Novi broj Hrvatskog glasnika

Iz tiska je izašao Hrvatski glasnik br. 67/68 
Naši čitatelji u Kotoru najnoviji broj mogu kupiti ispred katedrale Sv. Tripuna i u uredu HGDCG na Zatvorenom bazenu u Škaljarima. Ukoliko želite da glasnik stiže na Vašu kućnu adresu, pretplatite se!
Posjetitelji portala najnoviji broj mogu pročitati i preuzeti OVDJE
Redakcija Hrvatskog glasnika želi svim našim čitateljima i suradnicima sretnu i uspješnu 2011!  

Božićni domjenak

Podružnica Kotor organizirala je Božićni domjenak u prostorijama HGD CG, kojemu je nazočio veliki broj članova. Prisutne je pozdravio Ilko Marović, predsjednik Podružnice i poželio radosne Božične blagdane i uspješnu Novu godinu. Posebno je pozdravio Boža Vodopiju, generalnog konzula RH u Kotoru i Fila Biskupovića, potpredsjednika Općine Kotor. U ime središnjice HGD CG i predsjednika dr Ivana Ilića, Tripo Schubert, tajnik društva, je podsjetio na aktivnosti koje je imalo Društvo u godini na odlasku i upoznao ih o organizaciji Jubilarne 2011. godine i nekim važnijim manifestacijama.

Igre bez granica Fonda za manjine

Fond bi zasigurno inspirirao Držića: HNK u Kotoru 2008, projekt HGDCG

Fond za manjine ponovo je podijelio novac po svojim “zakonima”. Nije nas iznenadila nezakonita i netransparentna raspodjela, o tome govorimo već tri godine. Zato smo, dok su se mnogi još čudili, odmah reagirali i tražili poništenje odluke. Ovoga puta nitko nam se nije smijao. Potpora institucija, uglednih pojedinaca i javnosti skoro da je bila jednoglasna. Prenosimo tekst iz novog broja Hrvatskog glasnika.

Fond za manjine Crne Gore raspodijelio je sredstva za 2010. godinu, ukupno 850.000 eura. Hrvatsko građansko društvo Crne Gore, KZU Napredak Gornja Lastva i brojne ugledne udruge i pojedinci iz Crne Gore pridružili su se Inicijativi mladih za ljudska prava i zatražili da Skupština poništi ovu Odluku.
„U zahtjevu upućenom Skupštini i Ministarstvu manjina zatražili smo da se pokrene postupak kojim bi se poništila odluka Upravnog odbora Fonda za manjine i pokrenuo transparentan postupak razmatranja projekata, po odredbama novog Zakona koji kao kriterije predviđa kvalitetu projekta i relevantnost organizacije“, kazao je predsjednik HGDCG prim. dr Ivan Ilić i dodao, u izjavi koju su prenijeli svi crnogorski mediji, da već treću godinu pojedinci u UO Fonda, bez stručne komisije i nadzora, raspodjeljuju pare poreskih obveznika Crne Gore.
„Na nepravilnosti u radu Fonda ukazivali smo u našem Hrvatskom glasniku 2008. i 2009. godine, a u više navrata o tome govorili prigodom naših susreta sa predstavnicima državnih institucija“, naglasio je Ilić.

Projekt HGDCG: Mesić odlikovao dr. Miloševića, Kotor 2008.

Od osnutka Fonda za projekte manjinskih zajednica raspodijeljeno je 1.950.247 eura. HGDCG je dobilo ukupno, za tri godine, 5.300 eura.

” Sredstva su dobili uglavnom pojedinci koji politički razmišljaju kao članovi UO iz pojedinih manjinskih zajednica. Taj podatak neminovno ukazuje na potrebu da se odluka poništi, raspiše natječaj za raspodjelu po odredbama novog Zakona i izabere novi UO koji će raspolagati proračunskim sredstvima na odgovoran način“, izjavio je za Hrvatski glasnik koordinator YIHR Milan Radović, koji ocjenjuje da je neophodno u korijenu mijenjati zakonska rješenja koja se tiču rada Fonda za manjine, ali i kontrolirati financijski rad te institucije. “Osnovni posao treba da vrši svakako Državna revizorska intitucija. Fond za manjine nije razvio monitoring praćenja i evaluacije projekata, tako da do sada oni koji su dobijali sredstva mogli su da rade sa njima bukvalno šta hoće “.
Za poništenje Odluke političku volju su iskazali skoro svih zastupnici crnogorskog parlamenta, ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinosha, a kancelarija Savjeta Europe kritizirala je ovakvu raspodjelu.

Projekt HGDCG: Ljetovanje djece u Zagrebu

Skandalozna raspodjela
Istovremeno dok su se svi crnogorski mediji, političari, ugledni pojedinci i institucije bavili “skandaloznom” raspodjelom sredstava, iz Fonda za manjine stigao je poziv da naši predstavnici, nositelji projekata “Sentimentalni putokazi u prošlost – Boka Kotorska na starim razglednicama 1890-1940” koji je dobio 1500 eura (HGDCG) i “Tradicijska i suvremena kultura i identit Hrvata u Boki Kotorskoj”, koji je dobio 1000 eura (KZU Napredak Gornja Lastva), dođu na potpisivanje Ugovora. ” Prihvaćanjem ovih sredstava ne želimo dati legitimitet nepravednoj raspodjeli. Pitamo se do kada će Fond za manjine biti nedodirljiv i imun na kritičke osvrte uglednih pojedinaca, institicija, nevladinih organizacija, te “nepodobnih” predstavnika manjina”, stoji u zajedničkom priopćenju za javnost.

Neposredno nakon toga, YIHR je podnijela prijavu Komisiji za utvrđivanje konflikta interesa.
“Raspodjela je bila skandalozno organizirana, zbog toga smo podnijeli prijavu. Smatramo da je prekršen Zakon o sprječavanju sukoba interesa, te tražimo da Komisija ispita činjenice i donese odluku u skladu sa Zakonom”, kazao nam je koordinator Milan Radović.

U prijavi su navedeni članovi Upravnog odbora Fonda za manjine: Šukrija Cikotić – predstavnik Bošnjačkog vijeća, Musa Đoka – predstavnik Albanskog vijeća, dr. Avdul Kurpejović – predstavnik Muslimanskog vijeća, dr. Miroslav Marić – predstavnik Hrvatskog vijeća, Muhamed Uković – predstavnik Romskog vijeća, dr. Momčilo Vuksanović – predstavnik Srpskog vijeća.

