Snimanje filma o Igoru Žuveli

HRT snima film Junaci domovinskog rata o počasnom članu našeg društva, predsjedniku Udruge dragovoljaca domovinskog rata Grada Dubrovnika Igoru Žuveli. Ekipa Hrvatske televizije je prikazala njegove aktivnosti u sklopu članstva u HGDCG, te su snimljeni susreti nakon mise u katedrali Sv. Tripuna u Kotoru , a izjave su dali predsjednik i članovi našega društva.

Igor Žuvela je poznat u Dubrovniku i Dubrovačko-neretvanskoj županiji kao jedan od najuvaženijih pripadnika dragovoljačke i braniteljske populacije koji se u Domovinskom ratu istakao junaštvom, ali prije svega plemenitošću spram suboraca i pozitivnim uticajem na njih, što su osobine lidera.Nakon rata nesebično se stavio na raspolaganje svima kojima je bila potrebna pomoć, zalažući se za prava branitelja, invalida, ali i ostalih stradalnika rata, pomažući savjetom i djelom u kriznim prilikama. U tome je koristio svoju harizmu među dragovoljcima, braniteljima i stradalnicima Domovinskoga rata, ali i svoj osobni, kao i ugled svoje u Dubrovniku cijenjene obitelji.
Prije nekoliko godina, točnije 2003., upoznao se s čelnicima Hrvatskoga građanskog društva Crne Gore (HGDCG). U razgovorima s njima osjetio je u kojoj je mjeri ta zajednica prepuštena sama sebi, uprkos ustavnoj proklamaciji za brigu o Hrvatima diljem svijeta. Sporadična spominjanja u medijima i pojedinačni prigodni susreti nisu mogli skriti osjećaj zapuštenosti. Tad im odlučuje na svaki način pomoći u borbi za identitet, prepoznavanje i prihvaćanje, kako u Crnoj Gori, tako i u matičnoj im domovini Republici Hrvatskoj. Za mnoge je to bio teško shvatljiv paradoks, ali ne i za njega. Kao predsjednik samostojne Udruge hrvatskih dragovoljaca domovinskoga rata (UHDDR) Grada Dubrovnika, potpredsjednik Zajednice udruga hrvatskih dragovoljaca Domovinskog rata Republike Hrvatske, čovjek koga je 1999. godine predsjednik Franjo Tuđman odlikovao Redom hrvatskog trolista, okuplja oko sebe viđenije dragovoljce, intelektualce, ali i političare, voljne da saslušaju, razumiju i sagledaju problem hrvatske zajednice u Crnoj Gori. Shvatajući delikatnost njihova položaja zbog političkih prilika s obje strane granice, bio je svjestan njihova mogućeg nestanka kroz iseljavanja i asimilaciju, koji se ne mogu potpuno zaustaviti, ali se mogu usporiti i smanjiti. Zbog toga je stalno isticao da su Dubrovačko-neretvanska županija, Grad Dubrovnik, a posebno dragovoljci i branitelji, pozvani rješavati odnose između do jučer zaraćenih strana da se prošlost nikad više ne ponovi, da se izvuku pouke, te da ljudi sarađuju i žive u međusobnom poštovanju i uvažavanju.
Ostala je zapamćena njegova izjava koja je široko odjeknula: Zalažem svoje rane da naša djeca više nikad ne ratuju.Ta izjava data je brojnim hrvatskim i crnogorskim medijima uz nastup Bokeljske mornarice s crnogorskim barjakom na Stradunu u sklopu prezentacije ‘Bokeljske priče’, upriličene od strane HGDCG da uveliča Dan Dubrovačko-neretvanske županije u maju 2007. Tad su ga pitali kako gleda na činjenicu da se nije dogodio nikakav incident i da je sve išlo uz pokroviteljstvo hrvatskih dragovoljaca Domovinskoga rata. Njegova izjava se danima mogla čuti na mnogim stranim postajama, te se često spominjala u Zagrebu i Podgorici. To je