HGDCG i KZU Napredak Gornja Lastva odbili novac Fonda

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore i Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva – Tivat odbili su da potpišu Ugovor za dodjelu sredstava Fonda za manjine za 2010. godinu. Iz Fonda za manjine danas je stigao poziv da naši predstavnici, nositelji projekata “Sentimentalni putokazi u prošlost – Boka Kotorska na starim razglednicama 1890-1940” koji je Odlukom Fonda dobio 1500 eura (HGDCG) i “Tradicijska i suvremena kultura i identit Hrvata u Boki Kotorskoj”, koji je dobio 1000 eura (KZU Napredak Gornja Lastva), dođu u ponedjeljak na potpisivanje Ugovora.
Prihvatanjem ovih sredstava ne želimo dati legitimitet nepravednoj raspodjeli. Pitamo se do kada će Fond za manjine biti nedodirljiv i imun na kritičke osvrte uglednih pojedinaca, institicija, nevladinih organizacija, te “nepodobnih” predstavnika manjina.
KZU Gornja Lastva pridružila se Inicijativi za poništenje Odluke Fonda, koju je ranije pokrenula Inicijativa mladih za ljudska prava i HGDCG.
Predsjednik Hrvatskog građanskog društva prim.dr Ivan Ilić
Predsjednik KZU Napredak Gornja Lastva arh. Zoran Nikolić

Protest KZU Napredak Gornja Lastva

Zoran Nikolić sa županom DNŽ N. Dobroslavićem

Predsjednik Kulturno zavičajnog udruženja Napredak Gornja Lastva arh. Zoran Nikolić uputio je protestno pismo Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, ministru manjina Ferhatu Dinoshi, i predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću, kao reagiranje na rezultate Konkursa Fonda za manjine za 2010. godinu. “Uvjereni smo da vrednovanje projekata i raspodjela njima namijenjenih sredstava nije bila u skladu sa kriterijima objavljenim u Konkursu te da kvalitet samih projekata nije bio presudan kod raspodjele tih sredstava. Obzirom da je Skupština osnivač Fonda, molimo Vas da se objavljeni izvještaj ne prihvati i da se ponovo razmotre svi prispjeli projekti”, navodi se u pismu Krivokapiću.
U nastavku prenosimo protestno pismo ministru Dinoshi, a sa čijim je sadržajem upoznat i predsjednik Skupštine Crne Gore:
” Na Konkurs Fonda za manjine za 2010. godinu, aplicirali smo sa projektom ”Tradicijska i suvremena kultura i identitet Hrvata u Boki Kotorskoj”, kopiju cijelog projekta vam dostavljamo u prilogu. Mislimo da se radi o iznimno vrijednom projektu koji ima cilj da sakupi i objavi nematerijalnu kulturnu baštinu Hrvata u Boki Kotorskoj odnosno u Crnoj Gori (svadbene običaje, crkveno pjevanje, tradicijske plesove i drugu etnokoreološku građu; godišnji običaji, obitelj i lokalna zajednica, migracijski procesi, simboli etnokulturnog identiteta Hrvata, teme o praslavenskoj mitologiji).
Usudimo se ustvrditi da istraživanje vrši evidentno kvalifikovan i kompetentan tim sastavljen od profesora i studenata Filozofskog fakulteta iz Zagreba i domaćih stručnjaka. Obzirom da je veći dio istraživanja obavljen u dva navrata 2009. godine, ovim je projektom predviđen završetak istraživanja i publiciranje materijala. Također, iz priloženog projekta možete vidjeti da od Fonda nisu tražena sva potrebna sredstva, za dio sredstava je planirano finaciranje iz drugih izvora. Konačno, istraživanje nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori je, usuđujemo se reći, do sada nije nitko (barem ne sistematično) radio. Istovremeno, nematerijalna kulturna baština ovoga manjiskog naroda je važna kako za sam hrvatski narod u Crnoj Gori tako i za samu Crnu Goru jer je to i dio njezinog kulturnog naslijeđa.
Kulturno zavičajno udruženje ”Napredak” iz Gornje Lastve je ove godine obilježilo 90. godina kontinuiranog rada, ovo društvo je sljedbenik niza hrvatskih kulturno-prosvjetnih društava koji su proteklo stoljeće djelovali u ovom malom mjestu u Boki Kotorskoj. U Gornjoj Lastvi je ove godine obilježeno i 600 godina od posvećenja njezine župne crkve.
Uvjereni smo da je naš projekat ispunjavao sve kriterije tražene u Konkursu. Također, naše je Udruženje realiziralo niz vrlo vrijednih projekata iz sfere kulture, umjetnosti, zaštite graditeljske baštine. U tim projektima smo surađivali sa nizom priznatih pojedinaca, institucija, organizacija……kako iz Crne Gore tako i iz inozemstva , molimo Vas da naše navode provjerite na našem web sajtu http://www.gornjalastva.com. Usprkos svemu, naš projekat je na Konkursu dobio svega 1000 € . Ovaj iznos ne omogućuje realizaciju projekta, to je simbolična suma u odnosu na potreban novac. Ono što još više vrijeđa, to je poređenje kvalitete našega projekta i za njega opredijeljene sume u odnosu na niz drugih projekata i novac njima namijenjen. Ne čini se da je raspodjela sredstava vođena kriterijima propisanim Konkursom. Stoga Vas pozivamo da ne prihvatite prijedlog raspodjele sredstava kakav je objavljen u dnevnim novinama i da se ponovi vrednovanje projekata i raspodjela sredstava usaglasi sa kriterijima Konkursa i kvalitetom ponuđenih projekata ali i sa referencama aplikanata odnosno da se uzme u obzir njihov predhodni rad i realizirani projekti. Ukoliko objavljeni prijedlog raspodjele sredstava bude prihvaćen, mi se odricemo nama namijenjenih sredstava jer sa njima ne možemo ući u realizaciju projekta i jer mislimo da predloženi iznos omalovažava naš projekat.
Zahvaljujemo na razumijevanju, s poštovanjem
Predsjednik KZU Napredak Gornja Lastva
arh Zoran Nikolić