U prijavi, među ostalim, stoji: ” Pomenuti funkcioneri su prekršili Zakon prilikom dijeljenja sredstava Fonda za manjine tako što su sredstva dodijelili nacionalnim savjetima kojima i sami pripadaju, njima rukovode ili pak NVO-ima u čijim su upravljačkim strukturama. Tako su prekršili član Zakona koji glasi: Javni funkcioner je dužan da javnu funkciju vrši na način da javni interes ne podredi privatnom, kao i da ne izazove sukob interesa. Sukob interesa postoji kad privatni interes javnog funkcionera utiče ili može uticati na nepristrasnost javnog funkcionera u vršenju javne funkcije. Predlažemo da Komisija utvrdi da pomenuti javni funkcioneri krše Zakon i podnese zahtjev za pokretanje prekršajnog postupka zbog nezakonitog obavljanja funkcije i kršenja člana 2 Zakona o sprečavanju sukoba interesa.”

HGDCG je dobitnik nagrade Grada Kotora

Vanzemaljska institucija
Osnivač Fonda za manjine je Skupština Crne Gore, koja imenuje i razrješava članove Upravnog odbora Fonda, ali ne daje saglasnost na proračun i raspodjelu. U Statutu se ne pominje nijedan drugi organ osim Skupštine, pa zato Ministarstvo za manjine s pravom tvrdi da nema veze sa Fondom. Otprilike – Fond je vanzemaljsko tijelo koje, prema afinitetima pojedinaca u Upravnom odboru, dijeli pare iz državnog proračuna. Opredijeljena sredstva su unaprijed procentualno raspoređena prema veličini manjinskih zajednica, bez obzira na broj i kvalitetu projekata. Po toj računici, najveći dio te sume pripada Srpskom vijeću koji predstavlja 32 postotka stanovništva Crne Gore ( u raspodjeli to je 64 postotka). Nakon njih najviše novca dobija Bošnjačko nacionalno vijeće koji zastupa 7,77 postotka stanovništva, pa nacionalna vijeća Albanaca, Muslimana, Hrvata i Roma.

Projekt HGDCG: Bokeljska priča u Omišu, 2008.

2008. godina
Za 2008. godinu je opredijeljeno 1.000.000,00 eura. S obzirom na kašnjenje s početkom rada Fonda, odobreno je svega 450.000,00 eura za raspodjelu. Polovica od tih sredstava je ravnomjerno podijeljena na šest vijeća za tzv. hladni pogon, a odlučeno je da se ostatak novca, točnije 200. 247,58 eura, putem natječaja raspodijeli na osnovi dostavljenih projekata. Na osnovu ranije dogovorenog kriterija o procentualnoj zastupljenosti, najviše je dobila srpska zajednica, 120. 000 eura, a najmanje hrvatska – 4.400 eura. Dodatnih 5. 500 eura Hrvatima je dodijelilo iz svojih sredstava Srpsko vijeće.

Predsjednik Upravnog odbora Fonda dr. Miroslav Marić Bokeljskoj mornarici – podružnica u Herceg Novom – dodijelio je 4.400 eura i Dux Croatorum – 3.000 eura. To ne bi bilo čudno da Marić u tom času nije obavljao dužnosti predsjednika Hrvatskog nacionalnog vijeća, predsjednika Bokeljske mornarice u Herceg Novom i člana Upravnog Odbora Dux Croatorum!

Dani Zagreba u Podgorici, 2006.

2009. godina
UO Fonda za manjine raspodijelio 900.000. eura. Srpski savjet Odlukom dobio 572.580, ali je sebi podijelio manje – 523.080 eura. Prema dobroj volji predsjednika Momčila Vuksanovića koji je iz dijela namijenjenog srpskoj zajednici davao ostalim manjinama, projektima hrvatske zajednice u Crnoj Gori umjesto Odlukom predviđenih 19.800 pripalo je ukupno 48.630 eura.

Marić je podnio neopozivu ostavku na funkciju predsjednika HNV iz ličnih razloga, dok je dužnost predsjednika Upravnog odbora Fonda za manjine zadržao. Te je godine odlučio da Dux Croatorum dobije 9.000 eura, HKP Ljudevit Gaj 6.000 eura, Hrvatska krovna zajednica 9.000 eura, NVO Herceg Stjepan Kosača 10.000 eura, NVO Bokeljska Mornarica- Herceg Novi 2.000 eura, NVO Ivan Mažuranić Podgorica 3.330 eura, Sportski gimnastički klub Soko 1910 iz Herceg Novog sa 3.500 eura.

U međuvremenu, Marić je otišao sa dužnosti predsjednika Bokeljske mornarice u Herceg Novom (na koju se ponovo vratio 2010). Međutim, i dalje je član Upravnog Odbora krovne udruge Dux Croatorum, član Predsjedništva i Središnjeg odbora Hrvatske građanske inicijative i predsjednik udruge Herceg Stjepan Kosača. Zvonimir Deković i Mato Krstović su također visoki dužnosnici stranke HGI, a Deković u ovoj raspodjeli zastupa dvije NVO! Ilija Bijelić također zastupa dvije NVO – Ivan Mažuranić iz Podgorice, ali je tamo postavio odgovorno lice Marka Ćulafića, i hercegnovski NVO SOKO 1910.”

Slika o nama otišla u svijet: Dubrovnik 2007. Bokeljska priča, projekt HGDCG

2010. godina
UO Fonda za manjine raspodijelio je 850.000. eura. Od toga, 517. 600 pripalo je Srpskom vijeću. NVO “Društvo za ravnopravnost i toleranciju” za srpske elektronske i pisane medije dobilo je 300. 000 eura. Svuda se pojavljuje ime Momčila Vuksanovića, predsjednika srpskog vijeća i člana Upravnog odbora spomenute NVO formirane isključivo zato što Vijeće nije moglo biti osnivač medija. Odluku o dodjeli novca donio je sam Vuksanović, iako tvrdi da je samo jedan od 15 članova Upravnog odbora Fonda, i da nije mogao utjecati kako će se dodjeljivati novac.

Hrvatskoj zajednici pripalo je 35.720. podijeljenih na sljedeći način:

Dux Croatorum 1000 eura, Dux Croatorum i Radio DUX 11.000 eura

Dux Croatorum i Ljudevit Gaj 1.300 eura, NVO Ivan Mažuranić Podgorica za Izdavanje reprinta Parčićev glagoljski Misal 9.250 eura,

NVO Herceg Stjepan Kosača 8.600 eura, NVO Josip Juraj Štrosmajer 1.570 eura. Ukupno: 32.720. eura.

