do subote u Zagrebu svoju sedmu konvenciju na kojoj je izabrano novo vodstvo i predstavljeni su budući projekti u povezivanju domovinske i izvandomovinske Hrvatske. Izabrani su novi članovi izvršnog odbora HSK-a, a “posebice su nas ojačala trojica znanstvenika… koji su u biti veleposlanici Hrvatskog svjetskog kongresa: Stanimir Vuk Pavlović, Davor Pavuna i Mark Gjidara”, izjavio je u subotu na konferenciji za novinare glasnogovornik HSK-a Šimun Šito Ćorić. Također je kazao da je u upravu Kongresa ušlo desetak mladih ljudi koji su rođeni izvan Hrvatske i fakultetski su obrazovani.

Predsjednik HSK-a Josip Ante Sovulj rekao je da su na konvenciji predstavljeni programi koji će biti temelj povezivanja domovinske i izvandomovinske Hrvatske. Naglasio je važnost Hrvatskih svjetskih igara, koje su se dosad održale dva puta: 2006. i 2010. godine, i koje su imale otprilike 800 sudionika i više tisuća onih koji su došli u pratnji.
“To je program kroz koji dovodimo u Hrvatsku potomke Hrvata iz svijeta, mlađe hvatske naraštaje, a među njima je barem jedna trećina onih koji nikada nisu bili u Hrvatskoj”, kazao je Sovulj. Iduće igre održat će se 2013. i to najvjerojatnije u Splitu.
Po njegovim riječima, HSK želi razgovarati s Hrvatskom gospodarskom komorom i ministarstvom gospodarstva o mogućnosti redovitog održavanja gospodarskih konvencija na temu mogućnosti ulaganja i poslovanja u Hrvatskoj na koje bi došli zainteresirani Hrvati koji žive izvan domovine.
Od velike je važnosti i program nazvan “virtualno mentorstvo”, istaknuo je Sovulj, kroz koji se želi povezati studente završnih godina i postdiplomce s hrvatskim intelektualcima i gospodarstvenicima.
Govoreći o predloženoj Strategiji odnosa RH s Hrvatima izvan domovine, Ćorić je rekao da je odluka da se pristupi izradi Strategije jednoglasno bila izglasana u Saboru. “Dakle, i oporba i vladajući su bili za to da konačno nakon 20 godina imamo nešto na papiru. Međutim, nije sve u strategiji. Kada se ona prihvati sljedeći je korak da se pretoči u zakon”, istaknuo je.
Vlada RH je u travnju prošle godine osnovala povjerenstvo za izradu strategije koje blisko surađuje s hrvatskim iseljeničkim udrugama. Po izjavi ministra vanjskih poslova i europskih integracija Gordana Jandrokovića iz prosinca, konačni prijedlog Strategije će uskoro biti upućen na čitanje u Sabor gdje će biti pretočen u zakon.
Na konvenciji se također raspravljalo o glasovanju Hrvata izvan domovine na hrvatskim izborima te o teškom položaju Hrvata u BiH, rekao je Ćorić.
Najavio je da se punom parom radi na osnivanju “hrvatskog CNN-a” kako bi Hrvati u svijetu mogli imati i radijski i televizijski program 24 sata dnevno.
Međutim, primijetio je kako su Hrvati koji žive u inozemstvu informirani o svojoj domovini, ali da se o “hrvatskom izvandomovinstvu ne zna ni toliko koliko se u Hrvatskoj zna o jednoj županiji, a mi bismo htjeli makar toliko”. Kao zanimljivost je spomenuo da je pronađen originalni rukopis knjige iz 1891. koju je napisao jedan hrvatski novinar o Hrvatima u Americi, te da će on uskoro biti tiskan.
Hrvatski svjetski kongres je osnovan 1993. godine u Zagrebu, a kao krovna hrvatska iseljenička udruga objedinjuje 30 nacionalnih kongresa iz 30 država svijeta u kojima hrvatski iseljenici žive u imalo većem broju. HSK je neprofitna, nevladina i nestranačka organizacija koja okuplja i povezuje hrvatske iseljeničke udruge i ustanove izvan domovine. Kongres je član ECOSOC-a Vijeća Ujedinjenih naroda sa savjetodavnim statusom.