Predstavljena Hrvatska književna enciklopedija

Kapitalno djelo hrvatske leksikografije prva dva sveska Hrvatske književne enciklopedije s biografijama pisaca iz svih razdoblje hrvatske književnosti i interpretacijama najvažnijih djela, predstavljena je u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže. Prva dva sveska, od A do Ma, dio su velikoga nacionalnoga enciklopedijskog projekta Leksikografskog zavoda kojim će u četiri sveska na 2400 stranica biti obuhvaćena 5221 natuknica. Preostala dva sveska bit će objavljena iduće godine. Uz biografije i interpretacije djela, u enciklopediji su obrađeni i svi važniji hrvatski časopisi i novine te strani časopisi u kojima su surađivali naši pisci. U preglednim člancima obrađeni su svi književni rodovi i važnije vrste, stilska razdoblja i stilski pravci u hrvatskoj književnosti te naše književne veze s drugim nacionalnim književnostima. Hrvatska književna enciklopedija donosi i članke o svim važnijim institucijama i udrugama pisaca koji utječu na razvoj književnog života. Sadržava i biografije stranih pisaca koji su utjecali na hrvatsku književnost, stranih kroatista te svih važnijih prevoditelja. Posebna je pozornost posvećena jeziku hrvatske književnosti, a nije zanemarena ni dijalektalna književnost.
Hrvatsku književnu enciklopediju predstavili su glavni urednik Velimir Visković i njegov zamjenik Zoran Kravar te suradnici Nedjeljko Fabrio, Viktor Žmegač, Marko Grčić i Krešimir Nemec.
Riječ je o kapitalnom projektu hrvatske leksikografije i znanosti o književnosti na kojemu je radilo 286 ponajboljih hrvatskih povjesničara književnosti, kritičara, teoretičara, folklorista, teatrologa i jezikoslovaca, ustvrdio je urednik Velimir Visković.
“Hrvatska književna enciklopedija jedinstven je izdavački pothvat u europskim razmjerima, zahvaljujući širokom spektru tema koje obuhvaćaju i prevoditelje, domaću recepciju stranih djela, pregled časopisa, institucija, arhiva, knjižnica i književne veze”, istaknuo je glavni urednik. Posebno se osvrnuo na bogatu ilustraciju enciklopedije s portretima autora, naslovnicama knjiga, fotografijama časopisa, snimkama rukopisne građe i snimkama kulturnih građevina. Komentirao je i kritike koje su u medijima pratile nastanak enciklopedije, posebno s obzirom na odabir pisaca i njihovu zastupljenost, istaknuvši kako ne postoji kanonski odabir koji bi zadovoljio sve pojedinačne kriterije.
“Naravno da ima stvari koje bi trebalo promijeniti, ali to je stvar idućih izdanja u kojima ćemo uzeti u obzir sve konstruktivne kritike”, rekao je Visković. Bez obzira na eventualne nedostatke, dodao je, po prvi smo put na jednom mjestu okupili sve relevantne podatke vezane uz hrvatsku književnost.
“Ovo je velik projekt, možda i posljednji veliki sintetski projekt koji je naše društvo bilo spremno poduprijeti”, rekao je glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Vlaho Bogišić. Osvrćući se na medijske kritike da je projekt Hrvatske književne enciklopedije preskup i nepotreban, Bogišić je rekao kako je mali korak od toga do ukidanja enciklopedije. “Novine su ukinule kazališnu kritiku. Od ukidanja kazališne kritike do ukadanja kazališta nema puno. Uvjeravanja da enciklopedije nisu potrebne do njihova ukidanja isto tako nije daleko”, rekao je.
Hrvatska književna enciklopedija nezaobilzan je priručnik stručnjacima koji se profesionalno bave hrvatskom književnošću, ali i običnim čitateljima koji žele nešto više doznati o povijesti i suvremenosti pisane riječi u Hrvatskoj.
(Hina)