NVO koje imaju zapaženo dugogodišnje djelovanje dobivaju mrvice sa stola: Hrvatsko građansko društvo Crne Gore 1500 eura, KZU Napredak Gornja Lastva 1000 eura, a Glazbeno prosvjetno društvo Tivat simboličnih 500 eura.

Stijeg HGDCG u procesiji, Tripundanske svečanosti, Kotor

Predsjednik Upravnog odbora Fonda za manjine Miroslav Marić i danas je član Predsjedništva i Središnjeg odbora Hrvatske građanske inicijative (nigdje nije objavljeno njegovo isključenje, o kojem neslužbeno doznajemo), predsjednik Bokeljske mornarice Herceg Novi, osnivač i član Upravnog odbora Dux Croatorum i urduge Herceg Stjepan Kosača, a ostaće upamćen u povijesti i kao prvi predsjednik HNV.

U jednoj od izjava za medije on je kazao da je Odbor za manjine svakom sudioniku i autoru projekta koji nije dobio novac iz Fonda uputio pismeno objašnjenje.

U HGDCG takvo objašnjenje nije stiglo.

Tamara Popović

Demokratski iskorak

U redakciju Hrvatskog glasnika stiglo je pismo našeg redovitog čitatelja, koje prenosimo u cijelosti:
“Odluka RTVCG da putem TV ekrana omogući prijenos Svete Mise Ponoćnice iz Katedrale – Bazilike svetog Tripuna u Kotoru, a u povodu rimokatoličkog praznika Božića, prva je takva prilika u višedecenijskoj povijesti televizije Crne Gore. Ovaj prijenos zato nijesmo doživjeli kao komunikacijski iskorak, već, prije svega, kao demokratski iskorak, u smislu ostvarivanja prava i sloboda pripadnika manjinskih naroda u Crnoj Gori, u konkretnom slučaju njih 21 972 , pretežito pripadnika albanske i hrvatske narodnosti, kulturološki u smislu približavanja vjeroispovjesti i religija, u godini koja je na izmaku a u znaku približavanja različitosti, i kao sredstvo približavanja liturgijskog obreda onima koji, iz bilo kog razloga, nijesu bili u prilici da mu prisustvuju.
Zato sve pohvale RTVCG, posebice uredniku ove emisije gospodinu Bogiću Rakočeviću. Siguran sam da će prijenosi obrednih svečanosti prigodom pravoslavnih, islamskih i rimokatoličkih blagdana doprinijeti boljem upoznavanju različitosti, jer bez toga multikonfesionalnost ne bi imala svoju ulogu i značaj. A konfesija je dio kulture koju baštine pripadnici pravoslavne, islamske, rimokatoličke i drugih vjeroispovjesti u Crnoj Gori.
Neka mi ne bude zamjereno što predlažem da se u cilju sadržajnijeg i cjelovitijeg prijenosa sličnih obreda, na samom početku prijenosa kaže nekoliko rečenica i o kulturnom, istorijskom, umjetničkom, arhitektonskom i kultnom značaju objekta u kom se služi obred, te, povremenim uključivanjem objasne pojedini djelovi i simbolika samog obreda.
Nadam se da ove primjedbe ne umanjuju značaj prijenosa o kome je bila riječ.
(Ime i adresa poznati redakciji)

Sretan Božić!

Sa sinoćne mise u katedrali Sv. Tripuna

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore i redakcija Hrvatskog glasnika žele vesele Božićne blagdane i sretnu i uspješnu Novu 2011. godinu svim našim članovima, suradnicima, čitateljima, dragim prijateljima diljem svijeta.

U katedrali -bazilici Sv. Tripuna u Kotoru sinoć je održana Ponoćna Sveta misa u čast rođenja Isusova koju je predslavio msgr. Ilija Janjić, biskup kotorski, uz direktan prijenos na RTCG, prvi puta u medijskoj povijesti Crne Gore.

Božićni blagdani

Biskup Janjić sinoć u katedrali Sv. Tripuna

Vjernici katoličke vjeroispovijesti diljem svijeta danas slave Božić. U katedrali -bazilici Sv. Tripuna u Kotoru sinoć je održana Ponoćna Sveta misa u čast rođenja Isusova koju je predslavio msgr. Ilija Janjić, biskup kotorski, uz direktan prijenos na RTCG, prvi puta u medijskoj povijesti Crne Gore.
Čestitku svim vjernicima katoličke vjeroispovijesti, svećenicima, nadbiskupu barskom i primasu srpskom Zefu Gašiju i biskupu kotorskom Iliji Janjiću uputili su crnogorski predsjednik Filip Vujanović, predsjednik Skupštine Ranko Krivokapić, premijer Milo Đukanović, ministar za ljudska i manjinska prava Ferhat Dinoša i predsjednik Socijalističke narodne partije Srđan Milić.
Vujanović je naveo da će ovi uzvišeni božićni praznici u nama nadahnuti potrebu za tolerancijom i skladnim suživotom svih građana Crne Gore. “Neka to bude prilika da kroz poštovanje vječnih principa hrišćanstva nađemo put do istinskih ljudskih vrijednosti oličenih u miru, ljubavi i vrlini, za dobro svih građana naše Crne Gore”, kazao je Vujanović.

Krivokapić je u čestitki naglasio da je prilikom nedavnog susreta u Vatikanu Papa Benedikt Šesnaesti odao priznanje Crnoj Gori na tradicionalnom mulitkonfesionalnom skladu i uputio poseban pozdrav katoličkim vjernicima. „Time je Papa pružio nemjerljivu podršku zalaganjima naše države da ostane primjer trajnog i kvalitetnog suživota svih vjera, naroda i kultura. Zato, uz radost koju nam Božić uvijek pruža, neka nam ovi blagi dani budu vjesnici boljeg i ljepšeg razdoblja, u kojem ćemo, u duhu naše tradicije, biti posvećeni jedni drugima, bez obzira na različitosti koje nosimo”, kazao je Krivokapić.

Sa sinoćne mise u Kotoru

Đukanović je naglasio kako su Blagi dani velikog vjerskog praznika prilika su da se podsjetimo izuzetno humane misije Katoličke crkve u Crnoj Gori i napora njenih vjernika da aktivno doprinose izgradnji skladnih međunacionalnih odnosa i ukupnoj demokratizaciji društva. “Neka i ove godine, uz slavu radosne vijesti, Božić oplemeni duhovni život i podstakne dobru volju i afirmaciju temeljnih ljudskih vrlina.”, kazao je Đukanović.