predstavilo Hrvatsku kao zrelu demokratiju koja zna poštovati drugoga i drugačijeg, ali i koja zna što su pravila političkoga vladanja, pa se taj čin s uvažavanjem opetovano isticao u mnogim prilikama.Ta i druge akcije privukle su veliku pažnju u Crnoj Gori, te značajno usmjerile politiku tamošnje Vlade i drugih nadležnih prema hrvatskoj zajednici i prema Hrvatskoj, napose prema Dubrovačko-neretvanskoj županiji. Crnogorska politika shvata da je to značajno relaksiralo političku klimu i odnose, da je Hrvatska vrijedan i snažan partner spreman na oprost, ali ne i na zaborav, te da je spremna na gradnju novih odnosa. Također se shvata i prihvaća važnost hrvatske manjine i njezina opstanka, i priznaje ogroman udio hrvatske baštine i kulture u cjelokupnoj kulturi Crne Gore.
Krenule su mnoge vrijedne akcije sa širokim odjecima u Crnoj Gori, Hrvatskoj i susjednim zemljama, ali i u Europskoj uniji. Najagilnija udruga Hrvata, HGDCG, uz svesrdnu potporu Igora Žuvele i UHDDR Grada Dubrovnika, sudjeluje u proslavi 500. obljetnice rođenja Marina Držića, ukazujući na bokeljske korijene njegove obitelji, ali i na svoje postojanje kao i svoj velik doprinos ukupnoj hrvatskoj memoriji. U Kotoru je organizirana i predstava ‘Dundo Maroje’ HNK iz Zagreba, koja je polučila izniman uspjeh i zanimanje, te su dugo spominjani Hrvati Crne Gore, ali i dragovoljci te njihov predsjednik Igor Žuvela, koji unatoč svojem invaliditetu sudjeluje u organiziranju i poticanju tih događanja.
Kulminacija je bio dolazak hrvatske djece iz Crne Gore u Dubrovnik. Oni su doveli i svoje crnogorske prijatelje, želeći ih upoznati s najpoznatijim hrvatskim gradom i stvoriti veze prijateljstva sa svojim vršnjacima bez opterećenja, kako to i dolikuje djeci. Tu hvalevrijednu i visoko ocijenjenu akciju osmislili su i ostvarili zajednički HGDCG, Dubrovačko-neretvanska županija i dragovoljci predvođeni Igorom Žuvelom. Nakon sadržajnoga programa održana je tiskovna konferencija na kojoj je sudjelovalo preko 30 novinara iz Crne Gore i drugih susjednih zemalja. Na toj konferenciji su dominirali Igor Žuvela, koji je još jednom ponovio svoju poruku i hrabro uputio niz novih, te Branislav Mićunović, ministar kulture, sporta i medija Crne Gore, ugledni reditelj i osvjedočeni prijatelj Hrvatske, njezine kulture, hrvatske manjine i Dubrovnika, čovjek koji je i za vrijeme rata ostao uspravan i po cijenu osobnoga stradanja.
Od tada se u Crnoj Gori dodatno s uvažavanjem spominju Dubrovačko-neretvanska županija, Dubrovnik, Republika Hrvatska, kako u političkim krugovima, tako i među inozemnim diplomatima, a sve više među tzv. običnim pukom, što je i najvažnije. Biti hrvatski dragovoljac, branitelj, postala je nezaobilazna činjenica među pripadnicima hrvatske manjinske zajednice, ali i među ostalima. Kod mnogih u Crnoj Gori je postalo čast sresti se s hrvatskim dragovoljcem, rukovati se i izraziti poštovanje i to se ne krije, nego se bez ustezanja i javno priznaje. Svijest o prošlom ratu i posljedicama je sve više nazočna na pravi način, kao i osjećaj koji potiče odlučnost da se prošlost ne ponovi i da se izgrade kvalitetni odnosi, što opet pozitivno djeluje na prepoznavanju i priznavanju hrvatske manjine i izgradnju novih, prijateljskih odnosa Crne Gore i Hrvatske.