(Hina)

 

Obzirom da je HGDCG, kao predstavnik Zajednice Hrvata iz Crne Gore, član Hrvatskog svjetskog kongresa, pozvani smo sudjelovati na 7. Konvenciji HSK, koja se održala u Zagrebu 10-12. 03. u prostorijama Hrvatske matice iseljenika. Na Konvenciju su pozvani svi dužnosnici HSK-a na svjetskoj razini, članovi Izvršnog odbora, Središnjeg odbora, predsjedatelji Radnih odbora i ostali dužnosnici, kao i članovi i predstavnici HSK-a iz svijeta, iz 31 države sa svih kontinenata, te ugledni pojedinci i javni djelatnici iz javnog i političkog života Hrvatske i Hrvata iz svijeta. U ime našeg Društva, kao delegati su prisustvovali Josip i Jasminka Usmiani.

Hrvatski izvan domovine

Odjel za školstvo, znanost i šport HMI je početkom 2011. otvorio novu mrežnu stranicu hrID – Hrvatski izvan domovine, čiji je sadržaj vezan za učenje i poučavanje hrvatskog kao nasljednog jezika. Stranica je namijenjena: učiteljima hrvatske nastave u inozemstvu za rad u nastavi (za svaku dob i razinu jezičnoga znanja); učenicima za učenje o Hrvatskoj, njezinoj kulturi, povijesti i baštini; roditeljima, bakama i djedovima, kako bi se njihovi potomci susreli s hrvatskom riječju od rođenja; članovima hrvatske zajednice, kao i svima drugima zainteresiranim za različite informacije o Hrvatskoj.
Sadržaji portala hrID organizirani su u šest podstranica:
• NAMA – o povijesti i ciljevima hrID-a;
• ŠKOLE I TEČAJEVI – sadrži popis i poveznice na škole i tečajeve hrvatskoga jezika te ustanove koje se bave poučavanjem hrvatskoga u domovini i izvan nje;
• NASTAVNI MATERIJALI – sadrži bibliografske podatke o udžbenicima i priručnicima za hrvatski, stručnim i znanstvenim radovima vezanima uz metodiku poučavanja hrvatskoga jezika, popis drugih nastavnih materijala prikladnih za nastavu;
• KORISNI ON-LINE MATERIJALI – sadrži poveznice na mrežne stranice s tekstovima ili video isječcima prikladnima za nastavu, poput priča, crtanih filmova, igranih serija, igranih filmova, glazbe;
• KORISNE POVEZNICE – sadrži poveznice na mrežne stranice s informacijama o Hrvatskoj, hrvatskome jeziku, povijesti, kulturnoj i prirodnoj baštini RH;
• NAŠA NASTAVA – sadrži bazu materijala za nastavu hrvatskoga kao drugoga i nasljednoga jezika, kao što su tekstovi, aktivnosti i ideje za nastavu.
U planu je i FORUM kao sastavni dio web portala koji bi služio za umrežavanje nastavnika hrvatskoga jezika izvan domovine, njihovo povezivanje s kolegama u domovini. Naša je želja potaknuti nastavnike hrvatskoga jezika na stvaranje on-line riznice materijala za nastavu hrvatskoga kao nasljednoga jezika koja bi bila dostupna svima.
Do portala hrID dolazi se putem banera smještenog na mrežnoj stranici HMI-ja (http://www.matis.hr/). Stranica je otvorenoga karaktera, što znači da smo joj mi dali početni izgled, a njegov će sadržaj ovisiti i o željama, potrebama i idejama njezinih korisnika.
Svoje ideje, tekstove i prijedloge šaljite na adresu: Odjel za školstvo, znanost i šport HMI, voditeljica odjela Lada Kanajet Šimić, prof; e-mail: lada@matis.hr