Kardinal Bozanić sinoć u zagrebačkoj katedrali

Nadbiskup zagrebački kardinal Josip Bozanić, predvodeći tradicionalnu polnoćku u zagrebačkoj katedrali, pozvao je vjernike da u otajstvu Božića potraže pomoć u poteškoćama sadašnjice, da žive razumno, pravedno i pobožno, te se s nadom i pouzdanjem okrenu budućnosti. “Usred poteškoća sadašnjice, neka nam božićno vrijeme donese mir i radost i neka nam pomogne otvoriti se Bogu koji je došao da nas spasi, da nam udijeli novu hrabrost i novo svjetlo na našem putu”, rekao je kardinal, čestitajući vjernicima Božić.
Svečanom misnom slavlju nazočili su predsjednica Vlade Jadranka Kosor, potpredsjednik Hrvatskog sabora Vladimir Šeks, ministar vanjskih poslova i europskih integracija Gordan Jandroković te zagrebački gradonačelnik Milan Bandić.

Božićna poslanica msgr. Ilije Janjića, Biskupa kotorskog
“Poštovani vjernici, prijatelji, drage sestre i braćo, čestitam vam Božić, na dobro vam došlo porođenje Isusovo! Nakon osobnog proživljavanja Došašća i razmišljanja o Božjem obećanju, danas na blagdan Božića kada slavimo Kristovo rođenje razmišljamo o konkretnom ostvarenju Božje namisli kojom je Nebeski Otac u punini vremena na Zemlju poslao svog vlastitog Sina, i dao mu ime Emanuel, koji će biti Bog s nama za sva vremena.

Ta spoznaja – da je Bog iz ljubavi prema čovjeku, poslao svoga Sina Jedinorođenca, koji je uzeo našu ljudsku narav i postao nama sličan u svemu osim u grijehu – u nama rađa radost da nismo ostavljeni na milost i nemilost ovozemaljskog valovlja jer nismo napušteni od kormilara života. To je nova snaga koja u nama budi zahvalnost što je betlehemski Jedinorođenac, rođen u vječnosti od Oca i rođen u vremenu od Marije, postao naš suputnik, postao naš životni pratilac i sigurnost našega hoda u sadašnjosti i našega hoda prema vječnoj domovini. Božji je Sin svojim utjelovljenjem i rođenjem postao naša obrana i zaštita od svakoga zla. Današnje društvo, naše obitelji kao i pojedinci na svakom koraku osjećaju potrebu za Njegovom obranom i zaštitom. Muku i patnju današnjeg čovjeka prepoznajemo u nesigurnosti, dezorijentiranosti, nepovjerenju, razdijeljenosti, širenju straha, izgubljenosti kriterija, neprepoznavanju istinskih vrijednosti… Svjesni svega toga osjećamo potrebu za novim promjenama u nama pojedincima, u obiteljima i u cjelokupnom društvu. Tu promjenu može učiniti jedino Ljubav iz Betlehema. Osjećamo potrebu ponovnog uvažavanja istine da nas Bog voli, svjesni da je njegova Božanska ljubav i čovjekoljublje okrenuto prema nama. Svjetlo koje donosi Novorođeni iz Betlehema ne dopušta da tama sadašnjih životnih problema i nedaća potamni sjaj istine. To je svjetlo one iste Božanske ljubavi od koje sve dolazi i kojom nas Stvoritelj svijeta uvijek nanovo obasjava i grije.

Obasjani tim Božanskim svjetlom ne bi smjeli dopustiti da nas laž i zloća neprestano zavodi, nudeći kratkoročne radosti koje donose razočarenje, siromaštvo duha i pustoš života. Ne bi smjeli dozvoliti da laž u nama sije zlo, sjeme nesporazuma, nerazumijevanja i međusobnog neprihvaćanja. Iako zlo znade zavesti i nadmudriti čovjeka, na što nas i sv. Pavao podsjeća: „ta znamo njegove namjere…“ (Usp. 2 Kor 2, 11) nemojte, drage sestre i braćo, dopustiti da vas zlo obeshrabri, da vam oslabi nadu, da vam skrši snagu za obnovu duha i vjere. Naše slavlje Kristova rođenja potvrda je i znak da zlo nema zadnju riječ i da nije uspjelo u nama skršiti nadu života i vjere, da zlo nije postiglo svoj cilj, jer svaki Božić u nama rađa novi polet i novu obnovu.
Dragi prijatelji, predraga braćo i sestre, pozivam vas da u Božiću prepoznamo Onoga koji je nepresušni izvor života, Onoga koji je u betlehemskim jaslicama nepresušni izvor ljubavi za svakog čovjeka. Pođimo k njemu! Tu ćemo naći onu potrebnu životnu snagu, tu ćemo naći i osjetiti njegovu ljubav, koja je došla radi nas i našega preporoda. U tom izvoru, u tim jaslicama pronaći ćemo Boga, čije svjetlo donosi onu tako potrebnu životnu snagu svakome od nas. Na nama je da se tom Bogu ljubavi otvorimo, a njegova volja je da nas izvede na pravi put života i da nas osposobi za životnu radost…
Još jednom svima skupa želim sretan Božić u radosti koju želim podijeliti i sa kršćanima istočnog obreda! Također, čestitam vam Novu godinu 2011. u kojoj neka vas prati obilje Božjeg blagoslova uz pjev anđela Slava Bogu na visini, a na zemlji mir ljudima dobre volje, Vaš ILIJA, biskup

Hrvatska nadomak cilja

Ključni trenutak za završetak hrvatskih pristupnih pregovora bit će sredinom ožujka sljedeće godine kada će Europska komisija objaviti izvješće o ispunjavanju mjerila za zatvaranje u poglavlju Pravosuđe i temeljna prava, najtežem i najzahtjevnijem poglavlju koje diktira završetak cijelog pregovaračkog procesa.