Posjet predstavnika HGDCG Zagrebu

Predsjednik HGDCG prim.dr Ivan Ilić i tajnik Tripo Schubert imali su 29.i 30.listopada niz susreta u Zagrebu:
– Grad Zagreb: Prijem kod gradonačelnika Milana Bandića, na kojem je razgovarano o dosadašnjoj suradnji i novim projektima s Gradom Zagrebom i Turističkom zajednicom Grada Zagreba, kao i o financijskoj potpori u ovoj godini
– Bokeljska mornarica 809: s Željkom Brguljanom, autorom Monografskog izdanja „Pomorstvo Boke 19. stoljeća“, razgovarano je o završnim aktivnostima oko tiskanja ovog izdanja
– HTV: s Brankom Uvodićem razgovarano je o nastupu na snimanju Lijepom našom 25. studenog u Metkoviću, te o snimanju u Boki sljedeće godine
– Zajednica udruga hrvatskih dragovoljaca domovinskog rata: sa predsjednikom Tomom Kačinarijem razgovarano je o daljoj suradnji

– Ministarstvo vanjskih poslova RH: naše izaslanstvo u ime premijerke Jadranke Kosor primio je državni tajnik Davor Božinović. Tema razgovora je bila osiguranje prostora za Hrvatski dom u Kotoru
– Lučindanski susreti: nazočili smo najznačajnijem blagdanu crnogorskog naroda, kojega su organizirali Nacionalna zajednica Crnogoraca Hrvatske i Društvo Crnogoraca i prijatelja Crne Gore „Montenegro Zagreb“, a pod pokroviteljstvom gradonačelnika Grada Zagreba Milana Bandića. Sudjelovali su crnogorski folklorni ansambl Njegoš sa Cetinja i kulturno društvo iz Lovćenca.

XI. Humski dani poezije u Mostaru

Društvo hrvatskih književnika Herceg Bosne organiziralo je od 25. do 29. listopada XI. Humske dane poezije u Mostaru, s nastupima pjesnika iz zemlje i inozemstva.
Na poziv organizatora, predsjednice Društva hrvatskih književnika Herceg Bosne Marine Kljajo-Radić, kao posebni gosti na završnoj sveknjiževnoj večeri u Domu Herceg Stjepan Kosača, koja je okupila više od trideset pjesnika, govorili su predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore iz Kotora. Boško Grgurević govorio je o djelovanju društva, prezentirali smo aktivnosti časopisa Hrvatski glasnik, a svoje stihove je govorio mladi pjesnik Tripo Grgurević.
Prvi dio programa bio je posvećen pokojnom pjesniku Ferdi Kovaču o kojem je govorio književnik Ivan Sivrić. Uslijedilo je obraćanje Marine Kljajo-Radić koja je nazočne podsjetila na veličinu i značaj nedavno preminule Vesne Parun, koja je bila i članica DHK HB. U trećem dijelu večeri nastupili su afirmirani pjesnici, članovi DHK HB i DHK iz Hrvatske: Marina Kljajo-Radić, Pero Pavlović, Ljubo Krmek, Mijo Tokić, Fabijan Lovrić, Ivan Šarolić, Srećko Marijanović, Dragan Marijanović, Mile Pešorda, Petar Vulić, Slavica Lončarić, Radica Leko, Ivan Baković, Vera Stanić, Dubravka Bandić… Kraj sveknjiževne večeri bio je u znaku članova Književnog kluba Mostar, pjesnika gostiju i mladih pjesnika. Marina Kljajo-Radić izjavila je kako je iznimno zadovoljna nastupom velikog broja pjesnika, ali i odličnim odzivom publike tijekom manifestacije. “Prezadovoljna sam što su posjetitelji prepoznali vrijednost Humskih dana poezije i što kultura u ovom gradu živi unatoč okružju koje i nije baš optimistično i što mi koji se zalažemo za kulturu uspijevamo privući publiku i ponuditi joj nešto više od svakodnevnog sivila, nesigurnosti, neizvjesnosti, besparice… Svi dani programa koji smo pripremali bili su unaprijed osmišljeni i sve je išlo po predviđenom planu – posjet školama, predstavljanje knjiga „S neba cvjetovi“ i „Knjiga od sna i ljubavi“, Ikavski skup”…