Postoji suglasnost i hrvatske i europske strane da je pregovore moguće završiti do kraja mađarskog predsjedništva, koje završava 30. lipnja, što bi omogućilo potpisivanje ugovora o pristupanju dva do tri mjeseca kasnije, negdje u ranu jesen sljedeće godine. Do punopravnog članstva tada bi preostalo obaviti ratifikaciju pristupnog ugovora u svim zemljama članicama i to bi se moglo obaviti do 1. siječnja 2013. godine. Već nakon potpisivanja ugovora, Hrvatska bi kao promatrač sudjelovala u radu institucija Europske unije. Da bi se takav scenarij ostvario Hrvatska mora dovršiti preostali dio posla u dva najteža poglavlja – Tržišno natjecanje i Pravosuđe i temeljna prava.

Za zatvaranje poglavlja Tržišno natjecanje Hrvatska mora imati održive planove restrukturiranja brodogradilišta kako bi ona kasnije mogla poslovati na tržišnim osnovama bez državnih potpora. Hrvatska se odlučila restrukturirati svoja brodogradilišta kroz privatizaciju. Potencijalni kupci predložili su planove restrukturiranja, koje je već predlagala Agencija za zaštitu tržišnog natjecanja kao i Europska komisija. Preostalo je još riješiti i razjasniti neke pojedinosti, tako da bi posao na ispunjavanju mjerila za zatvaranje toga toga poglavlja uskoro mogao biti dovršen.
Za najteže poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, o kojem ovisi završetak pregovora, ključna će biti ocjena Europske komisije o ispunjavanju mjerila za zatvaranje. Europska komisija najavila je da će izvješće o ispunjavanju mjerila u tom poglavlju objaviti 11. ožujka 2011. i tada će definitivno biti poznato hoće li pregovore biti moguće dovršiti do 21. lipnja, najkasnijeg mogućeg datuma za sazivanje pristupne konferencije pod mađarskim predsjedanjem.
U tom poglavlju ključna je borba protiv korupcije na svim razinama, neovisnost sudstva, suradnja s Haškim sudom i procesuiranje ratnih zločina pred domaćim sudovima.
Ministri vanjskih poslova zemalja članica EU-a na svom posljednjem sastanku 14. prosinca zabilježili su “ohrabrujući napredak” u području vladavine prava i borbe protiv “korupcije na visokoj razini”. Ta ocjena ubačena je u zaključke nakon što je otvoren istražni postupak protiv bivšeg premijera Ive Sanadera i njegova uhićenja u Austriji.
I suradnja s Haškim sudom ocijenjena je “općenito dobrom”, ali je istaknuto da je potrebno nastaviti administrativnu istragu kako bi se objasnila sudbina nestalih vojnih dokumenata.
Za neovisnost pravosuđa od presudne je važnosti izbor novog Državnog sudbenog vijeća po novom zakonu, što bi se trebalo obaviti u siječnju.
Hrvatska je u potpunosti završila zakonodavni okvir u području pravosuđa i sada treba pokazati da novi sustav daje rezultate. Riječ je o stvaranju uvjerljive evidencije rezultata, tzv. “track recorda”, koji svi europski dužnosnici ističu budući da se Europska unija ne zadovoljava samo stvaranjem zakonskog okvira nego želi vidjeti kako to funkcionira u praksi.
S evidencijom rezultata povezan je i glavni rizik za poglavlje Pravosuđe i temeljna prava, jer je potrebo određeno vrijeme kroz koje se može vidjeti kako pravosuđe funkcionira u praksi.
Zato Hrvatska mora učiniti sve da već 11. ožujka dobije pozitivno izvješće jer će u suprotnom za novu ocjenu trebati neko vrijeme, što bi onda odgodilo završetak pregovora za najmanje nekoliko mjeseci.
Hrvatska završava 2010. s 28 zatvorenih poglavlja i za sljedeću godinu preostaje još sedam poglavlja, odnosno šest ako se ne računa poglavlje Ostala pitanja o kojem se ne vode pregovori.
Europska pravna stečevina podijeljena je u 35 poglavlja, a u dva poglavlja Institucije i Ostala pitanja pregovori se ne vode jer u njima nema pravne stečevine koju treba prenijeti u nacionalno zakonodavstvo.
Hrvatskoj u sljedećoj godini preostaje zatvoriti sljedeća poglavlja: 8 -Tržišno natjecanje, 11 – Poljoprivreda i ruralni razvoj, 13 – Ribarstvo, 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata, 23 – Pravosuđe i temeljna prava, 33 – Financijske i proračunske odredbe i 35 – Ostala pitanja.
U četiri od šest preostalih poglavlja Hrvatska je već predala sva mjerila za zatvaranje, čime je svoj dio posla odradila.
U poglavlju 13 – Ribarstvo, Hrvatska je ispunila mjerila za zatvaranje, ali EU još mora definirati odgovor na hrvatski zahtjev za prijelazno razdoblje i na slovenski zahtjev koji se tiče “tradicionalnih ribarskih prava” i to bi poglavlje moglo biti spremno početkom sljedeće godine.
Poglavlja 11 – Poljoprivreda i ruralni razvitak, 22 – Regionalna politika i koordinacija strukturnih instrumenata i 33 – Financijske i proračunske odredbe su tzv. financijska poglavlja, koja sadrže odredbe o tome koliko će zemlja pristupnica dobivati iz europskih fondova (11 i 22), odnosno koliko će uplaćivati u europski proračun (33). Postoji mogućnost da se poglavlja 11 i 22 zatvore u prvom tromjesečju sljedeće godine, a poglavlje 33 ostavi za sam kraj pregovora.
Hrvatska je tijekom ove godine na šest pristupnih konferencija otvorila šest poglavlja i zatvorila ukupno 11 poglavlja. Ove su godine, 3. listopada, pregovori ušli u šestu godinu i to su do sada najdulji pristupni pregovori. Četiri zemlje koje su ušle 2004. godine (Slovačka, Latvija, Litva i Malta) završile su pregovore za dvije godine i deset mjeseci, a Rumunjskoj i Bugarskoj, koje su ušle 2007. godine trebalo je četiri godine i deset mjeseci.
U Europskoj uniji se od zadnjeg kruga proširenja promijenilo raspoloženje prema primanju novih članica, a jedan od glavnih razloga za to nezadovoljstvo je primanje Bugarske i Rumunjske unatoč njihovoj nespremnosti.
Kako bi umirili kritike, u EU su odlučili pooštriti pravila pregovaranja tako da se pogreške s Bugarskom i Rumunjskom ne ponove. U pregovarački proces uvedena je novost, mjerila za otvaranje poglavlja, čega ranije nije bilo. Na definiranju tih mjerila za pojedina poglavlja ponekad su potrebni tjedni i mjeseci, što znatno usporava proces.
Na primjeru Hrvatske, Europska unija želi uputiti poruku zemljama iz njezina susjedstva da je pristupanje moguće kada se ispune uvjeti. S druge strane, javnosti u zemljama članicama želi se poslati poruka da je moguće “kvalitetno proširenje”, stoga se inzistira da Hrvatska bude “sto posto spremna”.
(Hina)