Subotnje jutro u društvu naših domaćina Marine i Mire Jezerčić, tajnice društva, iskoristili smo za obilazak Mostara i čuvenog Starog mosta koji dijeli grad na zapadnu stranu, na kojoj žive Hrvati, i istočnu na kojoj dominiraju bosanskohercegovačka i turska obilježja.
Da je Mostar podijeljen grad vidljivo je na svakom koraku. U posljednja tri mjeseca zabilježeno je 10-ak incidenata u kojima su huligani napali i pretukli više osoba. Četvorica hrvatskih maturanata pretučena su nekoliko dana prije našeg dolaska u dvorištu mostarske Gimnazije, a pet do šest napadača pobjeglo je na istočnu stranu grada. Očevici incidenta kažu da su učenici za vrijeme velikog odmora sjedili na klupama u dvorištu kada ih je napala grupa huligana i počela da ih tuče palicama, bokserima, šakama i kamenjem. Prizor je, kažu, bio stravičan. Mostarska Gimnazija nalazi se na Španjolskom trgu, nekadašnjoj liniji razgraničenja, a funkcionira na principu jedne škole u kojoj se nastava pohađa po hrvatskom i bošnjačkom planu i programu. Hrvati idu u jednu, a Bošnjaci u drugu smjenu.
Stariji su svjesni kako moraju živjeti jedni pokraj drugih i da ih sukobi i inat neće nikamo odvesti do u izolaciju i stagnaciju grada.
Ne zna se pouzdano koliko Hrvata živi u Mostaru i okolici, jer popis nije rađen od 1991.
” Položaj Hrvata u Mostaru od Domovinskog rata je sve teži i teži”, kazala nam je Marina Kljajo- Radić. “Slobodan je prolaz sa zapadne na istočnu stranu, ali smo ipak ograničeni svojom stranom. Prelazimo samo kad posao zahtijeva.
Stvaranjem Hrvatske države Hrvati u Bosni i Hercegovini ponadali su se da će imati konačno slobodu govora i pisane riječi, kulture – jednom riječju nacionalnog identiteta. Poslije rata, u toj euforiji to se nekako i ostvarivalo. Međutim, što je vrijeme odmicalo, politički pritisci sa svih strana su to postupno smanjivali i na neki način onemogućavali Hrvate da djeluju u svom nacionalnom duhu, uvažavajući ostale narode s kojima žive oduvijek. Razočaravajuće je to što hrvatske institucije u Mostaru nemaju potporu političkih institucija u Bosni i Hercegovini kao ni ostalih kulturnih institucija koje bi trebale skrbiti za kulturu u Mostaru. Društvo Hrvatskih književnika Herceg Bosne oformljeno je 1993. a djeluje i radi zahvaljujući malom broju entuzijasta i sponzora koji imaju osjećaja za kulturu i riječ, raznolikost života na ovom prostoru. Od institucija koje se bave zaštitom identiteta Hrvata postoji Hrvatsko sveučilište, koje također doživljava povremene pritiske, radio Herceg Bosne koji se teško bori za opstanak – malo radi malo ne radi, a Hrvatska televizija Mostar je potpuno ugašena, trenutno u štrajku, i njezina budućnost je neizvjesna. Ipak sam optimist, jer nam ponekad takve situacije jačaju snagu i otpor i djelujemo bolje i efikasnije nego u nekim vremenima kada su nas podržavali i tapšali po ramenima”, ocijenila je Marina Kljajo-Radić.
Mostar i njegova okolica su prepuni kulturno povijesnog blaga koje se u posljednje vrijeme afirmira i za turiste i posjetitelje. Naši su nam domaćini preporučili posjet Mogorjevu – starom rimskom gradu u Čapljini, stećcima – izvorištu hrvatske pisane riječi u Stolcu, Muzej na Humcu koji drže fratri i gdje se nalazi Humska ploča, Hrvatski dom Herceg Stjepan Kosača sa knjižnicama, galerijama, Veliku suvremenu knjižnicu u Franjevačkoj crkvi… Odlučili smo se za posjet Počitelju. Umjesto naših dojmova, prenosimo dio Dnevnika u Hrvatskom slovu, pod nazivom Hrvatska riječ od Humske zemlje i Kotora do Vrhbosne, u kojem Marina Kljajo Radić poetski prenosi:

“U tom srednjovjekovnom gradu hercega Stjepana Kosače dočekao nas je Ljubo Krmek. Gostima je predočio sudbinu tog nekada znamenitog hrvatskoga grada. Počitelj je posljednji pao u turske ruke i postupno je dobivao orijentalni izgled svojih stanovnika. Osim povijesti, na repertoaru su se našle i umjetnost, politika, arheologija, a na kraju pjesme. Svaki je pjesnik trebao recitirati po jednu svoju pjesmu, a Ljubo Krmek, inače poznat po govorenju stihova napamet, prvi se put zbunio, što su ostali pjesnici jedva dočekali jer su sad mogli zbijati šalu na njegov račun. Jedan od književnika, koji nije bio dovoljno upoznat s brojem i položajem Hrvata u Kotoru, reče: “Je li tako da je vas tamo vrlo malo?” Mladi pjesnik Tripun mu odgovori: “Jest, malo nas je!” Kako je atmosfera već bila vesela, da okrene stvar na šalu, Krmek doda: “Što vas briga, zato vas nitko ništa i ne pita.” A mudri Tripun odgovori: “I kad nas pitaju, mi šutimo.”
Ispratili smo goste istinski osvježeni posjetom naše braće Hrvata iz Kotora, ali i s tugom zbog spoznaje da ih je sve manje i manje”.

Prijem kod predsjednika Vlade Crne Gore Mila Đukanovića

Predsjednik Vlade Crne Gore Milo Đukanović primio je predsjednika Hrvatskog građanskog društva Crne Gore prim.dr Ivana Ilića i predsjednika Udruge dragovoljaca domovinskog rata Grada Dubrovnika i počasnog člana HGDCG Igora Žuvelu. Razgovorima su nazočili tajnik HGDCG Tripo Schubert i urednica Hrvatskog glasnika Tamara Popović.
Izrazivši dobrodošlicu gostima i poštovanje za inicijativu na trajnom prevazilaženju nesporazuma koji su opterećivali odnose dvije države tokom devedesetih godina prošlog stoljeća, Đukanović je podržao akciju uspostavljanja što kvalitetnijih odnosa Crne Gore i Republike Hrvatske. Rekavši da, iako ta misija nije laka, treba da uradimo sve što je u našoj moći, da ona bude i ostvarena.

Crnogorski premijer je susret ocijenio kao misiju prema nama i našim potomcima. U Regiji u kojoj živimo imamo previše opomena iz dalje i iz novije povijesti, što se u krajnjoj konsekvenci pokazuje kao odsustvo tolerancije za različitosti i da se još nedovoljno poznajemo. „Jako je dobro da ne dozvolimo da se greška ponovi. A od grešaka koje su učinjene, još gora bi bila da tu sudbinu ostavimo našim potomcima. To bi bila veća neodgovornost od one koja je bila ’90-tih godina. I zato sve što radimo mora biti usmjereno ka tom cilju“, rekao je Đukanović u dodao kako ovaj susret predstavlja važan putokaz u tom smjeru, koji će utabati put ka suživotu, prijateljstvu i slozi, što je zajednička dugoročna orijentacija i garancija da sličnih problema više ne bude na ovim prostorima. Cilj koji se želi postići je kvalitetan život ljudi sa obije strane granice, te je inicijativa Hrvatskog građanskog društva da nastavimo da njegujemo multietničnost dobrodošla, za koju ovom prigodom šaljemo dobar signal.
Sugovornici su suglasni da treba graditi mostove suradnje, a predstavnici HGDCG u tom pravcu su pokrenuli inicijativu da djeca iz Slanog posjete Cetinje, što je premijer Đukanović nedvosmisleno podržao.

VII susreti književnika u Rovinju

——
2 st boja

U Rovinju su 14, 15 i 16. listopada održani VII. susreti književnika hrvatskih manjina s književnicima u Republici Hrvatskoj. I ove godine organizatori su bili Hrvatsko kulturno društvo “Franjo Glavinić”, rovinjski odbor Matice hrvatske, pulska podružnica Hrvatske matice iseljenika; uz materijalnu potporu Hrvatske matice iseljenika, Ministarstva kulture RH i Grada Rovinja. Predstavnici Hrvatskog građanskog društva Crne Gore na ovogodišnjim susretima bili su Andrija Petković iz Tivta i Tripun Grgurević iz Kotora.

600. obljetnica posvete župne crkve Rođenja Bl. Djevice Marije

U Gornjoj Lastvi, starom naselju smještenom u podbrdskom predjelu iznad Tivta, 9. listopada je proslavljena 600. obljetnica posvete župne crkve Rođenja Bl. Djevice Marije. Nakon jednogodišnje pripreme i niza prigodnih događanja u Donjoj i Gornjoj Lastvi ova je proslava koju je predslavio preuzvišeni nadbiskup Alessandro D’Errico, apostolski nuncij za Crnu Goru, uz koncelebraciju biskupa kotorskog, mons. Ilije Janjića, nadbiskupa barskog, mons. Zefa Gašija i dvadeset i dva svećenika održana na najsvečaniji mogući način. Crkva je bila pretijesna da primi nekoliko stotina vjernika iz Crne Gore, Hrvatske, Italije i Kanade koji su se okupili u Gornjoj Lastvi da bi obilježili taj jubilej.
Svečanost je počela na platou pred prekrasnom baroknom crkvom gdje je kraći koncert održalo Glazbeno-prosvjetno društvo „Tivat“, a pripadnici su odreda Tivatskog zbora Bokeljske mornarice nakon svečanog pozdrava uz pratnju Tivatske gradske glazbe odigrali tradicionalno kolo sv. Tripuna. Na početku svete mise pozdravnim se govorom uzvanicima i prisutnima obratio domaći biskup, Ilija Janjić. Prenoseći okupljenima blagoslov pape Benedikta XVI, mons. D`Errico kazao je da ga fascinira sa koliko se masovnosti, svečane atmosfere i dobre organizacije slavi 600. godišnjica posvete župne crkve u Gornjoj Lastvi, iako to mjesto danas ima samo par stalnih stanovnika. „To svjedoči da su vaši preci ovdje posijali dobro sjeme vjere, te ste vi Gornjolastovljani, iako možda poradi životnih okolnosti rasijani izvan svoga Zavičaja u drugim naseljima Boke ili svijeta, sačuvali ogromnu ljubav za svoju Crkvu, koja vam je dala vjeru i za ovaj župni hram u kojem su vaši preci stotinama godina ispovijedali i živjeli tu vjeru“, kazao je monsinjor D`Errico. Nakon podijeljenog Apostolskog blagoslova nuncij je, između ostaloga, osobitu radost iskazao na završenoj pripremi teksta Temeljnog ugovora između Svete Stolice i Crne Gore.
“Crkva koju su sagradili predci ovih dičnih muževa i žena što su danas okupljeni u ovome svetome domu, podignuta je ne samo u srcu mjesta, već i u srcu svakog njegovog stanovnika. Naš vjernički hrvatski puk, kojega je veliki Papa Ivan Pavao II. nazvao «narodom nade», živi stoljećima u ovom prelijepom Zaljevu svetaca, vjeran Bogu, Petrovu nasljedniku, svojoj katoličkoj Crkvi i svome narodu, živi u miru s drugima, poštujući svakoga čovjeka dobre volje u nadi uskrsnuća na život vječni“, kazao je, zahvaljujući se apostolskom nunciju i biskupima, don Dejan Turza, upravitelj župe u Lastvi, koji je monsinjora D`Errica darivao knjigama poznatog lastovskog povjesničara i svećenika don Iva Stjepčevića i ručnim radom jedne mještanke – figuricama u bokeljskoj muškoj i ženskoj narodnoj nošnji.