Prijem kod župana Dobroslavića

Delegacija Hrvatskog građanskog društva Crne Gore nazočila je tradicionalnom domjenku u povodu božićnih blagdana, u Gradskoj kavani u Dubrovniku, na poziv župana Dubrovačko-neretvanskog Nikole Dobroslavića. Župan Dobroslavić primio je uoči domjenka u svom uredu delegaciju koju su činili: tajnik HGDCG Tripo Schubert, povjerenik za Republiku Hrvatsku Krunoslav Težak, počasni član Igor Žuvela i urednica Hrvatskog glasnika Tamara Popović. Razgovarano je o nastavku višegodišnje dobre suradnje, projektima i planovima za 2011. godinu.

Prijem kod ministra Mićunovića

Ministar kulture Crne Gore Branislav Mićunović primio je u svom uredu delegaciju Hrvatskog građanskog društva Crne Gore koju su činili: tajnik Tripo Schubert, počasni član Igor Žuvela i urednica Hrvatskog glasnika Tamara Popović. Razgovarano je o planovima i projektima za 2011. godinu, u kojoj HGDCG slavi jubilej 10 godina postojanja. U zahvalnost ministru za dugogodišnju potporu našim aktivnostima i u povodu preseljenja Ministarstva kulture na Cetinje uručeni su prigodni pokloni.

Slovenija odobrila Hrvatskoj zatvaranje još dvaju poglavlja

Parlamentarni odbor za pitanja Europske unije u ponedjeljak je iza zatvorenih vrata raspravljao o stajalištima pred pristupnu konferenciju Hrvatske i Europske unije koja će se održati u srijedu, te dao “zeleno svjetlo” da Hrvatska na toj konferenciji zatvori dva pregovaračka poglavlja – poglavlje Okoliš i poglavlje Pravda, sloboda i sigurnost, izjavila je za Slovensku tiskovnu agenciju STA predsjednica tog odbora Darja Lavtižar Bebler.
Da se na istoj konferenciji dade zeleno svjetlo Slovenije i za zatvaranje pregovaračkog poglavlja Vanjska sigurnosna i obrambena politika slovenski je parlament odnosno njegov odbor za vanjsku politiku odluku donio još prošlog tjedna, pa su sa slovenske strane stvoreni uvjeti da Hrvatska u srijedu zatvori sva tri poglavlja. Slovenski premijer Borut Pahor u petak je u Bruxellesu na rubu sastanka šefova europskih vlada rekao da su Slovenija i Hrvatska “na dobrom putu” da riješe zatvaranje svih triju poglavlja na pristupnoj konferenciji sredinom ovog tjedna, pri čemu je spomenuo da se pitanje poglavlja o okolišu osim Slovenije tiče još jedne članice EU-a, misleći vjerojatno na Italiju zbog pitanja ostvarivanja prava na zaštićeni ekološko-ribolovni pojas u Jadranu (ZERP).
(Hina) 

Dinosha podržava poništenje odluke Fonda

Ministar manjina Crne Gore Ferhat Dinosha

Upitan da li podržava poništenje odluke o raspodjeli sredstava, crnogorski ministar manjina Ferhat Dinosha je kazao u intervjuu Pobjedi da Skupština Crne Gore, kao osnivač Fonda za manjine, to može da uradi, jer je uvidjela da tu nešto ne štima. “Apsolutno će to imati moju podršku, ali ne za bilo kakvo rješenje, već za ono kojim će, u prvom redu, biti zadovoljni manjinski savjeti”, rekao je on. Dinoša je naveo da se izmjenama Zakona o manjinskim pravima i slobodama predviđena drugačija raspodjela sredstava iz Fonda za manjine, ali i izbor nacionalnih savjeta. PORTAL ANALITIKA

Božićni domjenak u Podgorici

U Katoličkoj crkvi u Podgorici 18. prosinca održana je Misa mira, nakon koje je, u organizaciji HGDCG Podružnice Podgorica upriličen već tradicionalni domjenak u povodu predstojećih blagdana.

Dobrodošlicu i čestitke nazočnima uputila je predsjednica Podružnice Svjetlana Zeković.
Druženju članova Podružnice nazočio je i veleposlanik Republike Hrvatske u Crnoj Gori Petar Turčinović. Ova skromna svečanost je bila prigoda da se porazgovara o radu i aktivnostima Podružnice u narednom periodu.
R. Delin

HGDCG i KZU Napredak Gornja Lastva odbili novac Fonda

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore i Kulturno zavičajno udruženje Napredak Gornja Lastva – Tivat odbili su da potpišu Ugovor za dodjelu sredstava Fonda za manjine za 2010. godinu. Iz Fonda za manjine danas je stigao poziv da naši predstavnici, nositelji projekata “Sentimentalni putokazi u prošlost – Boka Kotorska na starim razglednicama 1890-1940” koji je Odlukom Fonda dobio 1500 eura (HGDCG) i “Tradicijska i suvremena kultura i identit Hrvata u Boki Kotorskoj”, koji je dobio 1000 eura (KZU Napredak Gornja Lastva), dođu u ponedjeljak na potpisivanje Ugovora.
Prihvatanjem ovih sredstava ne želimo dati legitimitet nepravednoj raspodjeli. Pitamo se do kada će Fond za manjine biti nedodirljiv i imun na kritičke osvrte uglednih pojedinaca, institicija, nevladinih organizacija, te “nepodobnih” predstavnika manjina.
KZU Gornja Lastva pridružila se Inicijativi za poništenje Odluke Fonda, koju je ranije pokrenula Inicijativa mladih za ljudska prava i HGDCG.
Predsjednik Hrvatskog građanskog društva prim.dr Ivan Ilić
Predsjednik KZU Napredak Gornja Lastva arh. Zoran Nikolić