Kotorski biskup monsinjor Ilija Janjić podsjetio je na brojne generacije žitelja Gornje Lastve koji su stoljećima prilazili oltaru tamošnje crkve i zahvalio svima koji su svojim prilozima doprinijeli obnovi krova crkve i obližnjeg objekta župnog doma. On je nuncija D`Errica, prvog izaslanika Svetog oca koji dolazi u Gornju Lastvu, zamolio da papi Benediktu XVI. prenese poziv da posjeti Kotorsku biskupiju.
Nakon mise i tradicionalne procesije, svečanost u Gornjoj Lastvi nastavljena je koncertom klape „Pasika“ iz Kostanja kraj Omiša. U tamborju crkve Rođenje Blažene Djevice Marije priređena je izložba fotografija čiji su autori Anđelko Stjepčević i Anton Marković iz lastovskog Foto-kino kluba „Mladost“, a koje su tematski vezane za gornjolastovsku crkvu. U pripremi je također i najavljeno izdanje Zbornika radova o povijesti naselja Gornja Lastva.
Prigodom obilježavanja šest stoljeća crkve župnik Dejan Turza i predsjednik udruge Napredak iz Gornje Lastve Zoran Nikolić organizirali su i prvu fazu obnove ovog vrijednog sakralnog objekta u čemu im je financijsku potporu dala i Dubrovačko-neretvanska županija. Nikolić je župana Nikolu Dobroslavića upoznao s poviješću Gornje Lastve i njenog stanovništva, pa mu je tako pokazao i muzejsku zbirku smještenu u jednoj od lastovskih kuća.
U povodu obljetnice u Gornjoj Lastvi održana je i književna večer „Hrvatski književnici svojim sunarodnjacima u Boki Kotorskoj.” Đuro Vidmarović, predsjednik Odbora za književne veze i član upravnog odbora Društva književnika Hrvatske, otvorio je večer poezije: „Ovdje smo kako bismo zajedno s vašim kolegama iz Boke Kotorske, pjesničkom riječju uveličali vašu proslavu 600 – te obljetnice župne crkve Blažene Djevice Marije, ovdje u Gornjoj Lastvi. Istinski pjesnici nikada nisu sijali mržnju već su gajili ljubav.”  Svoje stihove kazivali su pjesnici Đuro Vidmarović, Tomislav Marijan Bilosnić iz Zadra, Drago Čondrić iz Zagreba, dr. sci. Igor Šipić iz Splita i Arsen Mužić iz Splita. Nazočili su nakladnik Zoran Bošković, vlasnik nakladne kuće „Naklada Bošković” iz Splita , kao i Sebastijan Koceić, glazbenik iz Splita, koji je obogatio večer svojom glazbom. Goste iz Hrvatske pozdravila je pjesnikinja Desanka Matijević iz Kotora, a u ime inicijativnog odbora Udruge hrvatskih pjesnika, književnika, pisaca i novinara. Osim gostiju svoje stihove su kazivali i pjesnici iz Boke, članovi Udruge hrvatskih pjesnika Miroslav Sindik i Desanka Matijević, kao i pjesnici članovi Hrvatskog građanskog društva Crne Gore Tripo Grgurević i Andrija Petković.