Protest KZU Napredak Gornja Lastva

Zoran Nikolić sa županom DNŽ N. Dobroslavićem

Predsjednik Kulturno zavičajnog udruženja Napredak Gornja Lastva arh. Zoran Nikolić uputio je protestno pismo Ministarstvu za ljudska i manjinska prava, ministru manjina Ferhatu Dinoshi, i predsjedniku Skupštine Crne Gore Ranku Krivokapiću, kao reagiranje na rezultate Konkursa Fonda za manjine za 2010. godinu. “Uvjereni smo da vrednovanje projekata i raspodjela njima namijenjenih sredstava nije bila u skladu sa kriterijima objavljenim u Konkursu te da kvalitet samih projekata nije bio presudan kod raspodjele tih sredstava. Obzirom da je Skupština osnivač Fonda, molimo Vas da se objavljeni izvještaj ne prihvati i da se ponovo razmotre svi prispjeli projekti”, navodi se u pismu Krivokapiću.
U nastavku prenosimo protestno pismo ministru Dinoshi, a sa čijim je sadržajem upoznat i predsjednik Skupštine Crne Gore:
” Na Konkurs Fonda za manjine za 2010. godinu, aplicirali smo sa projektom ”Tradicijska i suvremena kultura i identitet Hrvata u Boki Kotorskoj”, kopiju cijelog projekta vam dostavljamo u prilogu. Mislimo da se radi o iznimno vrijednom projektu koji ima cilj da sakupi i objavi nematerijalnu kulturnu baštinu Hrvata u Boki Kotorskoj odnosno u Crnoj Gori (svadbene običaje, crkveno pjevanje, tradicijske plesove i drugu etnokoreološku građu; godišnji običaji, obitelj i lokalna zajednica, migracijski procesi, simboli etnokulturnog identiteta Hrvata, teme o praslavenskoj mitologiji).
Usudimo se ustvrditi da istraživanje vrši evidentno kvalifikovan i kompetentan tim sastavljen od profesora i studenata Filozofskog fakulteta iz Zagreba i domaćih stručnjaka. Obzirom da je veći dio istraživanja obavljen u dva navrata 2009. godine, ovim je projektom predviđen završetak istraživanja i publiciranje materijala. Također, iz priloženog projekta možete vidjeti da od Fonda nisu tražena sva potrebna sredstva, za dio sredstava je planirano finaciranje iz drugih izvora. Konačno, istraživanje nematerijalne kulturne baštine Hrvata u Crnoj Gori je, usuđujemo se reći, do sada nije nitko (barem ne sistematično) radio. Istovremeno, nematerijalna kulturna baština ovoga manjiskog naroda je važna kako za sam hrvatski narod u Crnoj Gori tako i za samu Crnu Goru jer je to i dio njezinog kulturnog naslijeđa.
Kulturno zavičajno udruženje ”Napredak” iz Gornje Lastve je ove godine obilježilo 90. godina kontinuiranog rada, ovo društvo je sljedbenik niza hrvatskih kulturno-prosvjetnih društava koji su proteklo stoljeće djelovali u ovom malom mjestu u Boki Kotorskoj. U Gornjoj Lastvi je ove godine obilježeno i 600 godina od posvećenja njezine župne crkve.
Uvjereni smo da je naš projekat ispunjavao sve kriterije tražene u Konkursu. Također, naše je Udruženje realiziralo niz vrlo vrijednih projekata iz sfere kulture, umjetnosti, zaštite graditeljske baštine. U tim projektima smo surađivali sa nizom priznatih pojedinaca, institucija, organizacija……kako iz Crne Gore tako i iz inozemstva , molimo Vas da naše navode provjerite na našem web sajtu http://www.gornjalastva.com. Usprkos svemu, naš projekat je na Konkursu dobio svega 1000 € . Ovaj iznos ne omogućuje realizaciju projekta, to je simbolična suma u odnosu na potreban novac. Ono što još više vrijeđa, to je poređenje kvalitete našega projekta i za njega opredijeljene sume u odnosu na niz drugih projekata i novac njima namijenjen. Ne čini se da je raspodjela sredstava vođena kriterijima propisanim Konkursom. Stoga Vas pozivamo da ne prihvatite prijedlog raspodjele sredstava kakav je objavljen u dnevnim novinama i da se ponovi vrednovanje projekata i raspodjela sredstava usaglasi sa kriterijima Konkursa i kvalitetom ponuđenih projekata ali i sa referencama aplikanata odnosno da se uzme u obzir njihov predhodni rad i realizirani projekti. Ukoliko objavljeni prijedlog raspodjele sredstava bude prihvaćen, mi se odricemo nama namijenjenih sredstava jer sa njima ne možemo ući u realizaciju projekta i jer mislimo da predloženi iznos omalovažava naš projekat.
Zahvaljujemo na razumijevanju, s poštovanjem
Predsjednik KZU Napredak Gornja Lastva
arh Zoran Nikolić

Predstavljena Hrvatska književna enciklopedija

Kapitalno djelo hrvatske leksikografije prva dva sveska Hrvatske književne enciklopedije s biografijama pisaca iz svih razdoblje hrvatske književnosti i interpretacijama najvažnijih djela, predstavljena je u Leksikografskom zavodu Miroslava Krleže. Prva dva sveska, od A do Ma, dio su velikoga nacionalnoga enciklopedijskog projekta Leksikografskog zavoda kojim će u četiri sveska na 2400 stranica biti obuhvaćena 5221 natuknica. Preostala dva sveska bit će objavljena iduće godine. Uz biografije i interpretacije djela, u enciklopediji su obrađeni i svi važniji hrvatski časopisi i novine te strani časopisi u kojima su surađivali naši pisci. U preglednim člancima obrađeni su svi književni rodovi i važnije vrste, stilska razdoblja i stilski pravci u hrvatskoj književnosti te naše književne veze s drugim nacionalnim književnostima. Hrvatska književna enciklopedija donosi i članke o svim važnijim institucijama i udrugama pisaca koji utječu na razvoj književnog života. Sadržava i biografije stranih pisaca koji su utjecali na hrvatsku književnost, stranih kroatista te svih važnijih prevoditelja. Posebna je pozornost posvećena jeziku hrvatske književnosti, a nije zanemarena ni dijalektalna književnost.
Hrvatsku književnu enciklopediju predstavili su glavni urednik Velimir Visković i njegov zamjenik Zoran Kravar te suradnici Nedjeljko Fabrio, Viktor Žmegač, Marko Grčić i Krešimir Nemec.
Riječ je o kapitalnom projektu hrvatske leksikografije i znanosti o književnosti na kojemu je radilo 286 ponajboljih hrvatskih povjesničara književnosti, kritičara, teoretičara, folklorista, teatrologa i jezikoslovaca, ustvrdio je urednik Velimir Visković.
“Hrvatska književna enciklopedija jedinstven je izdavački pothvat u europskim razmjerima, zahvaljujući širokom spektru tema koje obuhvaćaju i prevoditelje, domaću recepciju stranih djela, pregled časopisa, institucija, arhiva, knjižnica i književne veze”, istaknuo je glavni urednik. Posebno se osvrnuo na bogatu ilustraciju enciklopedije s portretima autora, naslovnicama knjiga, fotografijama časopisa, snimkama rukopisne građe i snimkama kulturnih građevina. Komentirao je i kritike koje su u medijima pratile nastanak enciklopedije, posebno s obzirom na odabir pisaca i njihovu zastupljenost, istaknuvši kako ne postoji kanonski odabir koji bi zadovoljio sve pojedinačne kriterije.
“Naravno da ima stvari koje bi trebalo promijeniti, ali to je stvar idućih izdanja u kojima ćemo uzeti u obzir sve konstruktivne kritike”, rekao je Visković. Bez obzira na eventualne nedostatke, dodao je, po prvi smo put na jednom mjestu okupili sve relevantne podatke vezane uz hrvatsku književnost.
“Ovo je velik projekt, možda i posljednji veliki sintetski projekt koji je naše društvo bilo spremno poduprijeti”, rekao je glavni ravnatelj Leksikografskog zavoda Vlaho Bogišić. Osvrćući se na medijske kritike da je projekt Hrvatske književne enciklopedije preskup i nepotreban, Bogišić je rekao kako je mali korak od toga do ukidanja enciklopedije. “Novine su ukinule kazališnu kritiku. Od ukidanja kazališne kritike do ukadanja kazališta nema puno. Uvjeravanja da enciklopedije nisu potrebne do njihova ukidanja isto tako nije daleko”, rekao je.
Hrvatska književna enciklopedija nezaobilzan je priručnik stručnjacima koji se profesionalno bave hrvatskom književnošću, ali i običnim čitateljima koji žele nešto više doznati o povijesti i suvremenosti pisane riječi u Hrvatskoj.
(Hina)

Ilić na prijemu šefa Delegacije Europske unije u Crnoj Gori Leopolda Maurera

Predsjednik Hrvatskog građanskog društva Crne Gore prim. dr Ivan Ilić nazočio je svečanom prijemu  u hotelu Crna Gora u Podgorici, na poziv šefa Delegacije Europske unije u Crnoj Gori Leopolda Maurera. Prijemu, organiziranom povodom završetka 2010. godine, nazočili su predstavnici diplomatskog kora, Vlade, političkog, privrednog i civilnog sektora, kao i suradnici na projektima koje financira EU.
Maurer je predstavio godišnji izvještaj o napretku Crne Gore u europskim integracijama.
„Veoma smo zadovoljni postignutim, ali moramo gledati u budućnost. Prošle godine smo naporno radili na izradi upitnika i mišljenja, a sljedeće nas očekuje ispunjenje sedam uslova koji se osnose na vladavinu prava, slobodu medija, suradnju sa nevladinim organizacijama i eliminiranje diskriminacije“, rekao je Maurer i dodao da Crna Gora sada treba da pokaže spremnost da ispuni sve uslove i ostvari rezultate na terenu.
“Danas smo samo par sati do odluke Savjeta EU da odobri Crnoj Gori status kandidata“, kazao je Maurer i
dodao da će i sljedeće jeseni Europska komisija raditi izvješće, i da se nada da će već tada Crna Gora moći da otpočne pregovore sa EU.
„Nadam se da će se pojedine zemlje u regionu pridužiti Crnoj Gori, tako da bi proces proširenja mogao da se nastavi na dobar način.“ Savjet ministara spoljnih poslova država članica EU je, kako kaže Maurer, poslao jasnu poruku da podržava proces proširenja EU. Ambasador EU je istakao da sve do sada učinjeno ne bi bilo realizirano bez pomoći ljudi iz vlade, parlamenta, NVO sektora, medija, kao i predstavnika međunarodnih organizacija poput OEBS i UN.

Poništiti odluku Fonda

prim.dr Ivan Ilić

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore zatražilo je danas da Skupština Crne Gore poništi Odluku o raspodjeli novca iz Fonda za manjine za 2010.„U zahtjevu upućenom Skupštini i Ministarstvu manjina zatražili smo da se pokrene postupak kojim bi se poništila odluka Upravnog odbora i pokrenuo transparentan postupak razmatranja projekata, po odredbama novog Zakona, koji kao kriterijume predviđa kvalitet projekta i relevantnost organizacije“, kazao je predsjednik tog društva Ivan Ilić
PORTAL ANALITIKA

***

Hrvatsko građansko društvo Crne Gore pridružuje se Inicijativi mladih za ljudska prava (YIHR) koja je zatražila da Skupština poništi Odluku o raspodjeli novca iz Fonda za manjine za 2010. U dopisu upućenom  Skupštini Crne Gore i Ministarstvu manjina Crne Gore zatražili smo da se pokrene postupak kojim bi se poništila odluka UO i pokrenuo transparentan postupak razmatranja pristiglih projekata, po odredbama novog Zakona, koji kao kriterije predviđa kvalitetu projekta i relevantnost organizacije.
Već treću godinu za redom, pojedinci u Upravnom odboru Fonda, bez stručne komisije i nadzora, raspodjeljuju pare poreskih obveznika Crne Gore. Na nepravilnosti u radu Fonda ukazivali smo u našem Hrvatskom glasniku i 2008. i 2009, a u više navrata o tome govorili prigodom naših susreta sa predstavnicima državnih institucija.
2008. nije podržan nijedan od devet projekata naše, nesporno najveće udruge koja okuplja Hrvate Crne Gore.
2009. kada je projektima hrvatske zajednice u Crnoj Gori pripalo ukupno 46.430 eura, mi smo dobili 3.800 za dva projekta, a kandidovali smo osam
2010. konkurisali smo sa 4 projekta, a dobili 1.500 eura
Dakle, od trenutka osnivanja Fonda, za sve tri godine, naše je društvo dobilo ukupno 5.300 eura.
O tome koliki je to aspurd možete se uvjeriti uvidom u naše dugogodišnje aktivnosti na ovom portalu.
Što prije treba uspostaviti kriterije za odobravanje sredstava za projekte iz Fonda za manjine, jer je ovakav način odlučivanja neodrživ. I za to ćemo se boriti obraćanjem na sve relevantne adrese.